<article>Američki milijarder Čarls Dolan, osnivač kablovskog televizijskog kanala HBO, preminuo je danas u 98. godini, saopštila je njegova porodica, prenosi BiBiSi (BBC).Dolan je karijeru počeo sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je dobio dozvolu da u dijelu Menhetna u Njujorku postavi kablovsku mrežu, a nekoliko godina kasnije, u nadi da će privući gledaoce, sklopio je ugovor da na kablovskoj mreži prenosi plej of utakmice Niksa i Rendžersa.Početkom sedamdesetih godina osnovao je Home Boks Ofis (HBO) za emitovanje filmova i sportskog programa, da bi 1974. prodao i svoju kablovsku uslugu i HBO da bi izgradio Kejblvižn (Cablevision), koja je obezbijedila televiziju i internet domaćinstvima širom sjeveroistoka Sjedinjenih Država.Sredinom devedestih kompanija Kejblvižn je kupila njujošku dvoranu Medison skver garden, NBA tim Njujork Nikse i NHL tim Njujork Rendžerse.Porodica Dolan je 2015. godine prodala Kejblvižn evropskoj kompaniji Altis (Altice) za skoro 18 milijardi dolara, ali je zadržala vlasništvo nad Medison skver gardenom.Prema posljednjim podacima magazina Forbs, Dolanova imovina vrijedjela je 5,4 milijarde dolara.</article>

Američki milijarder Čarls Dolan, osnivač kablovskog televizijskog kanala HBO, preminuo je danas u 98. godini, saopštila je njegova porodica, prenosi BiBiSi (BBC).
Dolan je karijeru počeo sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je dobio dozvolu da u dijelu Menhetna u Njujorku postavi kablovsku mrežu, a nekoliko godina kasnije, u nadi da će privući gledaoce, sklopio je ugovor da na kablovskoj mreži prenosi plej of utakmice Niksa i Rendžersa.
Početkom sedamdesetih godina osnovao je Home Boks Ofis (HBO) za emitovanje filmova i sportskog programa, da bi 1974. prodao i svoju kablovsku uslugu i HBO da bi izgradio Kejblvižn (Cablevision), koja je obezbijedila televiziju i internet domaćinstvima širom sjeveroistoka Sjedinjenih Država.
Sredinom devedestih kompanija Kejblvižn je kupila njujošku dvoranu Medison skver garden, NBA tim Njujork Nikse i NHL tim Njujork Rendžerse.
Porodica Dolan je 2015. godine prodala Kejblvižn evropskoj kompaniji Altis (Altice) za skoro 18 milijardi dolara, ali je zadržala vlasništvo nad Medison skver gardenom.
Prema posljednjim podacima magazina Forbs, Dolanova imovina vrijedjela je 5,4 milijarde dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čarls Dolan

