Sukob Bijele kuće sa Ukrajinom podigao uloge za današnji evropski samit u Londonu

Trebalo je da bude vrhunac sedmice burne diplomatije koja bi unaprijedila izglede za mir u Ukrajini. Međutim, današnji samit evropskih lidera zasjenjen je izuzetnim ukorom koji je predsjednik SAD Donald Tramp uputio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Bijeloj kući u petak, optužujući ga za nezahvalnost prema američkoj podršci. 

Londonski sastanak sada je dobio još veći značaj u odbrani ratom pogođenog saveznika i jačanju odbrane kontinenta.

- Evropski lideri sada zaista imaju problem da pokupe komade i pokušaju da krenu naprijed - rekao je Piter Rikets, bivši britanski savjetnik za nacionalnu bezbjednost, za BBC radio u subotu i dodao da će to biti vježba ograničavanja štete. Moraće da se postavi pitanje: kuda odavde?

Sastanak u Lankaster Hausu, elegantnoj vili staroj 200 godina u blizini Bakingemske palate, dolazi nakon prošlosedmične ofanzive šarma kako bi se Tramp angažovao u Bijeloj kući i stavio Ukrajinu u centar pregovora, pokušavajući da preusmjeri njegovu naklonost ka Evropi.

Britanski premijer Kir Starmer, koji je domaćin liderima više od deset zemalja i drugim zvaničnicima, rekao je da je odlučan u pronalaženju rješenja za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.

- Imamo priliku da se ujedinimo i osiguramo pravedan i trajan mir u Ukrajini koji garantuje njihov suverenitet i bezbjednost. Sada je trenutak da se ujedinimo kako bismo osigurali najbolji ishod za Ukrajinu, zaštitili evropsku bezbjednost i obezbijedili našu zajedničku budućnost -  rekao je Starmer uoči samita.

Samitu će prisustvovati i lideri Francuske, Njemačke, Danske, Italije, Holandije, Norveške, Poljske, Španije, Kanade, Finske, Švedske, Češke i Rumunije. Prisustvovaće i turski ministar spoljnih poslova, generalni sekretar NATO-a, te predsjednici Evropske komisije i Evropskog savjeta.

Zelenski je dobio široku podršku lidera širom Evrope nakon fijaska u Bijeloj kući, koji je bio nesvakidašnji jer je uključivao napad na saveznika - i to u direktnom televizijskom prenosu.

Starmer je srdačno dočekao Zelenskog kada je stigao u subotu na privatni sastanak - dan prije nego što je bilo planirano okupljanje pred samit.

- Kao što ste mogli čuti iz aplauza na ulici napolju, imate punu podršku širom Ujedinjenog Kraljevstva. Stojimo uz vas, uz Ukrajinu, koliko god bude potrebno - rekao je Starmer Zelenskom.

Evropa je uznemirena otkako je Tramp započeo direktne mirovne pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojeg su većina zapadnih lidera izolovala nakon invazije na Ukrajinu prije tri godine. Trka za očuvanjem relevantnosti i zaštitom evropskih interesa, dok se njihov nekada čvrsti saveznik približava Putinu, postala je još alarmantnija kada je Tramp nazvao Zelenskog diktatorom i lažno izjavio da je Ukrajina započela rat.

Sastanci proteklih dana ulivali su određenu nadu - do posjete Zelenskog Bijeloj kući.

Posjete Ovalnom kabinetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je svoj dolazak nazvao „prelomnim trenutkom“, i Starmera smatrane su koracima u pravom smjeru. Sastanci su protekli u srdačnom tonu, a Tramp je čak zauzeo blaži stav prema Ukrajini, iako nije dao obećanja o američkim bezbjednosnim garancijama i insistirao da Evropa mora obezbijediti mirovne trupe.

Međutim, u roku od 12 sati nakon Starmerovog povratka iz Vašingtona, priče o miru počele su da se urušavaju, jer je potpredsjednik Džej-Di Vans kritikovao Zelenskog zbog toga što je osporio Trampove tvrdnje da se Putinu može vjerovati.

- Starmer je uradio impresivan posao u potvrđivanju evropske uloge u ratu u Ukrajini i prenošenju predsjedniku Trampu da je Evropa spremna i sposobna da preuzme vodeću ulogu u sprovođenju bilo kakvog kredibilnog mirovnog sporazuma. Nažalost, sastanak u petak u Bijeloj kući bio je veliki korak unazad - rekla je Rejčel Elhaus, generalna direktorka Kraljevskog instituta za odbrambene i bezbjednosne studije.

Ukrajina više ne može računati na vojnu ili političku podršku SAD nakon što je Tramp proglasio svoju neutralnost u pregovorima, rekla je Elhaus. Navela je da Evropa mora preuzeti inicijativu i dodala da bi mogla da iskoristi oko 200 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava kako bi finansirala te napore.

- Primarni cilj sastanaka u Londonu mora biti da se Ukrajina održi u borbi kako bi pregovarala iz maksimalne pozicije snage - rekla je ona.

Starmer je ove sedmice obećao povećanje vojne potrošnje na 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda do 2027. godine. Druge evropske zemlje mogle bi slijediti taj primjer.

Češki premijer Petr Fijala rekao je u subotu da se Evropa suočava s istorijskim testom i da mora sama da se pobrine za sebe. Rekao je da evropske zemlje moraju povećati vojnu potrošnju na najmanje 3 odsto BDP-a.

- Ako ne pojačamo svoje napore dovoljno brzo i dozvolimo agresoru da diktira uslove, nećemo dobro završiti - rekao je on.

Makron, koji je rekao da je legitimno da SAD preusmjere svoj fokus na Kinu i Aziju, takođe je pozvao na veće izdvajanje za odbranu, ističući potrebu za jedinstvom među evropskim zemljama.

- Trebalo je da se ranije probudimo. Godinama govorim da nam je potrebna suverenija, ujedinjenija i nezavisnija Evropa - rekao je Makron.