Premijerka Alberte će dozvoliti referendum o otcjepljenju od Kanade

Premijerka kanadske naftom bogate provincije Alberta izjavila je da će naredne godine organizovati referendum o otcjepljenju od Kanade, ukoliko građanska peticija dostigne potreban broj potpisa.

U obraćanju putem livestreama, Danijel Smit je kazala da lično ne podržava izlazak provincije iz Kanade, te je izrazila nadu u „put naprijed“ ka jakoj i suverenoj Alberti unutar ujedinjene Kanade.

- Ukoliko Otava, iz bilo kog razloga, nastavi da napada našu provinciju kao što to čini već deceniju, na kraju će to biti odluka koju treba da donesu stanovnici Alberte. Prihvatiću njihovu odluku - kazala je. 

Smit je ovu najavu iznijela samo nedjelju dana nakon što je premijer Mark Karni predvodio Liberalnu partiju do četvrtog uzastopnog formiranja savezne vlade. Najava dolazi i u trenutku kada predsjednik SAD Donald Tramp nastavlja da prijeti Kanadi tarifama i govori o mogućnosti da zemlja postane 51. američka savezna država.

Karni i Tramp sastali su se sinoć u Bijloj kući, pri čemu nijesu pokazali ni najmanju namjeru da odstupe od dubokih nesuglasica koje su obilježile trgovinski rat koji je narušio decenije povjerenja između dvije zemlje.

Susret je protekao u civilizovanom tonu, ali kada je riječ o Trampovim pozivima da Kanada postane 51. američka savezna država, Karni je jasno poručio da njegova zemlja „nije na prodaju“, na šta je Tramp uzvratio: „vrijeme će pokazati“.

Vlada Ujedinjenih konzervativaca premijerke Alberte nedavno je predložila zakon koji bi, ukoliko bude usvojen, snizio prag koji građani moraju dostići da bi pokrenuli provincijski referendum.

Predlog zakona mijenja pravila o referendumima koje pokreću građani, tako da bi peticija morala imati potpise 10 odsto birača koji su imali pravo glasa na prethodnim opštim izborima — što je manje u odnosu na dosadašnjih 20 odsto registrovanih birača. Potpisnici bi takođe imali 120 dana, umjesto 90, da prikupe potrebnih 177.000 potpisa.

Smit je optužila prethodne savezne liberalne vlade da su donosile zakone koji sputavaju sposobnost Alberte da proizvodi i izvozi naftu, što je, prema njenim riječima, koštalo provinciju milijarde dolara. Takođe je istakla da ne želi da se savezna vlada miješa u pitanja koja su u nadležnosti provincije.

- Ne tražimo poseban tretman niti pomoć. Samo želimo slobodu da razvijamo i izvozimo to nevjerovatno bogatstvo resursa koje imamo. Slobodu da sami biramo kako ćemo pružati zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i druge neophodne socijalne usluge našem narodu, čak i ako to činimo drugačije od onoga što Otava ima na umu - rekla je Smit.

Ona je izjavila da se sastala s Karnijem i da je on „imao ohrabrujuće komentare o promjeni pravca politike njegove vlade prema prirodnim resursima“.

Najavila je da će njena vlada imenovati pregovarački tim koji će pokušati da okonča savezne politike koje dugo iritiraju ovu provinciju. Takođe će predsjedavati panelom „Alberta Next“, koji će organizovati seriju javnih skupova na kojima će se prikupljati ideje i pritužbe građana.

Džon Soroski, politikolog sa Univerziteta Makuan u Edmontonu, rekao je da u provinciji vlada bijes, ali da nije siguran da će to dovesti do odluke o otcjepljenju.

- Ove pritužbe su ozbiljne. Ali mislim da su šanse za otcjepljenje veoma male - kazao je on.

Uglavnom frankofonska provincija Kvebek održala je referendume o otcjepljenju 1980. i 1995. godine. Oba su bila neuspješna.

Soroski smatra da Smit možda slijedi primjer političara iz Kvebeka koji su koristili prijetnju otcjepljenjem kao sredstvo u pregovorima sa saveznom vladom.

- Ne vjerujem da Smit želi otcjepljenje, ali mislim da je vrlo korisno za provinciju da u rezervi ima ideju o velikom broju nezadovoljnih stanovnika -  rekao je.

Smit je zaključila da će sarađivati s Karnijem „u dobroj vjeri“, ali da želi „opipljiv dokaz stvarne promjene“.