Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Briselu da Arktik postaje sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Evo teksta sa crticama (crtama) umjesto navodnika u upravnom govoru, u skladu s novinarskom praksom:
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO-a redovno sprovode vježbe na Arktiku, ističući da se time obezbjeđuje spremnost za borbu i djelovanje u svim uslovima.
— Suočeni sa pojačanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za daleki sjever, ključno je da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža — kazao je Rute.
Dodao je da misija pokazuje posvećenost NATO-a obezbjeđivanju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, te da joj je cilj sinhronizacija napora radi veće efikasnosti, kao i procjena potencijalnih izazova i bezbjednosnih praznina kako bi se one prevazišle.
— Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom — rekao je generalni sekretar NATO-a uoči sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica Alijanse.
Ranije danas saopšteno je da NATO pokreće misiju Arktička straža, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine prijetio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, što je izazvalo tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je kazao da će na sjutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donesene na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
Istakao je da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO-a, što podrazumijeva veću proizvodnju, snažniji lanac snabdijevanja i usvajanje novih tehnologija.
— Da bi Evropa ostala bezbjedna, potrebna nam je bliska transatlantska saradnja, ali i povećanje investicija i preuzimanje veće odgovornosti — rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodjeli rukovodećih dužnosti u strukturama Alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfolk (JFC Norfolk) u Virdžiniji, a Italija Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obje pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brunssumu, po sistemu rotacije, smjenjivaće se Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO–Ukrajina, na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama obezbijediti mir, zbog čega je podrška saveznika od ključnog značaja.
— Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti — poručio je Rute.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci ostvaren veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prethodno neophodno postići mirovni sporazum.
— Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju po pravilima kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu — rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO-u time što će na sjutrašnjem sastanku, umjesto ministra odbrane Pita Hegseta, učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je odgovorio da to ne znači ništa kada je riječ o angažmanu SAD u savezu, navodeći da je Kolbi veoma važan čovjek i da postoje vrlo intenzivne diskusije između NATO-a i Vašingtona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Američka ekonomija otvorila je dodatnih 130 hiljada radnih mjesta u januaru, nadmašivši tržišna očekivanja, što je znak poboljšanja na tržištu rada koje je u suprotnosti s nizom nedavnih sumornih izvještaja.
Podaci Zavoda za statistiku rada bili su gotovo dvostruko veći od 68 hiljada, koliko su predviđali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg i znatno iznad revidiranih 48 hiljada dodanih prethodnog mjeseca, prenosi SEEbiz.
Stopa nezaposlenosti blago je pala 4,3 odsto.
Neočekivano pozitivan početak godine iznenadio je tržišta nakon što su nedavni izvještaji sugerisala da tržište rada slabi, s rastom otpuštanja, padom otvorenih radnih mjesta i porastom zahtjeva za nezaposlenošću.
- Ovo je bio nesumnjivo snažan izvještaj - rekao je Stephen Brown iz Capital Economicsa i dodao da je postojao širok raspon prognoza prije podataka, ali da, izgleda, niko nije bio u pravu.
Podaci će pomoći u potkrepljivanju argumenta odlazećeg predsjednika Federalnih rezervi, Jeromea Powella da tržište rada pokazuje „dokaze stabilizacije“, jer je centralna banka u januaru zaustavila kampanju smanjenja kamatnih stopa.
Prinosi američkih državnih obveznica porasli su, jer su investitori smanjili očekivanja smanjenja kamatnih stopa ove godine. Prinos na dvogodišnje obveznice, koji je posebno osjetljiv na monetarnu politiku, porastao je za čak 0,1 odstotni bod na 3,55 posto, što je najviši nivo u sedam dana.
Trgovci na tržištu terminskih ugovora, koji su se kladili na dva ili tri smanjenja kamatnih stopa, smanjili su očekivanja, pa su sada u cijenu uključena samo dva.

