<article>Sjedinjene Američke Države pod vođstvom Donalda Trampa traže od NATO-a da smanji dio svojih međunarodnih misija, među kojima su one u Iraku i na Kosovu, objavio je portal Politiko, pozivajući se na četvoro NATO diplomata.Briselski portal prenosi da su SAD proteklih mjeseci lobirale za smanjenje mirovnih misija na Kosovu, te da rade na sprečavanju Ukrajine i indo-pacifičkih saveznika da formalno učestvuju na godišnjem samitu Alijanse u Ankari u julu.Napori odražavaju namjeru Bele kuće da NATO vrati na strogo evroatlantski odbrambeni savez uz ograničavanje aktivnosti van tog područja, koje prevazilaze osnovne zadatke odbrane i odvraćanja, piše Politiko.Ovaj potez interno se naziva "povratak na fabrička podešavanja", navode četvoro diplomata Alijanse koji su govorili za Politiko.Bela kuća odbila je da odgovori na upit briselskog portala o programima i globalnim operacijama NATO-a.S druge strane, SAD planiraju da povuku oko 2.500 vojnika iz Iraka, prema dogovoru s iračkim vlastima iz 2024. godine, što je, prema zvaničnicima američke administracije, dio Trampove predanosti da "okonča beskrajne ratove", a sve u bliskoj koordinaciji sa Bagdadom.Sjedinjene Države stavile su do znanja da žele i smanjenje broja vojnika Kfora u okviru misije na Kosovu, prenose četvoro diplomata, što predstavlja veći problem za evropske saveznike, iako su razgovori tek u početnoj fazi.Misija, pod okriljem Ujedinjenih nacija, prisutna je na Kosovu od 1999. godine i trenutno broji 4.500 vojnika.</article>

Sjedinjene Američke Države pod vođstvom Donalda Trampa traže od NATO-a da smanji dio svojih međunarodnih misija, među kojima su one u Iraku i na Kosovu, objavio je portal Politiko, pozivajući se na četvoro NATO diplomata.
Briselski portal prenosi da su SAD proteklih mjeseci lobirale za smanjenje mirovnih misija na Kosovu, te da rade na sprečavanju Ukrajine i indo-pacifičkih saveznika da formalno učestvuju na godišnjem samitu Alijanse u Ankari u julu.
Napori odražavaju namjeru Bele kuće da NATO vrati na strogo evroatlantski odbrambeni savez uz ograničavanje aktivnosti van tog područja, koje prevazilaze osnovne zadatke odbrane i odvraćanja, piše Politiko.
Ovaj potez interno se naziva "povratak na fabrička podešavanja", navode četvoro diplomata Alijanse koji su govorili za Politiko.
Bela kuća odbila je da odgovori na upit briselskog portala o programima i globalnim operacijama NATO-a.
S druge strane, SAD planiraju da povuku oko 2.500 vojnika iz Iraka, prema dogovoru s iračkim vlastima iz 2024. godine, što je, prema zvaničnicima američke administracije, dio Trampove predanosti da "okonča beskrajne ratove", a sve u bliskoj koordinaciji sa Bagdadom.
Sjedinjene Države stavile su do znanja da žele i smanjenje broja vojnika Kfora u okviru misije na Kosovu, prenose četvoro diplomata, što predstavlja veći problem za evropske saveznike, iako su razgovori tek u početnoj fazi.
Misija, pod okriljem Ujedinjenih nacija, prisutna je na Kosovu od 1999. godine i trenutno broji 4.500 vojnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

