Tramp bi mogao zatražiti pojednostavljeni početni sporazum o mineralima sa Ukrajinom

Trampova administracija razmišlja o eventualnom postizanju pojednostavljenog sporazuma o mineralima sa Ukrajinom kako bi brzo sklopila dogovor, a kasnije pregovarala o detaljnim uslovima, poput toga kolikim dijelom ogromnih ukrajinskih resursa bi SAD raspolagale, rekli su za Rojters u srijedu dva izvora upoznata sa situacijom.

Ovaj obrt uslijedio je nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio detaljan američki prijedlog prošle nedjelje, koji je predviđao da Vašington dobije 50 odsto ukrajinskih ključnih minerala, uključujući grafit, uranijum, titanijum i litijum, koji je ključna komponenta za baterije električnih automobila.

Taj događaj je jasno pokazao da će za postizanje cjelokupnog sporazuma biti potrebno vrijeme, rekli su izvori. Međutim, američki predsjednik Donald Tramp želi da postigne dogovor sa Ukrajinom prije nego što potencijalno odobri dodatnu američku vojnu podršku Kijevu, ili krene u pokušaj posredovanja u formalnim mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, kako bi se okončao trogodišnji rat, koji je započeo invazijom Moskve na svog susjeda.

Trampov izaslanik za Ukrajinu, Kit Kelog, ove nedjelje boravi u Kijevu kako bi razgovarao o parametrima revidiranog sporazuma i šta Ukrajina treba da dobije zauzvrat za njegovo potpisivanje. Zelenski je rekao da će se sastati sa Kelogom u četvrtak "i ključno nam je da ovaj sastanak - i ukupna saradnja sa Amerikom - bude konstruktivan."

Na pitanje da li će američki zvaničnici nastaviti da rade na postizanju sporazuma, Trampov savjetnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za Zelenskog: "Apsolutno, moramo ovog momka vratiti u realnost".

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Pritisak za postizanje sporazuma se nastavlja uprkos sve većem raskolu između Trampa i Zelenskog.

Tramp je u srijedu osudio svog ukrajinskog kolegu kao "diktatora bez izbora" nakon što je Zelenski rekao da je Tramp zarobljen u ruskom dezinformacionom balonu, odgovarajući na tvrdnju američkog predsjednika da je Ukrajina započela rat.

Sjedinjene Američke Države su u posljednje tri godine obezbijedile desetine milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, a Tramp je rekao da bi američka ulaganja u ukrajinske minerale mogla osigurati "da ćemo na neki način dobiti taj novac nazad." On insistira da Kijev odobri SAD koncesije na minerale u vrijednosti od 500 milijardi dolara kao priznanje za pomoć Vašingtona.

Izvori navode da je za Trampa važno da javno signalizira američkom narodu da SAD povraćaju uloženu pomoć.

MANJE „GRABEŽLJIVO“

Nije jasno u kojoj mjeri je originalni američki prijedlog bio predstavljen kao kompenzacija za prošle isporuke oružja ili za buduće tranše pomoći. Ali, Zelenski je rekao da je prijedlog bio previše fokusiran na američke interese i da nije sadržavao bezbjednosne garancije za Kijev.

- Ne mogu da prodam našu zemlju - rekao je novinarima u srijedu.

Treći izvor upoznat sa situacijom rekao je da je Ukrajina spremna da postigne dogovor sa Trampovom administracijom. Drugi izvor je takođe naveo da je Kijev voljan da napravi sporazum, ali da on ne smije izgledati "grabežljivo" kao prvobitni američki predlog.

Detalji američkih razgovora o potencijalnom sporazumu o mineralima, uključujući ko je unutar administracije pomogao u sastavljanju originalnog prijedloga, nisu poznati.

Revidirani pristup je samo jedna od nekoliko opcija koje se razmatraju u Bijeloj kući kako bi se u narednim nedjeljama postigao dogovor sa Kijevom, što je neobično brz vremenski okvir za složeni sektor u kojem sporazumi obično uključuju privatne kompanije i državne entitete, a ne vlade.

Tramp je u srijedu ponovio svoje nezadovoljstvo što je većina američke pomoći bila u obliku bespovratnih sredstava, dok je Evropa, prema njegovim riječima, uglavnom odobravala kredite.

- Dok Sjedinjene Države ne dobijaju ništa nazad, oni svoj novac dobijaju nazad - rekao je Tramp.

On je takođe kritikovao Zelenskog zbog odbacivanja podjele 50-50, tvrdeći da je time prekršen sporazum, iako nije pružio nikakav dokaz da je Kijev uopšte pristao na takav dogovor.

- I mi smo imali dogovor zasnovan na rijetkim mineralima i drugim stvarima, ali oni su prekršili taj dogovor... prekršili su ga prije dva dana - rekao je Tramp.

„ISPROBAN I DOKAZAN“ KINESKI ALAT

Revidirani, pojednostavljeni pristup pomogao bi Sjedinjenim Državama da zaobiđu brojne pravne i logističke prepreke i dao bi im vremena da kasnije pregovaraju o detaljima razvoja, uključujući podjelu prihoda.

- SAD istorijski nijesu koristile razmjenu prirodnih resursa za pomoć, ali to je isproban i dokazan alat u kineskoj strategiji za minerale - rekla je Grejselin Baskaran, direktorka programa za bezbjednost kritičnih minerala u Centru za strateške i međunarodne studije.

Ukrajina je veoma zainteresovana za izgradnju dubljih ekonomskih i bezbjednosnih odnosa sa Sjedinjenim Državama i za pronalaženje načina da prizna značajnu američku investiciju koja je već uložena u budućnost Ukrajine, rekao je Tajson Barker, bivši zamjenik specijalnog izaslanika SAD za ekonomsku obnovu Ukrajine.

- Ukrajinci su više nego voljni da daju dodatne prednosti Sjedinjenim Državama, u vidu povlašćenog koncesionog pristupa kritičnim mineralnim resursima, kao priznanje za milijarde dolara koje su američki poreski obveznici uložili u Ukrajinu - rekao je i dodao da je „Ovo nešto o čemu Ukrajinci već neko vrijeme strategijski razmišljaju".

Barker je rekao da bi slični uslovi morali biti ponuđeni i drugim zemljama koje su značajno pomogle Ukrajini tokom rata, uključujući Kanadu, Britaniju, Japan i EU.

Ali, Rusija takođe polaže pravo na ukrajinske prirodne resurse, a njene snage, koje su već zauzele petinu Ukrajine, uključujući rezerve rijetkih minerala, sada su na manje od šest kilometara od ogromnog nalazišta litijuma.

Ukrajina i Sjedinjene Države moraju razgovarati o sudbini mineralnih nalazišta na teritorijama koje je okupirala Rusija, rekao je Zelenski, postavljajući pitanje da li bi minerali iz tih oblasti bili dati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovim partnerima Iranu, Sjevernoj Koreji i Kini.