Američka ekonomija nadmašila očekivanja

Izrael se pridružio „Komitetu za mir“, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa, objavio je juče premijer Benjamin Netanijahu tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastao sa Trampom i državnim sekretarom Markom Rubiom, piše Reuters.
Nakon sastanka sa Rubiom, objavljeni su snimci Netanijahuovog potpisivanja dokumenta o pristupanju Izraela komitetu. Netanijahu je kasnije na društvenoj mreži X potvrdio da je „potpisao pristupanje Izraela kao član Komiteta za mir". Nakon toga, sa Trampom je razgovarao o Iranu.
Komitet je rezolucijom Savieta bezbiednosti UN, usvojenom sredinom novembra, ovlašćen da uspostavi međunarodne stabilizacione snage u Gazi. Krhko primirje je počelo u regionu u oktobru prema Trampovom planu, koji su potpisali Izrael i palestinska militantna grupa Hamas.
Prema ovom planu, komitet je trebalo da nadgleda privremenu administraciju u Gazi. Tramp je potom objavio da će se komitet, kojim predsiedava, proširiti kako bi se bavio globalnim sukobima. Prvi sastanak komiteta biće održan 19. februara u Vašingtonu, a tema će biti rekonstrukcija Gaze.
Mnogi stručnjaci za ljudska prava nazvali su Trampovo vođstvo u odboru zaduženom za upravljanje stranom teritorijom sličnim kolonijalnoj strukturi. Očekuje se da će članstvo Izraela izazvati dalje kritike jer ne uključuje Palestince.
Zemlje su oprezno reagovale na Trampov poziv da se pridruži odboru, koji je pokrenut krajem januara. Mnogi stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi odbor mogao da potkopa autoritet Ujedinjenih nacija. Dok su se neki od bliskoistočnih saveznika Vašingtona pridružili, mnogi tradicionalni zapadni saveznici su ostali po strani.
Primirje u Gazi je više puta kršeno, a najmanje 580 Palestinaca i četiri izraelska vojnika su ubijena od njegovog početka u oktobru, prema palestinskim i izraelskim podacima.
Sliedeća faza Trampovog plana za Gazu uključuje rješavanje složenih pitanja kao što su razoružanje Hamasa, što grupa dugo odbija da učini, dalje izraelsko povlačenje iz Gaze i raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga.
Više od 72.000 ljudi je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Napad je izazvao krizu gladi i doveo do internog raseljavanja cjelokupnog stanovništva Pojasa Gaze.
Više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i istraga UN navodi da je ovo genocid. Izrael svoje akcije naziva samoodbranom nakon napada militanata predvođenih Hamasom krajem 2023. godine, u kojima je ubijeno 1.200 ljudi i uzeto više od 250 talaca.

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je prihvatio prijedlog SAD da se sljedeće sedmice održi nova runda pregovora u cilju okončanja rata sa Rusijom, napominjući da će pitanje teritorije ostati centralno u pregovorima, javila je agencija Bloomberg.&nbsp;
Razgovori, zakazani za utorak ili srijedu, mogli bi da budu održani u Sjedinjenim Američkim Državama, iako je učešće Moskve i dalje neizvjesno.
Među opcijama o kojima se razgovara je stvaranje slobodne ekonomske zone koja bi služila kao tampon-zona u Donbasu, opcija koju su i Kijev i Moskva dočekali sa skepticizmom. Zelenski je naglasio da Ukrajina podržava održavanje snaga duž linije fronta i insistirao je da cijela ukrajinska teritorija mora ostati pod ukrajinskom upravom.
Ukrajinski predsjednik je naznačio da bi svaki mirovni sporazum morao da bude odobren u parlamentu ili na referendumu.
Zelenski je upozorio i na teške ekonomske i bezbjednosne izazove sa kojima se njegova zemlja i dalje suočava, pominjući ogromne potrebe za finansiranjem za obnovu i održavanje vojnih kapaciteta, dok su nedavni ruski napadi ozbiljno pogodili energetsku infrastrukturu zemlje.

Zelenski prihvatio nove razgovore sa SAD o okončanju rata

Predjsednica Kosova Vjosa Osmani saopštila je da je predsjedniku Pokreta Samoopredjeljenje Aljbinu Kurtiju povjerila mandat za formiranje nove Vlade Kosova, čime je ispunjen uslov za sazivanje sjednice parlamenta za izbor nove Vlade.&nbsp;
- Danas sam, u skladu sa Ustavom Kosova, imenovala premijera Aljbina Kurtija za mandatara za formiranje Vlade Republike Kosova. Želim mu uspjeh u vođenju nove Vlade i rad u službi građana Republike Kosova. Neka mu je sa srećom- napisala je Osmani na Fejsbuku.
Očekuje se da večeras Skupština Kosova na sjednici glasa o formiranju treće Vlade Aljbina Kurtija.

