Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta
Francuski poslanici zaduženi za pronalaženje kompromisa o državnom budžetu za 2026. godinu nijesu uspjeli da postignu dogovor, što gotovo izvjesno znači da će Francuska ući u novu godinu bez usvojenog fiskalnog plana za narednih 12 mjeseci.
Sedam poslanika iz oba doma francuskog parlamenta sastalo se u petak u zajedničkom odboru u pokušaju da postignu konsenzus, ali je vrlo brzo postalo jasno da do dogovora neće doći.
Premijer Sébastien Lecornu u saopštenju je potvrdio da će Francuska godinu završiti bez usvojenog državnog budžeta, te da će se u ponedjeljak sastati sa poslanicima kako bi pokušali da pronađu rješenje.
Lecornu je u novembru upozorio da bi neusvajanje budžeta do kraja godine predstavljalo ozbiljnu prijetnju francuskoj ekonomiji. Finansijska tržišta sa zabrinutošću prate situaciju u Francuskoj, zbog bojazni da je zemlja postala previše nefunkcionalna da bi uravnotežila javne finansije.
- Žalim zbog nedostatka volje kod određenih parlamentaraca da se postigne dogovor, što smo, nažalost, i očekivali prethodnih dana - rekao je Lecornu.
Poslanici će se sada okrenuti usvajanju privremene mjere kojom bi se budžet za 2025. godinu privremeno primjenjivao i u narednoj godini, nakon čega će se u novoj godini nastaviti rad na konačnom budžetu za 2026. godinu.
Iako će ovo privremeno rješenje spriječiti zatvaranje državnih institucija po američkom modelu, ono neće doprinijeti smanjenju budžetskog deficita, koji se za ovu godinu procjenjuje na 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Lecornu je u oktobru saopštio da budžetski deficit za 2026. godinu ne smije premašiti pet odsto BDP-a.
Guverner Banke Francuske, François Villeroy de Galhau, rekao je u intervjuu za list Le Figaro, objavljenom u petak, da zemlja mora zadržati deficit ispod tog praga od pet odsto kako bi obezbijedila dugoročno fiskalno zdravlje.
- Sa deficitom većim od pet odsto, Francuska bi se jasno dovela u opasnost. Svake godine oko sedam milijardi eura više odlazi na kamate na dug, što tokom deset godina iznosi 70 milijardi eura kojima više ne raspolažemo za ulaganja u obrazovanje, bezbjednost ili digitalne tehnologije - kazao je on.