SAD traže da NATO smanji dio međunarodnih misija, među njima i ona na Kosovu

U blizini južnog dijela ostrva Hvar nalazi se crnogorski brod „Trideseti avgust“, koji se zbog pogoršanja vremenskih prilika kreće veoma sporo i otežano manevriše, pa postoji opasnost da se približi obali i nasuče, javlja <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/drama-kod-hvara-brod-ostao-bez-pogona-remorker-iz-ploca-juri-prema-njemu-evo-sto-se-dogodilo2/">dalmacija.danas.hr.</a>
Prema dostupnim informacijama, brod nije potpuno ostao bez pogona, ali plovi minimalnom brzinom i uz veliki oprez. Podaci sa servisa MarineTraffic pokazuju da ima pogon, ali je njegovo kretanje znatno usporeno.
Zbog situacije na moru, u pomoć je upućen remorker „Hrabri“, koji iz pravca Ploče brzo prilazi brodu i prema posljednjim informacijama nalazi se na oko jedne nautičke milje udaljenosti. Nadležne službe prate razvoj situacije na terenu.
Meteorološke prilike dodatno se pogoršavaju – nevrijeme sa sjevernog Jadrana spušta se prema srednjem dijelu, uz jačanje juga i porast talasa, zbog čega se svim učesnicima u pomorskom saobraćaju preporučuje pojačan oprez.
Čitaj još
Brod 30. Avgust

Kod Hvara: Naš brod "Trideseti avgust" ostao bez pogona, remorker iz Ploča upućen u pomoć

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić određen je pritvor do 30 dana jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke, i pored protoka vremena od smjene direktora škola prije pet godina.
To je za emisiju "Načisto" saopštio portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić koji poručuje da ovdje nema govora ni o političkom pritisku niti demonstraciji sile, već da sve rade po zakonu.
S druge strane, predsjednik države Jakov Milatović traži od Ministarstva pravde da hitno pokrene proceduru za njeno pomilovanje dok politički saborci Bratićke iz Ujedinjene Crne Gore najavljuju novi protest ispred Višeg suda.
SDT tereti Bratić na osnovu obimne dokumentacije o smjenama direktora škola prije pet godina. Zašto baš sada, objašnjavaju time da su tri puta tražili od Ministarstva prosvjete dokumentaciju ali je nikad nisu dobili kompletnu.
- Zbog toga smo bili prinuđeni da preko službenika Specijalnog policijskog odjeljenja obiđemo 254 škole u Crnoj Gori kako bi prikupili dokumentaciju koja se odnosi na njihove direktore - rekao je Radonjić.
Na kritike što se Bratić hapsi s lisicama na rukama a nije osumnjičena za organizovani kriminal, Radonjić je jasan da to nije političko nivelisanje po principu da se hapse funkcioneri svih vjera, nacija ili političke pripadnosti.
- Nema govora o demonstraciji sile. Govora nema o tome. To je zakonito postupanje. U Zakonu o unutrašnjim poslovima je određeno da kad policija dovodi određeno lice, koristi sredstva za vezivanje, dovodi ga vezanog. Nas ti politički komentari ne dotiču. Mi radimo profesionalno, isključivo na odnosu dokaza - kazao je Radonjić.
SDT Bratić tereti za nezakonitu smjenu osam direktora škola, ali i za to što nije smijenila drugih 40 direktora a tvrde da je morala.
- Da je pribavila određenu korist direktorima škola tako što, iako su ispunili uslove predviđene Zakonom o visokom obrazovanju I vaspitanju - ona ih nije smijenila a bila je dužna. I naravno da je teže povrijedila prava određenom broju direktora, koji, iako su ispunili zakonske uslove - smijenjeni su. Da je postupala sa sviješću, namjerom I voljom da zloupotrijebi službeni položaj - naveo je.
Radonjić objašnjava da je Bratić određen pritvor jer je, dajući lične podatke, rekla da je državljanka i Bosne i Hercegovine, te bi mogla pobjeći tamo. Tvrdi i da bi mogla uticati na svjedoke, iako je od spornih radnji prošlo pet godina.
- Postoji opravdana bojazan da može ometati postupak uticanjem na svjedoke, u smislu da ostvari neposrednu ili posrednu komunikaciju s njima i na taj način dogovori kako bi trebali da svjedoče i na taj način olakšaju ili bar ne otežaju položaj u postupku - kazao je Radonjić.
A nakon jučerašnjeg apela sestre Vesne Bratić, Slavice Bratić, Milatoviću da je pomiluje, on je hitno zatražio od Ministarstva pravde da pokrene postupak pomilovanja. Ono, nakon prikupljanja svih dokaza, daje predlog predsjedniku koji onda odlučuje da li će pomilovati Bratić. Istovremeno, Ujedinjena Crna Gora u kojoj je Bratić predsjednica Političkog savjeta, u nedjelju u 18 sati organizovaće novi protest podrške, ispred Višeg suda u Podgorici, gdje će ponovo tražiti njeno puštanje na slobodu.