Kurti dobio mandat za formiranje nove Vlade Kosova

Glumac Džejms Van der Bik, najpoznatiji po glavnoj ulozi u američkoj tinejdž drami Dosonov svijet (Dawson's Creek) preminuo je u 49. godini nakon borbe sa rakom debelog crijeva, prenosi BBC.
- Naš voljeni Džejms Dejvid Van der Bik preminuo je u miru ovog jutra. Svoje posljednje dane proveo je u hrabrosti, vjeri i milosti- navodi se u objavi na njegovim društvenim mrežama, prenosi BBC.
Glumcu je bolest dijagnostikovana u drugoj polovini 2023. godine, ali je vijest o tome javnosti saopštio tek u novembru 2024.
Otac šestoro djece glumio je u mnogim popularnim serijama i filmovima krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih uključujući kultnu seriju Dosonov svijet.

Preminuo glumac Džejms Van der Bik

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas u Antverpenu da je jedino rješenje za ekonomske prijetnje koje predstavljaju Kina i Sjedinjene Američke Države da Evropa postane nezavisna sila.
- Potrebni su nam novi obim i nova brzina u našem pristupu kako bismo okončali fragmentaciju koja slabi i rizikuje da ponizi Evropu - rekao je Makron na skupu poslovnih lidera u Antverpenu u Belgiji, prenijeli su francuski mediji.
Tu ideju o zajedničkom evropskom dugu Francuska zagovara godinama, ali su je druge zemlje, uključujući Njemačku, dosledno odbacivale.
- Nikada nijesmo živjeli u ovakvom periodu. Stoga moramo da prihvatimo preduzimanje ključnih mjera koje nijesu baš uobičajene u tradicionalnom evropskom alatu mjera - rekao je Makron.
Francuski predsjednik je rekao da se Evropa nalazi u vanrednoj situaciji i dodao da toga treba da budu svi svjesni jer će uskoro biti prekasno.
Makron je takođe pozvao zemlje koje su spremne da sprovedu reforme jedinstvenog evropskog tržišta koje je predložila Komisija, da pojačaju saradnju, kako bi se što prije postigao napredak.
Tu pojačanu saradnju je ranije podržala i predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen.
Francuski predsjednik je još jednom pokrenuo ideju o "euroobveznicama", zajedničkim evropskim obveznicama za finansiranje velikih investicija i da Evropa ostane konkurentna sa Pekingom i Vašingtonom.
- Ako želimo da dovoljno investiramo u odbranu i svemirsku bezbjednost, čiste tehnologije, vještačku inteligenciju i kvantno računarstvo i transformišemo našu produktivnost i konkurentnost, jedino rješenje je izdavanje zajedničkog duga - dodao je Makron.

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel i Kijev da sprovode plan za ubrzanje pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, nazivajući to „otvorenom objavom rata“ Mađarskoj.
Orban je rekao da je „službena publikacija briselske elite, Politico, objavila najnoviji ratni plan Brisela i Kijeva, plan Zelenskog u pet tačaka“, dodajući: „Odlučili su da će Ukrajina biti primljena u Uniju već 2027. godine.“
„Objava rata Mađarskoj“
Premijer tvrdi da plan ignoriše mađarske birače i da je usmjeren protiv njegove vlade.&nbsp;
- Ovaj novi plan je otvorena objava rata Mađarskoj. Ignorišu odluku mađarskog naroda i odlučni su da uklone mađarsku vladu svim potrebnim sredstvima- napisao je Orban.
Orban je takođe tvrdio da Brisel želi da mađarska opoziciona stranka Tisa preuzme vlast, rekavši da bi to značilo „nema više veta, nema više otpora i nema više izostanaka iz njihovog sukoba“.
Mađarski premijer predstavio je ovo pitanje kao domaću političku borbu uoči aprilskih izbora. &nbsp;
- Ovog aprila, na biračkim kutijama, Mađari to moraju zaustaviti. Fides je jedina sila koja stoji između Mađarske i briselskih vlasti i jedino jamstvo mađarskog suvereniteta- poručio je.