Svijet

Preminuo osnivač HBO-a Čarls Dolan

Nakon što je Rusiji propao početni pokušaj da pokori Ukrajinu u prvim sedmicama invazije, više od dvije godine prevladavalo je mišljenje da se kraj sukoba ne nazire, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
To se u posljednjim mjesecima promijenilo iz nekoliko razloga – od promjena na bojnom polju i pomaka u javnom mnijenju do izbora bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, koji se vraća u Bijelu kuću 20. januara i koji je više puta izjavio da bi okončao najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata za dan ili dva.
Može li, dakle, rat Rusije protiv Ukrajine završiti 2025. godine?
Ako kraj znači trajan mirovni sporazum, mnogi analitičari kažu da je odgovor ne – dijelom zato što ruski predsjednik Vladimir Putin to ne želi, bez obzira na njegove tvrdnje, osim ako Moskva ne dobije određeni stepen dominacije nad Ukrajinom, što je neprihvatljivo za Kijev i njegove saveznike u inostranstvu.
Stručnjaci smatraju da Putin želi da Rusija ostane stalna prijetnja Ukrajini i izazov Zapadu, koji prikazuje kao agresora u civilizacijskom sukobu.
Ukrajinci, s druge strane, ne žele mirovni sporazum ako bi to značilo formalno predavanje teritorija Rusiji i odustajanje od odgovornosti za ruske zločine protiv njihove zemlje i naroda.&nbsp;
- Mislim da smo veoma, veoma daleko od kraja rata- rekao je Najdžel Gould-Dejvis, viši saradnik za Rusiju i Evroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Ipak, pritisak za prekid vatre gotovo je izvjestan, s obzirom na Trampova obećanja o brzom okončanju rata. Pregovori se sada čine vjerovatnijima nego što su bili otkako su pregovori prekinuti nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije 2022. godine.
Prekid vatre donosi brojne rizike, uključujući mogućnost da Rusija iskoristi primirje za pregrupisavanje i novi napad, ukoliko ne budu uvedeni djelotvorni mehanizmi odvraćanja i zaštite Ukrajine.
Tu su i brojni izazovi za postizanje bilo kakvog dogovora, uključujući naizgled nepomirljive stavove o ključnim pitanjima sukoba.
Jedno od njih je teritorija. Dogovor o prekidu vatre sada se čini vjerovatnijim nego ranije, dijelom zbog znakova da bi Ukrajina, iscrpljena i oslabljena usporenim, ali skupim ruskim napredovanjima, mogla pristati na dogovor koji bi privremeno i neformalno ostavio velik dio teritorija pod ruskom kontrolom.
Ali to možda neće biti dovoljno za Putina. On i ruski zvaničnici tvrde da priznavanje četiri ukrajinske provincije kao dijela Rusije – uključujući dijelove koje kontroliše Ukrajina – nije predmet pregovora, što je za Kijev neprihvatljivo.
Još veća prepreka su ozbiljne i djelotvorne sigurnosne garancije za Ukrajinu.
Rusija je odlučna da spriječi ulazak Ukrajine u NATO: Jedan od zahtjeva koje je Moskva postavila kako bi izbjegla punu invaziju bio je obavezujući dogovor da Kijev nikada neće postati članica Alijanse. Analitičari navode da bi Kremlj gotovo sigurno bio protiv bilo kakvog aranžmana koji bi mogao protumačiti kao de facto članstvo u zapadnom vojnom savezu.
- Ako bi zapadni saveznici Ukrajine pokušali zaobići ovo, konstruirajući nešto što bi imalo sadržaj, ali ne i formu garancije, Putin bi jasno stavio do znanja da to ne bi bilo prihvatljivo za njega- rekao je Gould-Dejvis.
- Vrlo je teško zamisliti kako bi takva sigurnosna garancija za Ukrajinu mogla izgledati- dodao je.
Jedna od glavnih tema diskusija posljednjih sedmica bila je mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre. Međutim, u Evropi postoje nesuglasice po tom pitanju, a Rusija to ne bi dočekala s odobravanjem.
- Kremlj neće željeti vidjeti zapadne trupe, posebno NATO snage, duž te linije kontrole koja bi nadzirala prekid vatre- rekao je Grin, jer Rusija želi zadržati inicijativu. Želi biti ta koja kontroliše eskalaciju i održava nesigurnost među Ukrajincima i Zapadom.
- Pitanje je hoće li (Kijev i Zapad) moći prisiliti Moskvu u poziciju gdje neće imati izbora nego prihvatiti takav aranžma- dodao je.
S obzirom na to da Rusija napreduje na bojnom polju, njena ekonomija se čini daleko od kolapsa, uprkos upozoravajućim znakovima, i uz nesigurnost oko buduće podrške Zapada Ukrajini, ta mogućnost za sada djeluje udaljeno.
