<article>Peri Bamonte, koji je svirao gitaru i klavijature u grupi The Cure, preminuo je u 65. godini.- Sa ogromnom tugom potvrđujemo smrt našeg velikog prijatelja i člana benda, Perija Bamontea, koji je preminuo kod kuće tokom Božića nakon kratke bolesti. Tih, intenzivan, intuitivan i izuzetno kreativan, Tedi je bio toplo srce i vitalni deo priče o The Cure - objavio je bend na svojoj zvaničnoj stranici.Nakon što je radio kao tehničar za gitaru i lični asistent Roberta Smita, Bamonte je 1990. godine postao zvanični član The Curea, a prvi album na kojem je svirao bio je "Wish" iz 1992. godine, piše Ultimate Classic Rock.- Sada sam jedan od prvih koji idu kući poslije nastupa, umjesto posljednji koji napušta binu. Zdravije je, to je sigurno. Takođe, u The Cureu možemo dodavati svoje djelove muzici – tempo, akcenat… Mislim da je naš zvuk sada mnogo energičniji i bučniji. Iako smo vrlo odvojene i različite individue, razvili smo neku vrstu grupnog uma kroz muziku. Biti u The Cure je dosta kao naučna fantastika - rekao je tada u intervjuu.Svirao je na još dva studijska albuma, "Wild Mood Swings" (1996) i "Bloodflowers" (2000), prije nego što je 2005. godine napustio bend.Nakon toga, Bamonte je vodio relativno miran život, posvećujući većinu svog umetničkog talenta ilustracijama.Godine 2019. uveden je u Rock & Roll Hall of Fame zajedno sa članovima The Cure, a 2022. se ponovo pridružio bendu.- Naše misli i saučešće upućujemo njegovoj porodici. On će nam jako, jako nedostajati - dodali su iz benda.</article>

Peri Bamonte, koji je svirao gitaru i klavijature u grupi The Cure, preminuo je u 65. godini.
- Sa ogromnom tugom potvrđujemo smrt našeg velikog prijatelja i člana benda, Perija Bamontea, koji je preminuo kod kuće tokom Božića nakon kratke bolesti. Tih, intenzivan, intuitivan i izuzetno kreativan, Tedi je bio toplo srce i vitalni deo priče o The Cure - objavio je bend na svojoj zvaničnoj stranici.
Nakon što je radio kao tehničar za gitaru i lični asistent Roberta Smita, Bamonte je 1990. godine postao zvanični član The Curea, a prvi album na kojem je svirao bio je "Wish" iz 1992. godine, piše Ultimate Classic Rock.
- Sada sam jedan od prvih koji idu kući poslije nastupa, umjesto posljednji koji napušta binu. Zdravije je, to je sigurno. Takođe, u The Cureu možemo dodavati svoje djelove muzici – tempo, akcenat… Mislim da je naš zvuk sada mnogo energičniji i bučniji. Iako smo vrlo odvojene i različite individue, razvili smo neku vrstu grupnog uma kroz muziku. Biti u The Cure je dosta kao naučna fantastika - rekao je tada u intervjuu.
Svirao je na još dva studijska albuma, "Wild Mood Swings" (1996) i "Bloodflowers" (2000), prije nego što je 2005. godine napustio bend.
Nakon toga, Bamonte je vodio relativno miran život, posvećujući većinu svog umetničkog talenta ilustracijama.
Godine 2019. uveden je u Rock &amp; Roll Hall of Fame zajedno sa članovima The Cure, a 2022. se ponovo pridružio bendu.
- Naše misli i saučešće upućujemo njegovoj porodici. On će nam jako, jako nedostajati - dodali su iz benda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Peri Bamonte

The Cure

Svijet

Premino Peri Bamonte, gitarista i klavijaturista benda The Cure

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Evropski saveznici Ukrajine sastaće se u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon završetka rata, uključujući moguće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je danas zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao "koalicija voljnih", finalizuje detalje podrške Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor - istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti riješeno sa operativnog stanovišta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podrška saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, još su u fazi rasprave.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovati na Floridu da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u "bliskoj budućnosti" kako bi bio završen plan o bezbjednosnim garancijama, navodi Euractiv.&nbsp;