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Briselu da je Arktik sve važniji za zajedničku bezbjednost i da NATO treba kolektivno da preuzme veću odgovornost za sigurnost arktičkog regiona.
Rute je na konferenciji za novinare u Briselu rekao da članice NATO redovno sprovode vježbe na Arktiku, "osiguravajući da budemo spremni za borbu i djelovanje u svim uslovima".
- Suočeni sa povećanim vojnim aktivnostima Rusije i rastućim interesovanjem Kine za deleki sjever, ključno je bilo da uradimo više i zato smo pokrenuli misiju Arktička straža- rekao je Rute.
On je dodao da misija pokazuje posvećenost NATO osiguranju bezbjednosti Arktika i svih saveznika, a cilj je da se sinhronizuju napori kako bi bili efikasniji i da se procijene potencijalni izazovi i (bezbednosne) praznine i da se one prevaziđu.
- Ono što je zaista novo u vezi s tim jeste da ćemo po prvi put sve što radimo na Arktiku objediniti pod jednom komandom- rekao je generalni sekretar NATO uoči sutrašnjeg sastanka ministara odbrane članica tog vojnog saveza.
Ranije danas je saošteno da NATO pokreće misiju "Arktička straža", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp prošle godine pretio zauzimanjem te danske autonomne pokrajine, izazivajući tenzije među članicama vojnog saveza.
Rute je rekao da će na sutrašnjem sastanku od ministara čuti kako saveznici sprovode odluke donijete na samitu u Hagu prošle godine, koje se odnose na povećanje troškova za odbranu na pet odsto bruto društvenog proizvoda i jačanje odbrambene industrije.
On je istakao da je neophodna odbrambena industrija koja može brzo da odgovori na potrebe zemalja NATO, a to znači više proizvodnje, snažniji lanac snabdijevanja, usvajanje novih tehnologija.
- Da bi Evropa ostala bezbjedna, treba nam bliska transatlantska saradnja, ali treba i da povećamo investicije i da preuzmemo veću odgovornost- rekao je Rute.
Prema nedavno postignutom dogovoru o novoj raspodeli rukovodećih dužnosti u strukturama alijanse, Ujedinjeno Kraljevstvo će preuzeti Komandu združenih savezničkih snaga Norfok (JFC Norfok) u Virdžiniji, a Italija će preuzeti Komandu združenih snaga u Napulju, koje su trenutno obije pod komandom SAD.
Takođe, na čelu Komande združenih savezničkih snaga u holandskom Brusumu po sistemu rotacije će se smjenjivati Njemačka i Poljska.
Podrška Ukrajini biće jedna od glavnih tema sjutrašnjeg sastanka ministara odbrane, kao i neformalnog sastanka NATO-Ukrajina na kojem će učestvovati ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ukrajina, kazao je Rute, ne može sama da obezbijedi mir zbog čega je važna podrška saveznika.
- Predsjednik Putin pokušava da slomi narod Ukrajine, nadajući se da će oslabiti njihovu odlučnost. Ali Ukrajina i ukrajinski narod su više puta pokazali da se neće slomiti- rekao je Rute.
Po pitanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Rute je rekao da je u posljednjih šest mjeseci postignut veliki napredak i da postoje različiti elementi bezbjednosnih garancija, ali da je prije toga potrebno postići mirnovni sporazum.
- Pitanje je da li su Rusi spremni da igraju kako bismo mogli da okončamo ovaj rat tako da nikada više ne pokušaju da napadnu Ukrajinu- rekao je Rute.
Na pitanje novinara da li SAD šalju neku poruku NATO time što će na sjutrašnjem sastanku umjesto ministra odbrane Pita Hegseta učestvovati podsekretar Elbridž Kolbi, Rute je rekao da to ne znači ništa u pogledu angažovanja SAD u savezu i da je Kolbi "veoma važan čovjek", kao i da postoje veoma intenzivne diskusije između NATO i Vašingotona.

Rute: Suočeni sa povećanim vojnim aktivnosti Rusije pokrenuli smo misiju Arktička straža

Poslanici Skupštine raspravljaće na vanrednoj sjednici u ponedjeljak o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja.
Par dana nakon ove inicijative, stigao je prijedlog i od predsjednika Jakova Milatovića koji je podnio Skupštini prijedlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, javlja TVCG.
O ovom prijedlogu Milatovića raspravljaće skupštinski Ustavni odbor na sjednici koja još uvijek nije zakazana, prenosi portal RTCG.