- U ovom trenutku, (Putin) vjeruje da se njegova teorija pobjede pokazuje ispravnom – da je Rusija dugoročno dovoljno velika i izdržljiva da nametne i pretrpi gubitke protiv manjeg protivnika, Ukrajine, vojno je smrvi i da će politički nadživjeti Zapad- rekao je Gould-Dejvis.
- Ono što bi to moglo promijeniti i prisiliti Putina da zauzme drugačiji stav bio bi značajan pritisak Trampove administracije, prijetnjom visokim troškovima nastavka rata koji bi Putina natjerali da povjeruje da bi njegov vlastiti režim mogao biti ugrožen- dodao je.
Osim što je naznačio da bi koristio nivoe pomoći Ukrajini kao sredstvo uticaja na Kijev i Moskvu, Tramp nije otkrio mnogo o tome kako planira okončati rat.
Dok čeka početak Trampovog mandata, Putin, čini se, vodi dvostruku igru, šaljući kontradiktorne poruke – istovremeno se prikazuje kao konstruktivan i spreman na ustupke, ali istovremeno postavlja prepreke bilo kakvom dogovoru koji bi bio prihvatljiv za Kijev i Zapad.
Primjer: Tokom 4,5-satnog sesija pitanja i odgovora uživo na državnoj televiziji 19. decembra, Putin je tvrdio da je Rusija spremna na kompromis o Ukrajini – ali je također iznio nekoliko stavova koji sugeriraju suprotno.
Putin je, između ostalog, prikazao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao nelegitimnog lidera s kojim ne bi potpisao sporazum. Također je ponovo naglasio da takozvani Istanbulski komunikat – okvirni sporazum predstavljen neposredno prije nego što su pregovori između Moskve i Kijeva propali – mora poslužiti kao osnova za bilo kakve pregovore.
- Putin, međutim, govori da uslovi tog sporazuma, koji je predviđao suštinski neutraliziranu Ukrajinu – ne samo isključenu iz NATO-a, već i demilitariziranu, i time vrlo, vrlo laku metu za Rusiju u budućnosti... moraju biti u središtu svakog budućeg mirovnog sporazuma", rekao je analitičar Mark Galeoti.
- Pokušava učiniti ovaj proces što neugodnijim, dok istovremeno zvuči što fleksibilnije- rekao je Galeoti u svom podcastu 22. decembra.
Grin sugeriše da bi Rusija mogla biti spremna da "smanji nivo nasilja" i razmotri prekid vatre, ali samo ako je Putin uvjeren da Moskva može nastaviti prijetiti Ukrajini i održavati sukob sa Zapadom, što je ključni element njegove vlasti.
- Ruska ekonomija trenutno funkcioniše samo zbog rata. Ruski politički sistem sada je izgrađen oko rata. On opravdava i objašnjava nivo centralizacije, represije i ideološke kontrole, što su stvari kojih će se Kremlj veoma nerado, ako uopće, odreći- rekao je Grin za RSE.
- Čak i ako bi Rusija krenula prema prekidu vatre, vjerovatno bi nastojala održati nivo konfrontacije koji trenutno ima s Ukrajinom, ali i sa Zapadom u širem smislu- kazao je Grin.
U propagandnom smislu, on tvrdi da je -Putin, a i Kremlj općenito, sebi ostavio značajnu retoričku fleksibilnost. Oni mogu definisati pobjedu, čak i privremenu ili djelimičnu, na više načina- rekao je Greene za RSE.
Oliker je također naglasila da ruski stavovi o teritoriji i drugim pitanjima ne znače nužno da bi dogovor bio nedostižan ako dođe do pregovora.
- Postoji prednost u započinjanju pregovora. A kad ih jednom započnete, ljudi bi mogli biti spremni na ustupke koje nisu spremni priznati na početku. Uvijek ulazite sa svojim maksimalističkim zahtjevima, a budala biste bili da to ne učinite- rekla je.
Dogovor možda neće biti postignut 2025. godine. Ali ako se pregovori održe i postigne sporazum, analitičari upozoravaju da zapadne zemlje moraju biti oprezne kako ne bi prerano proglasile kraj sukoba.
- Odgovor Evrope na svaki sporazum o prekidu vatre bit će od ključne važnosti – i za Ukrajinu i za samu Evropu- rekla je Rut Dejermond, viša predavačica na Odsjeku za ratne studije na King's Koledžu u Londonu, u pisanoj izjavi za RSE.
- Sa mnogim zemljama koje se suočavaju s političkim previranjima kod kuće (često potaknutim od strane Rusije), mogla bi postojati iskušenja da se ovo tretira kao kraj sukoba i prilika za resetiranje odnosa s Rusijom. To bi bila ogromna greška- napisala je.
- Rusija će i dalje predstavljati najozbiljniju i najneposredniju konvencionalnu i nekonvencionalnu prijetnju evropskoj sigurnosti- dodala je Dejermond.