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima.&nbsp;
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Javnom saradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama u napadima na sjeveru svoje zemlje, nigerijska vlada je možda izbjegla ponižavajuću jednostranu vojnu akciju kojom je prije mjesec zaprijetio predsjednik Donald Tramp, piše Rojters.
Ipak, sigurnosni stručnjaci kažu da nije jasno mogu li takvi napadi mnogo učiniti da ometu militante koji već dugo terorišu zajednice u tom području.
Tramp je u četvrtak na mreži Truth Social objavio da su američke snage, na zahtjev vlade Nigerije, izvele napad na militante Islamske države na sjeverozapadu Nigerije.
Lokalni mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama u selu Jabo u večernjim satima na Božić. Abuja je potvrdila da je odobrila operaciju.
Ministar vanjskih poslova Jusuf Tugar rekao je u petak da je Nigerija djelovala zajednički sa SAD-om, ali da napadi nisu bili usmjereni protiv bilo koje određene religije.
- Nigerija je multireligijska zemlja i sarađujemo s partnerima poput SAD-a u borbi protiv terorizma i zaštiti života i imovine - rekao je Tugar za nigerijsku televiziju Channels.
Stanovništvo Nigerije, koje broji više od 230 miliona ljudi, približno je ravnomjerno podijeljeno između hrišćana, koji pretežno žive na jugu, i muslimana, koji dominiraju na sjeveru.
Prošlog mjeseca Tramp je zaprijetio da će narediti svojim snagama da preduzmu vojnu akciju u Nigeriji ukoliko tamošnje vlasti ne zaustave ono što je opisao kao progon hrišćana. Iako se Nigerija suočava s dugotrajnim sigurnosnim izazovima, uključujući nasilje i otmice koje sprovode pobunjenici na sjeveru, vlasti snažno negiraju da su hrišćani izloženi sistematskom progonu.
Vlada je na Trampovu prijetnju odgovorila porukom da namjerava da sarađuje s Vašingtonom u borbi protiv militanata, ali je odbacila američku retoriku koja je sugerisala da su hrišćani posebno ugroženi.
- Nakon što je Tramp zaprijetio da će u Nigeriju doći s oružjem, vidjeli smo kako je nigerijska delegacija posjetila SAD. Bio je uključen i državni tužilac, a potpisani su sporazumi. Zatim smo saznali za američke izviđačke misije koje mapiraju lokacije terorista &nbsp;rekao je za Rojterss Kabir Adamu, direktor kompanije Beacon Security and Intelligence Limited sa sjedištem u Abuji.
Učešće u vazdušnim napadima moglo bi da poveća rizik da se vlada doživi kao da podržava Trampovu retoriku o široj sektaškoj podjeli, što je osjetljivo pitanje kroz čitavu istoriju Nigerije.
- Tramp udovoljava domaćim ciljevima evangelističkih hrišćana svojom naracijom o "genocidu nad hrišćanima" - rekao je Adamu.
Sjeverozapadno područje u kojem su u četvrtak izvedeni vazdušni napadi od 2024. godine pogođeno je sve većim nasiljem pripadnika sekte Lakurava, stroge sunitske islamističke grupe koja tvrdi da je povezana s Islamskom državom.
Nastala kao samozaštitna grupa, s vremenom je prerasla u džihadistički pokret koji nameće stroga islamistička pravila u stotinama sela u tom području. Nigerija je ovu grupu početkom ove godine proglasila terorističkom organizacijom.

Kako se Nigerija spasila šire intervencije SAD-a: Pomogli Amerikancima da bombarduju sjeverni dio zemlje

Sirijske sigurnosne vlasti saopštile su 24. decembra 2025. da su uhapsile Tahu al-Zoubija, poznatog i kao Abu Omar Tibija ili Abu Omar Tabija, kojeg su identifikovali kao valiju Damaska, odnosno guvernera Islamske države.
Hapšenje, koje je najavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavljeno je kao udar na rukovodstvo s ciljem slabljenja ISIS-ovih spavačkih ćelija koje djeluju u i oko prijestonice.
Prema sirijskim zvaničnicima, racija je uslijedila nakon sedmica obavještajnog praćenja i nadzora, a završena je koordiniranom operacijom koja je uključivala jedinice unutrašnje sigurnosti, Direktorat za opštu obavještajnu službu i snage iz međunarodne koalicije protiv ISIS-a predvođene SAD-om.
Cilj je bio ISIS-ovo skrovište u Maadamiyi, gradu jugozapadno od Damaska, u ruralnim predgrađima prijestonice.
Brigadir general Ahmad al-Dalati, šef unutrašnje sigurnosti u ruralnom dijelu Damaska, opisao je raciju kao "preciznu sigurnosnu operaciju" koja je nanijela "razorni udar" ISIS-ovim mrežama u regiji prijestonice.
Sigurnosne snage saopštile su da su sa lica mjesta zaplijenile samoubilački eksplozivni pojas, vojne vrste oružja i dodatnu opremu.
Pored al-Zoubija, uhapšeno je nekoliko njegovih saradnika.
Iako zvanična saopštenja nisu precizirala tačan broj, sirijski i regionalni mediji su izvijestili da je tokom operacije uhapšeno više osoba povezanih s ISIS-om.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su hapšenja imala za cilj poslati jasnu poruku da "ruka pravde dostiže" militantne grupe bez obzira na lokaciju.
Ova objava dolazi u vrijeme pojačane aktivnosti protiv ISIS-a nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. i formiranja nove vlade u Damasku.
Sirijski zvaničnici kažu da ISIS smatra trenutne vlasti nelegitimnim i pokušava održati uticaj kroz spavačke ćelije. Nedavni napadi pojačali su sigurnosni odgovor.
Napad 13. decembra 2025. u blizini Palmire, u kojem su poginuli američki vojnici, doveo je do pojačanih racija i vazdušnih udara na ISIS-ove ciljeve.
Iako Komanda SAD-a za centralnu oblast nije javno potvrdila učešće u operaciji u Maadamiyi, američko-sirijska koordinacija protiv ISIS-a bila je zabilježena tokom 2025.

U Siriji uhvaćen zloglasni "valija Damaska", jedna od ključnih figura tzv. Islamske države

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Premino Peri Bamonte, gitarista i klavijaturista benda The Cure

Tagovi

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Kako se Nigerija spasila šire intervencije SAD-a: Pomogli Amerikancima da bombarduju sjeverni dio zemlje

PRATITE TVe UŽIVO