Predstavnički dom SAD pokrenuo proceduru za nove sankcije Rusiji i Iranu

Predstavnički dom američkog Kongresa u ponedjeljak je pokrenuo proceduru za usvajanje sveobuhvatnog paketa sankcija Rusiji i Iranu, samo nekoliko dana nakon što ga je Senat odobrio ubjedljivom većinom glasova. Time je otvorena nova faza nastojanja Kongresa da izvrši pritisak na ratnu ekonomiju Moskve i predsjedniku Donaldu Trampu pruži dodatno sredstvo uticaja kako bi primorao Rusiju na pregovore s Ukrajinom.

Taj potez uslijedio je neuobičajeno brzo – dok je Predstavnički dom na avgustovskoj pauzi – nakon što su republikanski poslanici Majkl Mekol i Brajan Ficpatrik, zajedno s demokratom Stanijem Hojerom i širokom dvostranačkom grupom poslanika, podnijeli Predstavničkom domu prateći prijedlog Zakona Lindzi Grema o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026. godine.

Prijedlog u Predstavničkom domu identičan je verziji koju je Senat prošle sedmice usvojio sa 86 glasova za i 11 protiv.

Prijedlog zakona, nazvan po pokojnom senatoru Lindziju Gremu (Lindsey Graham), usmjeren je na ruske banke, prihode od energenata, oligarhe, „flotu u sjenci“ povezanu s Kremljom, mreže za izbjegavanje sankcija, kao i strane vlade i kompanije koje pomažu Moskvi u vođenju rata protiv Ukrajine. Takođe bi produžio dugogodišnje sankcije protiv Irana do 2031. godine.

Kongres na pauzi

Mekol, bivši predsjednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, rekao je da je obećao Gremu prije njegove smrti da će podnijeti prijedlog zakona u Predstavničkom domu.

- Senator Grem bio je gigant nacionalne bezbjednosti, državnik nenadmašnih uvjerenja i lični prijatelj i mentor - rekao je Mekol, dodajući da je Grem radio na zakonu više od godinu i da je obezbijedio podršku Bijele kuće.

Mekol je rekao da mu je tokom posjete Ukrajini prošlog mjeseca predsjednik Volodimir Zelenski kazao da je spreman za prekid vatre i pregovore, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin nastavio da odbija da sjedne za pregovarački sto.

Republikanski poslanik rekao je da će sankcije pomoći u povećanju pritiska na Putina i unapređenju, kako je naveo, Gremove vizije trajnog mira.

Hojer, jedan od najviše rangiranih demokrata u Predstavničkom domu, rekao je da je takav zakon odavno trebalo usvojiti.

On je rekao da će zakon pogoditi više izvora finansiranja ruskog rata, uključujući naftu i gas, flotu u sjenci i finansijske institucije.

- Moramo poslati najjaču moguću poruku američke podrške dok Ukrajina brani demokratiju od despotizma - naveo je Hojer u saopštenju.

Hojer je takođe ukazao na značajno ograničenje: paket sankcija ne uključuje nekoliko odredbi sadržanih u Zakonu o podršci Ukrajini, uključujući osam milijardi dolara vojne i pomoći za obnovu, kao ni sankcije povezane s otmicom ukrajinske djece i njihovim odvođenjem u Rusiju.

To izostavljanje moglo bi postati dio šire debate u Predstavničkom domu o tome da li su same sankcije dovoljne da utiču na ishod rata.

Prijedlog zakona podržavaju poslanici iz cijelog političkog spektra.

Među prvobitnim kosponzorima su republikanci Džo Vilson, kopredsjedavajući Baltičkog kokusa Predstavničkog doma Don Bejkon, predsjednik Odbora za oružane snage Majk Rodžers, Majk Tarner, En Vagner, Endi Bar i Natanijel Moran, kao i kopredsjedavajuća Demokratskog kongresnog ukrajinskog kokusa Marsi Kaptur, Džejk Očinklos, Džil Tokuda, Gejb Vaskez, Džoš Gotajmer, Ed Kejs, Judžin Vindman i Krisi Hulahan.