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Staračke naknade za 3,4 hiljade korisnika biće isplaćene nakon usvajanja agrobudžeta, koji je trenutno u pripremi, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Iz tog Vladinog resora su Vijestima kazali da će poljoprivrednicima, kojima zbog obrade dokumentacije krajem prošle godine nijesu isplaćene naknade, one biti izmirene pri budućem obračunu.
Na staračku naknadu od 315 EUR pravo ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za muškarce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu.&nbsp;
Ministarstvo je početkom avgusta od poljoprivrednika tražilo da obnove dokumentaciju za te naknade, kako bi se smanjile zloupotrebe, a novac isplaćivao po sistemu koji im odgovara.
Više poljoprivrednika je Vijestima kazalo da im je novac po tom osnovu u potpunosti isplaćen i da nema dugovanja za prošlu godinu, dok su neki rekli da naknade nijesu dobili od jeseni.
Iz Ministarstva su saopštili da se u slučajevima nekih poljoprivrednika čekalo na dokumentaciju i njenu obradu, ali da će novac isplatiti u narednom obračunu i da niko neće biti zaboravljen.
- Isplata zavisi od usvajanja agrobudžeta, nakon čega će javnost biti blagovremeno obaviještena o terminu naredne isplate. Isplata staračkih naknada finansira se kroz mjere agrobudžeta - socijalne transfere u poljoprivredi. Sredstva će biti isplaćena po usvajanju agrobudžeta, u okviru pripadajuće mjere - naveli su iz Ministarstva.
Oni su dodali da je priprema agrobudžeta u toku, kao i da će nakon njegovog usvajanja biti poznat konačan iznos sredstava predviđen za tu namjenu, kao i dinamika isplate.&nbsp;
- Obnova dokumentacije za staračke naknade, sprovedena tokom prethodne godine, dala je konkretne rezultate. Trenutno pravo na staračku naknadu u Crnoj Gori ostvaruje približno 3,4 hiljade korisnika. Nakon ažuriranja podataka, broj korisnika smanjen je oko 300 u odnosu na raniji period, kada je naknadu koristilo oko 3,7 hiljada osoba - rekli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da su uradili detaljnu kontrolu svih korisnika, da je sistem dodatno uređen i ažuriran, te da je obezbijeđeno da naknade dobijaju isključivo oni koji ispunjavaju zakonske uslove.
U Ministarstvu tvrde i da je unaprijeđen način isplate, pa poljoprivrednici do novca osim putem Pošte, mogu isplatama preko Prve banke.
Iz tog resora su krajem novembra saopštili da su počeli isplatu staračkih naknada za gotovo tri hiljade korisnika.
Ta naknada je definisana Zakonom o poljoprivredi, a od 2015. godine je bila vezana za nivo od 50 odsto minimalne penzije. U 2021. je ta granica, na predlog poslanika Demokrata, povećana na 70 odsto. Kako je istovremeno izmjenama zakona povećavana ova granica za obračun, ali i sami iznos minimalne penzije, iznos naknade imao je značajan rast.
Staračka naknada je 2020. godine iznosila 64,41 EUR, 2021. godine 72,89 EUR, &nbsp;2022. godine 177 EUR, 2023. godine 207 EUR, a prošle 315 EUR, s obzirom na to da se granica za minimalnu penziju povećala na 450 EUR.

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Američka ekonomija nadmašila očekivanja

Izrael se pridružio Trampovom Odboru za mir

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Zelenski prihvatio nove razgovore sa SAD o okončanju rata

Kurti dobio mandat za formiranje nove Vlade Kosova

Preminuo glumac Džejms Van der Bik

Makron: Jedino rješenje je da Evropa postane nezavisna sila

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Rute: Suočeni sa povećanim vojnim aktivnosti Rusije pokrenuli smo misiju Arktička straža

Poslanici u ponedjeljak o neradnoj nedjelji

Rute: Arktik sve važniji za kolektivnu bezbjednost, NATO mora da uradi više

Staračke naknade čekaju agrobudžet

Američka ekonomija nadmašila očekivanja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO