SAD potrošio 40 miliona dolara na oko 300 deportacija u treće zemlje

Administracija Donalda Trampa potrošila je najmanje 40 miliona dolara kako bi deportovala oko 300 migranata u zemlje koje nijesu njihova domovina, proširujući tokom protekle godine praksu deportacija u treće zemlje s ciljem da se ubrza udaljavanje migranata iz SAD-a, navodi se u izvještaju koji je sačinilo demokratsko osoblje Senatskog odbora za vanjske poslove.

Demokrate u ovom odboru, predvođene senatorkom Džin Šahin, u izvještaju oštro kritikuju praksu deportacija u treće zemlje, nazivajući je „skupom, rasipničkom i loše nadziranom“, te pozivaju na „ozbiljnu kontrolu politike koja danas uglavnom funkcioniše u mraku“.

State Department, koji vodi pregovore o uspostavljanju ovih programa, stao je u odbranu prakse deportacija u treće zemlje i predstavlja je kao dio Trampove kampanje protiv ilegalne imigracije.

- Uhapsili smo ljude koji su članovi bandi i deportovali smo ih. Ne želimo članove bandi u našoj zemlji - odgovorio je državni sekretar Marko Rubio na pitanje o nekim od deportacija u treće zemlje tokom saslušanja u Senatu prošlog mjeseca.

Izvještaj, koji predstavlja prvi kongresni pregled ovih sporazuma, otkriva paušalne uplate u rasponu između 4,7 i 7,5 miliona dolara prema pet država — Ekvatorijalnoj Gvineji, Ruandi, Salvadoru, Esvatiniju i Palauu — kako bi se migranti deportovali u te zemlje.

Salvador je u martu prošle godine primio oko 250 državljana Venecuele, dok je ostalim državama poslato znatno manje deportovanih — od 29 osoba poslatih u Ekvatorijalnu Gvineju do nijedne osobe poslate u Palau, navodi se u izvještaju.

Zemlje analizirane u izvještaju predstavljaju tek mali dio ukupnih napora Trampove administracije da migrante deportuje u treće države. Prema internim dokumentima administracije koje je pregledala agencija Asošijeted pres, postoji 47 sporazuma o trećim zemljama u različitim fazama pregovora. Od tog broja, 15 je već zaključeno, a 10 je u završnoj fazi ili blizu zaključenja.

Administracija pregovara i sa državama koje će prihvatati tražioce azila iz SAD-a dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil, navodi se u internim dokumentima. U toku su pregovori o 17 takvih sporazuma, uključujući devet koji su već formalno stupili na snagu, premda administracija tvrdi da sporazumi ne moraju nužno biti potpuno zaključeni kako bi ljudi bili poslati u te zemlje.

Organizacije za zaštitu prava migranata oštro su kritikovala politiku „trećih zemalja“ kao neodgovornu taktiku koja krši pravo na pravičan postupak i može ostaviti deportovane ljude zaglavljene u državama s dugom istorijom kršenja ljudskih prava i korupcije.

Tokom posjete Južnom Sudanu, osoblje demokrata iz odbora pronašlo je kuću ograđenu zidom, s naoružanim čuvarima, u kojoj su bili smješteni deportovani migranti, među njima i osobe iz Vijetnama i Meksika.

Demokrate se u izvještaju ponajviše fokusiraju i na to koliko je ova politika rasipnička i neefikasna. Dokument daje više primjera u kojima su migranti deportovani u treću zemlju, da bi SAD kasnije platio još jedan let kako bi se ta osoba vratila u svoju matičnu državu.

- U mnogim slučajevima, migranti su mogli biti vraćeni direktno u svoje matične zemlje, čime bi se izbjegli nepotrebni letovi i dodatni troškovi - navela je Šahin u saopštenju koje su takođe potpisali demokratski senatori Kris Kons, Tami Dakvort, Tim Kejn, Džek Rouzen i Kris Van Holen.

I dalje je nejasno kakve koristi zemlje koje prihvataju državljane trećih zemalja dobijaju, ili očekuju da dobiju, zauzvrat.

Nakon što je prošle godine stupio na snagu jedan od sporazuma, Južni Sudan je Vašingtonu poslao listu zahtjeva, uključujući američku podršku krivičnom gonjenju jednog opozicionog lidera i ukidanje sankcija visokom zvaničniku optuženom da je pronevjerio više od milijardu dolara javnih sredstava, navodi se u diplomatskoj prepisci koju je State Department objavio u januaru.

Šahin je takođe dovela u pitanje uplatu od 7,5 miliona dolara koja je poslata Ekvatorijalnoj Gvineji u isto vrijeme kada je Trampova administracija razvijala odnose s potpredsjednikom te zemlje, Teodorom „Tedijem“ Nguemom Obiangom. On je među najpoznatijim svjetskim liderima optuženim za korupciju, poznat po raskošnom životnom stilu koji je privukao pažnju tužilaca u više država.