Ficpatrik je rekao da zakon napada, kako je naveo, tri temelja Putinove ratne mašinerije: „naftu, novac i spremnost drugih da gledaju na drugu stranu“.

Prema njegovim riječima, zakon bi izolovao ruske banke, zatvorio finansijske mreže i primorao vlade i kompanije koje podržavaju Moskvu da odluče da li će nastaviti da posluju s Rusijom.

- Najprikladniji znak priznanja koji Kongres može da ponudi Lindziju jeste da završi posao koji je započeo - rekao je Ficpatrik.

Nove carine

Najmoćnija – i potencijalno najspornija – odredba zakona dala bi Trampu značajna nova ovlašćenja da uvede carine zemljama koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas ili pomažu Moskvi da izbjegne sankcije.

Zakon odobrava carine do 500 odsto na robu uvezenu iz Rusije i ciljane carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje spadaju među najveće kupce ruske sirove nafte ili prirodnog gasa, ili među vodeće posrednike u izbjegavanju ruskih sankcija na naftu.

Hojer je rekao da bi pregovori mogli biti nastavljeni o preciznom obimu predsjedničkih carinskih ovlašćenja.

On je posebno ukazao na prijedlog kojim se to ovlašćenje ograničava na osam zemalja čiji uvoz pomaže u finansiranju ruskog rata. Ta odredba mogla bi biti presudna kada se zakonodavci vrate u Vašington.

Viši zvaničnici Predstavničkog doma upoznati s razgovorima rekli su za RSE da je neposredni izazov očuvanje dvostranačke koalicije koja je dovela do glasanja u Senatu, bez ponovnog otvaranja cijelog paketa. Politička računica je jednostavna: pristalice žele da iskoriste glasanje u Senatu kao podsticaj za brzo djelovanje Predstavničkog doma, izbjegavajući promjene koje bi mogle da dovedu do još jedne duge runde pregovora.

Njihova procjena je da same sankcije uživaju široku podršku. Teže pitanje je koliko daleko Kongres treba da ide u delegiranju carinskih ovlašćenja predsjedniku i koliko agresivno tu mjeru treba primjenjivati na glavne kupce ruskih energenata.

Ta razlika mogla bi postati predmet rasprave u Predstavničkom domu.

Pristalice tvrde da je prijetnja carinama upravo ono što ovaj zakon čini potencijalno efikasnim. Zemlje koje nastave da kupuju ruske energente morale bi da odvagaju pristup američkom tržištu u odnosu na svoje komercijalne odnose s Moskvom.

Kritičari, međutim, mogu tvrditi da široka carinska ovlašćenja nose rizik od ekonomskih posljedica izvan Rusije i daju Bijeloj kući značajnu diskreciju u kreiranju trgovinske politike.

Za pristalice Ukrajine, kompromis se isplati.

Jurij Boječko, izvršni direktor neprofitne organizacije „Nada za Ukrajinu“ (Hope for Ukraine) sa sjedištem u Nju Džersiju, koja civilima i područjima na frontu isporučuje medicinsku i humanitarnu pomoć, rekao je za RSE da prijedlog zakona Predstavničkog doma pruža ekonomski pritisak potreban za udar na temelje ruskih ratnih napora.

On je rekao da bi kombinacija brzog djelovanja Predstavničkog doma i glasanja u Senatu sa 86 prema 11 mogla Vašingtonu dati mehanizam za djelovanje protiv, kako je naveo, preostalih tokova prihoda iz inostranstva koji podržavaju Kremlj.

- Prijeteći carinama od 100 odsto kupcima ruskih energenata, demontirajući ilegalnu flotu tankera u sjenci i izolujući ruske finansijske institucije, zakon cilja preostale strane tokove prihoda koji održavaju budžet Kremlja - kazao je Boječko.

On je rekao da bi smanjenje tih prihoda na kraju moglo da primora Moskvu na pregovore.

Prijedlog usmjeren na rusku finansijsku i energetsku žilu kucavicu

Zakon ide znatno dalje od pojedinačnih sankcija ruskim zvaničnicima.