Radonjić: Bratić određen pritvor jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u BiH

Pred Višim sudom, na trećem ročištu, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević u odbrani je detaljno analizirao svaki navod iz optužnice koja ga je tereti da bio član kriminalne grupe koju se, prema stavu SDT-a formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.&nbsp;
Istakao je da se radi o neistinitim optužbama za koje Tužilaštvo nije pružilo nijedan valjan dokaz i upravo oni detalji koji idu njemu u prilog namjerno su izostavljeni a sve sa ciljem da „mu se prekrše prava i ostvari nepravda“.&nbsp;
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Simo Rašović naveo i da je SDT svjesno i umišljajno sakrilo izvještaj Europola od 2021. godine u kojem je navedeno da nema dokaza o umiješanosti u bilo kakve kriminalne aktivnosti tadašanjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanin i pomoćnik direktora Uprave policije Dejana Kneževića.
Knežević je bio decidan da je Tužilaštvo raspolagalo izvještajem koji je od značaja za optužnicu.
- Europol je imao kompletnu skaj komunikaciju i objektivnu percepciju za razliku od Tužilaštva koje raspolaže samo fragmentima izvještaja – kazao je Knežević.
Više osoba iz Europola, kako je naveo, saopštili su mu da bi voljeli da vide što oni to nijesu „uspjeli vidjeti a da je naše Tužilaštvo vidjelo“.
- U neformalnim razgovorima pojedini predstavnici Europola izrazili su želju da vide sadržaj optužnice i koje su to činjenice i okolnosti uočene od SDT-a koje oni nijesu prepoznali iz Europola – naglasio je Knežević.
On je ukazao i da je nakon uspješno realizovane akcije sa kolegama iz Španije zajedno sa Serđom Elezovićem dobio orden za međunarodnu pomoć u istragama od španske policije.
- Komunikacija mene i bivšeg kolege Milovića je bila isključivo profesionalna kao i sa ostalim kolegama u cilju prikupljanja podataka i njihove realizacije. Ako tužilaštvo smatra da je moja greška što mi je Milović indetifikovao lice, a nakon čega su isti procesuirani od španske policije, ja smatram da nije – kazao je Knežević.
Optužio je Tužilaštvo da je sa umišljajme izostavilo skaj komunikacije između suspendovanog služebenika polcije - prikrivenog agenta Petra Lazovića i Ivana Delića.
„Brate, ovaj Knežević je li još dobar sa vama, vidim na kolegijumu je rekao da Baku i mene izuvaju gdje stignu, vidim da se naoštrio na nas… Ovaj novi što je postavljen Knežević, je li naš“, pitao je, navodno, Delić Lazovića 6. marta 2021. godine. Na to mu je Lazović, rekao: „Jes drug dobar, momak van svega je on, profesionalac. Njega ti klanovi ne zanimaju. Nakon toga Delić je navodno napisao: “Vidim rekao je na kolegijum da prvo od Bake i mene krenu da izuvaju, ok brate, valjda neće da uvaljuje nešto, da mu ne bude posle češanje po glavi”. Navodno Lazović saoštava koliko on zna Knežević je častan policajac i neće prljavo. -Izostavljene poruke govore o profesionalnosti, zakonitom postupanju i distanci od kriminalnih struktura, čime ne potkrepljuju tezu o kriminalnom odnosu. Upravo zato njihov izostanak predstavljaju ključni dokaz moje odbrane, jer direktno osporavaju postojanje kriminalnog odnosa i bilo kakvih nezakonitih dogovora - rekao je Knežević.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 20. marta.

SAD traže da NATO smanji dio međunarodnih misija, među njima i ona na Kosovu

Kod Hvara: Naš brod "Trideseti avgust" ostao bez pogona, remorker iz Ploča upućen u pomoć

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Radonjić: Bratić određen pritvor jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u BiH

Knežević: Specijalno državno tužilaštvo je sakrilo izvještaj EUROPOLA

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO