Što čini Grenland strateškim plijenom u vremenu rastućih tenzija i zašto baš sada?

Kada je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp prvi put predložio kupovinu Grenlanda 2019. godine, ljudi su mislili da je to samo šala. Sada se više niko ne smije.

Trampovo interesovanje za Grenland, koje je ponovo snažno iskazao ubrzo nakon povratka u Bijelu kuću u januaru, dio je agresivne spoljnopolitičke platforme „Amerika na prvom mjestu“. Ona uključuje zahtjeve da Ukrajina ustupi prava na mineralne resurse u zamjenu za nastavak vojne pomoći, prijetnje preuzimanjem kontrole nad Panamskim kanalom i sugestije da Kanada treba da postane 51. američka savezna država.

Rastuće međunarodne tenzije, globalno zagrijavanje i promjene u svjetskoj ekonomiji postavile su Grenland u centar rasprava o globalnoj trgovini i bezbjednosti. Tramp želi da osigura američku kontrolu nad ovom zemljom bogatom mineralima, koja čuva prilaze Sjevernoj Americi sa Arktika i iz sjevernog Atlantika.

Čiji je Grenland?

Grenland je samoupravno područje Danske, dugogodišnjeg saveznika SAD-a, koji je odbacio Trampove pokušaje preuzimanja. Danska je takođe priznala pravo Grenlanda na nezavisnost u trenutku kada se za to odluči.

Zbog zabrinutosti oko stranog uplitanja i zahtjeva da Grenlanđani sami odlučuju o svojoj sudbini, premijer Grenlanda je raspisao prijevremene parlamentarne izbore za utorak.

Najveće ostrvo na svijetu, od kojih se 80 odsto nalazi iznad Arktičkog kruga, dom je za oko 56.000 dominantno Inuita, koji su do sada uglavnom bili zanemareni od strane ostatka svijeta.

Zašto su druge zemlje zainteresovane za Grenland?

Klimatske promjene stanjuju arktički led, omogućavajući otvaranje sjeverozapadnog prolaza za međunarodnu trgovinu i ponovo pokrećući takmičenje s Rusijom, Kinom i drugim zemljama za pristup regionalnim mineralnim resursima.

- Budimo jasni: uskoro ulazimo u Arktički vijek, a njegova ključna karakteristika biće meteorski uspon Grenlanda, njegova trajna istaknutost i sveprisutni uticaj. Grenland - smješten na raskršću između Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, s ogromnim resursnim potencijalom - postaće strateški sve značajniji, pri čemu će sve velike i male sile nastojati da mu se dodvore. Jedna od njih je spremna da ide korak dalje i da ga kupi - rekao je Dvejn Menezis, izvršni direktor Inicijative za istraživanje i politiku Polarnog regiona.

Faktori koji pokreću američko interesovanje za Grenland

Arktička konkurencija

Nakon Hladnog rata, Arktik je uglavnom bio zona međunarodne saradnje. Međutim, klimatske promjene, potraga za rijetkim resursima i rastuće međunarodne tenzije nakon ruske invazije na Ukrajinu ponovo podstiču rivalstvo u regionu.

Strateški značaj

Grenland se nalazi uz sjeveroistočnu obalu Kanade, a više od dvije trećine njegove teritorije leži unutar Arktičkog kruga. To ga čini ključnim za odbranu Sjeverne Amerike još od Drugog svjetskog rata, kada su SAD okupirale Grenland kako bi spriječile da padne u ruke nacističke Njemačke i zaštitile važne atlantske pomorske rute.

SAD su zadržale vojne baze na Grenlandu od tada, a svemirska baza Pitufik (ranije poznata kao vazduhoplovna baza Tule) podržava operacije upozoravanja na raketne napade, protivraketnu odbranu i svemirski nadzor za SAD i NATO. Grenland takođe štiti dio takozvanog GIUK (Grenland, Island, Ujedinjeno Kraljevstvo) prolaza, gdje NATO prati kretanje ruske mornarice u sjevernom Atlantiku.

Prirodni resursi

Grenland ima velike rezerve rijetkih zemnih minerala potrebnih za proizvodnju svega, od računara i pametnih telefona do baterija, solarnih panela i vjetroturbina koje će omogućiti prelazak na obnovljive izvore energije. Američki geološki institut je takođe identifikovao potencijalna nalazišta nafte i prirodnog gasa u priobalnim vodama Grenlanda.

Grenlanđani su zainteresovani za razvoj ovih resursa, ali su usvojili stroge ekološke propise. Takođe postoje i pitanja o izvodljivosti eksploatacije mineralnog bogatstva Grenlanda zbog surove klime u regionu.

Klimatske promjene

Povlačenje ledenog pokrivača Grenlanda otkriva bogatstvo mineralnih resursa, dok topljenje morskog leda otvara nekada mitski Sjeverozapadni prolaz kroz Arktik.

Grenland se nalazi uz dvije potencijalne arktičke trgovačke rute, koje bi mogle skratiti vrijeme transporta između sjevernog Atlantika i Pacifika, zaobilazeći uska grla Sueckog i Panamskog kanala. Iako te rute vjerovatno neće biti komercijalno isplative još godinama, privlače sve veću pažnju.

Kineski interes

Kina je 2018. godine proglasila sebe „skoro arktičkom državom“ u pokušaju da poveća svoj uticaj u regionu. Takođe je najavila planove za izgradnju „Polarnog Puta svile“ kao dijela svoje globalne Inicijative Pojas i put, koja je uspostavila ekonomske veze sa zemljama širom svijeta.

Tadašnji američki državni sekretar Majk Pompeo odbacio je kineske ambicije. 

- Da li želimo da Arktički okean postane novo Južnokinesko more, opterećeno militarizacijom i suprotstavljenim teritorijalnim zahtjevima? – upitao je tada Pompeo. 

Kineski projekat eksploatacije rijetkih minerala na Grenlandu zaustavljen je 2021. godine nakon što je lokalna vlada zabranila rudarenje uranijuma.

Nezavisnost

Zakon o proširenoj samoupravi Grenlanda iz 2009. godine takođe je priznao pravo zemlje na nezavisnost prema međunarodnom pravu. Ankete pokazuju da većina Grenlanđana podržava nezavisnost, ali se ne slažu oko toga kada bi ona trebalo da se dogodi.

Mogućnost nezavisnosti otvara pitanja o stranom uplitanju u Grenland, što bi moglo ugroziti američke interese u ovoj zemlji.