Bio bi usmjeren na visoke ruske zvaničnike, oligarhe, kompanije koje podržavaju rusku odbrambeno-industrijsku bazu i strane aktere koji materijalno pomažu vojne operacije Moskve ili napore da potkopa suverenitet, teritorijalni integritet, demokratske institucije i kritičnu infrastrukturu Ukrajine.

Takođe bi uveo sankcije glavnim ruskim finansijskim institucijama i određenim stranim finansijskim institucijama koje obavljaju značajne transakcije sa sankcionisanim ruskim bankama.

Još jedna velika meta je ruska flota u sjenci – brodovi, vlasnici, operateri, osiguravači, luke i drugi posrednici uključeni u prevoz ruske nafte i sankcionisane robe, dok istovremeno pomažu Moskvi da zaobiđe zapadna ograničenja.

Prijedlog zakona bi zabranio nove američke investicije u Rusiji, ograničio investicije u ruski energetski sektor, zabranio kupovinu ruskog državnog duga i ciljao servise za finansijske poruke koji se koriste za zaobilaženje sankcija.

Odredbe o energentima ključne su za ovu strategiju.

Pristalice tvrde da su ruski prihodi od nafte i gasa ključni za sposobnost Kremlja da finansira vojnu kampanju, uprkos godinama zapadnih sankcija.

Izvan Rusije

Prijedlog zakona proteže se i van Rusije. Njime bi Zakon o sankcijama Iranu iz 1996. bio produžen do 2031. godine, čime bi ostala na snazi ovlašćenja za sankcije usmjerene na iranski energetski sektor i sektor naoružanja.

Rodžers je rekao da su odredbe o Iranu neophodne zbog prijetnji Teherana slobodnoj plovidbi kroz Ormuski moreuz i njegove uloge u podržavanju Rusije.

Moran je rekao da bi zakon takođe ciljao kineske subjekte koji podržavaju rusku odbrambeno-industrijsku bazu.

Ta odredba mogla bi zakonu dati dodatnu geopolitičku dimenziju dok se Vašington suočava i s Moskvom i s Pekingom zbog njihovog sve snažnijeg strateškog odnosa.

Jedna od najznačajnijih odredbi zakona odnosi se na uslove pod kojima bi sankcije povezane s Rusijom mogle biti ukinute.

Zakon bi omogućio predsjedniku da ukine sankcije tek nakon što Kongresu potvrdi da je Rusija potpisala mirovni sporazum koji je prihvatila slobodna i nezavisna vlada Ukrajine i da je Moskva obustavila vojna neprijateljstva i aktivnosti usmjerene na svrgavanje, raspuštanje ili podrivanje ukrajinske vlade.

Taj uslov osmišljen je kako bi se osiguralo da sankcije zadrže ulogu sredstva pritiska, umjesto da budu samo privremena kazna.

Ficpatrik je izjavio da je cilj mir „koji određuje Ukrajina, a ne onaj koji nameće Moskva“.

Hulahan je na sličan način opisala sankcije kao diplomatsko sredstvo, ali je upozorila da one ne mogu zamijeniti širu strategiju niti predsjednikovu odgovornost da od Kongresa zatraži odobrenje za rat.

Ovaj potez Predstavničkog doma nosi i ličnu dimenziju.

Grem, koji je radio na ovom paketu više od godinu, postao je jedan od najistaknutijih zagovornika oštrijeg ekonomskog pritiska na Rusiju u Kongresu. Njegova sestra, senatorka Darlin Grem (Darline Graham), izjavila je da je ovaj zakonski prijedlog za njega bio od izuzetne važnosti i izrazila nadu da će Predstavnički dom ispratiti dvostranačku podršku kakvu je pružio Senat.

Za kongresne republikance i demokrate koji podržavaju prijedlog zakona, to nasljeđe sada se prepliće s daleko većim strateškim pitanjem: može li ekonomski pritisak promijeniti Putinovu računicu u trenutku kada Trampova administracija navodi da želi okončanje rata.

Senat je već odgovorio na jedan dio tog pitanja ubjedljivim većinskim glasanjem. Sada Predstavnički dom mora utvrditi može li sačuvati taj dvostranački konsenzus i pretvoriti Gremov paket sankcija u zakon.