RSE: Ne nazire se kraj rata u Ukrajini

Sunčan prvi dan 2025. godine izmamio je veliki broj domaćih i stranih turista na skijališta širom Crne Gore, a na Žabljaku velike saobraćajne gužve otežavaju skijašima pristup Savinom Kuku.
Iako su novogodišnje gužve tradicionalno najveće na primorju, gdje na trgovima goste zabavljaju regionalne i domaće muzičke zvijezde, čini se da i sjever Crne Gore ovih dana bilježi veliki broj turista.
Na Žabljaku se traži mjesto više, a do skijališta Savin Kuk danas nije bilo lako doći, jer je sunčan dan izmamio turiste, a &nbsp;velike gužve izazvale su saobraćajni kolaps.&nbsp;

Žabljak: Saobraćajni kolaps na putu ka skijalištu Savin Kuk

Predsjednik DPS-a Danijel Živković je u razgovoru za Standard govorio o kongresu te partije koji je najavljen za kraj januara, rastu podrške koji je partija zabilježila na lokalnim izborima u Podgorici, Budvi, Andrijevici i Beranama, kao i o posljedicama po EU integracije Crne Gore zbog djelovanja parlamentarne većine.
Šta donosi Kongres DPS-a za mjesec dana i kakve reforme se unutar partije mogu očekivati?
Živković: Deseti Kongres Demokratske partije socijalista donijeće završetak procesa unutarpatijskih reformi koje smo započeli prije 4 godine na devetom Kongresu 2021.godine. Dakle, dobićemo novi sastav Glavnog odbora što će posljedično dovesti i do izbora novog predsjedništva, generalnog sekretarijata itd. Osim, dakle, izvjesnih kadrovskih promjena, na predstojećem Kongresu usvojićemo i novi program koji ćemo ponuditi crnogorskog javnosti a koji predstavlja osmogodišnju viziju razvoja Crne Gore u svim oblastima. Takodje, Statutom je propisan i izbor počasnog predsjednika. Finalno – Kongres će donijeti i novi način i organizaciju rada partije na operativnom nivou kako bi još efikasnije i sa još boljim rezultatima odgovarali na sve ono što su brojni izazovi koje nam aktuelna parlamentarna većina nameće proizvodeći haos iz dana u dan.
Svega smo se nagledali u ovoj godini, koji su po vama najznačajniji politički događaji u 2024. godini?
Živković: Vjerujem da je najznačajniji politički događaj serija lokalnih izbora koja je u potpunosti delegitimisala Vladu i Pokret Evropa sad sa jedne, i relegitimisala Demokratsku partiju socijalista sa druge strane. Dakle, na šest izbora u ovoj godini ostvarili smo 27.17% podrške dok smo na parlamentarnim izborima u koaliciji sa još tri partije u tih šest opština ostvarili rezultat od 23.15%. Dakle, može se reći da smo u ovoj godini porasli oko šest procentnih poena odnosno oko 25% što je impozantan rezultat. To je upravo najbolja potvrda kvaliteta reformi unutar Demokratske partije socijalista – jer reforme ne ocjenjuju ni analitičari ni pojedini mediji ili nevladine organizacije, već prije svega graðani kroz izborne rezultate.
Koliko dugo je ovakvo stanje održivo, da Mandić upravlja i kreira političke prilike, dok Spajić vodi ”paf paf” politiku bez konkretnih rezultata?
Živković: Parlamentarna većina je strukturno neodrživo na svim nivoima. Podsjećam vas da su manje više isti partije na vlasti i na lokalnom nivou, a da smo imali vanredne lokalne izbore u Budvi, Andrijevici, Podgorici i Beranama. Dodatno, ovo je treća vlada u četiri godine od gotovo istih političkih aktera, a vidite da i sada prisustvuje svakodnevnim turbulencijama, svađama i haotičnim odnosima. Jasno je dakle da ovu većinu održava isključivo želja za opstankom na vlasti po svaku cijenu i strah od povratka Demokratske partije socijalista na vlast. Samim tim, u potpunosti je jasno da ovakvo stanje nije dugoročno održivo. Ipak, građani i društvo u cjelinu taoci su ovakvih odnosa i vjerujem da i rastući rejting DPS-a jasno upućuje da građani žele promjene i povratak političke stabilnosti.
Da li ćemo skupo platiti odluke parlamentarne većine, konkretno u odnosu na EU integracije, šta nas očekuje u narednom periodu na EU putu?
Živković: Apsolutno. Upozoravali smo na vrijeme kakve će posljedice biti i moram sa zabrinutošću da konstatujem da je ovo samo početak konsekvenci zbog djelovanja parlamentarne većine. Ipak, ne smijemo zaboraviti da je ova većina dobila podršku na izborima 2023.godine i da su im građani dali za pravo da danas upravljaju zemljom. Demokratska partija socijalista sa izbornom voljom nikada nije polemisala. Isto tako, međutim, sigurni smo da građani nijesu glasali za ovo čemu prisustvujemo danas i mislim da je upravo to razlog zbog čega je Poket Evropa sad danas na manje od 15% podrške i jasno je da jedini način da se prekine ova agonije održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Da li uskoro možemo očekivati vanredne parlamentarne izbore?
Živković: Vjerujem da možemo. Koliko god se aktuelna vlast držala fotelja po svaku cijenu i koliko god bile važne obaveze preuzete prema Beogradu koje se tiču tendera za izgradnju druge dionice autoputa, ipak je kategorija legimiteta suštinski važna za vođenje države. Koalicija za budućnost Crne Gore (sa svih svojih 5-6 stranaka), Pes i Demokrate na današnji dan imaju oko 40% podrške. Podsjetiću vas da su ove partije na parlamentarnim izborima osvojile skoro 60% odrške. Pad povjerenja je, dakle, nezaustavljim i klizimo u ozbiljni društvenu krizu da zemljom upravlja struktura koja je izgubila podršku i to stanje je neodrživo. Vjerujem da će upravo ta neodrživost društvenog stanja poroditi vanredne parlamentarne izbore kao jedini mogući izlaz iz krize.
Na koje načine DPS planira da vodi borbu ukoliko se ne ponište odluke sa Ustavnog odbora?
Živković: Borbu za odbranu Ustava a samim tim i pravnog sistema u cjelini vodićemo, kao što smo najavili i institucionalno i vaninstitucionalno. Ne želim da unaprijed otkrivam pripremljeni repertoar poteza ali oni što vam mogu sa sigurnošću reći – redovnog političkog života više neće biti dok se ova odluka ne poništi, a Demokratska partija socijalista je spremna – i pozivam parlamentarnu većinu da tu spremnost ne testiraju, da na sve načina brani – i odbrani pravni poredak u zemlji.
Vidimo da se institucije urušavaju svakim danom sve više, ko je po vama najodgovorniji za ovakvo stanje, i kako se opozicija može i treba organizovati, kako bi dala odgovor na stalna kršenja zakona?
Živković: Za ovakvo stanje jedini je krivac Milojko Spajić. On je taj koji je napravio strateške političke greške koje su dovele do toga da je danas Andrija Mandić kormilar i šef parlamentarne većine. Kada dozvolite sebi takvu vrstu odnosa i kada Mandiću prepustite da diriguje politički ton aktuelne većine onda posljedice nužno moraju biti negativne po Crnu Goru. Ipak – kao što sam rekao već, parlamentarna većina je na izborima dobila podršku i povjerenje građana da formira Vladu. To povjerenje je, upravo zbog ovih stvari i izgubila i jedino rješenje za izlaz iz ove situacije je održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u narednoj godini.

Živković: Kada Mandiću prepustite da diriguje politički ton aktuelne većine onda posljedice nužno moraju biti negativne po Crnu Goru

Osumnjičeni za napad u Nju Orleansu je mrtav, rekao je za SiEnEn (CNN) zvaničnik savezne policije.
Indicije su da je osumnjičeni postupio namjerno, rekao je zvaničnik.
FBI i policija vrše pretres vozila kako bi utvrdili motiv.
Podsjetimo, deset osoba je stradalo, a 30 povrijeđeno nakon što se vozilo zaletjelo u gomilu u Nju Orleansu.
Predsjednik Džo Bajden je obaviješten nakon što je vozač naletio kamionom na gomilu tokom novogodišnje proslave u ulici Burbon u Nju Orleansu u srijedu rano ujutro, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
- Predsjednik Bajden je obaviješten o užasnoj vijesti da je vozač ubio i povrijedio desetine osoba u Nju Orleansu tokom noći, a Bijela kuća je stupila u kontakt sa gradonačelnicom Nju Orleansa Latojom Kantrel da ponudi podršku - navodi se u saopštenju.
Gradonačelnica Kantrel je objavila prve informacije o napadu.
- Znamo da je grad Nju Otrleans bio pogođen terorističkim napadom - rekla je Kantrel, ističući da se incident još istražuje.
FBI je preuzeo istragu i kaže da je na mjestu događaja pronađena improvizovana eksplozivna naprava.
- Ovo nije teroristički napad. Na mjestu događaja pronađene su improvizovane eksplozivne naprave - rekla je agentica Altea Dankan.
Poručila je da se javnost treba držati podalje od tog područja „dok ne shvatimo što se događa“.

Osumnjičeni za napad u Nju Orleansu mrtav: Gradonačelnica tvrdi da je napad bio terorizam, FBI kaže da nije

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Preminuo osnivač HBO-a Čarls Dolan

Tagovi

RSE: Ne nazire se kraj rata u Ukrajini

Žabljak: Saobraćajni kolaps na putu ka skijalištu Savin Kuk

Živković: Kada Mandiću prepustite da diriguje politički ton aktuelne većine onda posljedice nužno moraju biti negativne po Crnu Goru

Osumnjičeni za napad u Nju Orleansu mrtav: Gradonačelnica tvrdi da je napad bio terorizam, FBI kaže da nije

PRATITE TVe UŽIVO