<article>Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.</article>

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Širom Moskve večeras su prijavljeni nestanci električne energije nakon eksplozija za koje se vjeruje da su ih izazvali udari ukrajinskih dronova, zbog čega je više od 600.000 ljudi ostalo bez struje, prenosi <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/dio-moskve-u-mraku-vise-od-600000-potrosaca-ostalo-bez-struje-hitne-sluzbe-na-ulici/251230184">Klix.ba</a>
Brojni ruski Telegram kanali podijelili su snimke zamračenih ulica Moskve, zbog čega je veliki broj stanovnika ruske prijestolnice izašao napolje.
Nakon eksplozija, za koje se vjeruje da su izazvane udarom ukrajinskih dronova dugog dometa, više od 600.000 Moskovljana ostalo je bez električne energije.
U nekoliko stambenih dijelova grada upućeni su veliki agregati, što sugeriše da bi prekid snabdijevanja električnom energijom mogao potrajati.
Ministarstvo odbrane Rusije u saopštenju navodi da je protuzračna odbrana u razmaku od četiri sata oborila 109 ukrajinskih dronova, uključujući i one na širem području Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je napad, dok ruska strana tvrdi da su svi dronovi uspješno presretnuti.

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Lopovi su koristili veliku bušilicu kako bi provalili u sef u poslovnici banke u zapadnoj Njemačkoj i ukrali procijenjenih 30 miliona eura.
Portparol policije uporedio je provalu sa holivudskim filmom o pljački „Ocean’s Eleven“, rekavši za novinsku agenciju AFP da je provala profesionalno izvedena.
Tokom pljačke štedionice Sparkasse u gradu Gelsenkirchenu, lopovi su provalili u više od 3.000 sefova u kojima se nalazio novac, zlato i nakit.
Prema navodima policije, za zločin su saznali nakon što je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak aktiviran protivpožarni alarm.
Još nije bilo hapšenja, a počinioci su i dalje na slobodi.
Prve istrage ukazuju da su uspjeli pristupiti banci i pobjeći preko susjedne garaže.
Svjedoci su prijavili da su tokom noći sa subote na nedjelju vidjeli nekoliko muškaraca kako nose velike torbe na stepeništu garaže.
Oštećeni klijenti banke zamoljeni su da kontaktiraju Sparkasse banku, koja je uspostavila telefonsku liniju za pomoć. Policija je u utorak osigurala ulaz u poslovnicu nakon što se veliki broj klijenata okupio ispred tražeći informacije.

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Glumcu Džordžu Kluniju dodijeljeno je francusko državljanstvo, zajedno sa suprugom Amal Kluni i njihovo dvoje djece, navodi se u zvaničnoj uredbi objavljenoj u francuskom državnom glasniku.
Objava potvrđuje namjeru na koju je Kluni aludirao početkom decembra, kada je pohvalio francuske zakone o zaštiti privatnosti koji njegovu porodicu štite od paparaca.
- Volim francusku kulturu, vaš jezik, iako sam i poslije 400 dana kurseva još uvijek loš u njemu- kazao je glumac tada – na engleskom jeziku – u intervjuu za radio RTL. „Ovdje se ne fotografišu djeca. Nema paparaca koji se kriju ispred školskih kapija. To nam je najvažnije“, rekao je.
Kluni, koji sada ima i američko i francusko državljanstvo, ima dugogodišnju povezanost s Evropom, još prije vjenčanja 2014. godine sa suprugom, britansko-libanskom advokaticom za ljudska prava, koja tečno govori francuski.
Kluni posjeduje imanje u italijanskoj regiji jezera Komo, kupljeno 2002. godine, a on i supruga kupili su i istorijsko imanje u Engleskoj.
Njihova nekretnina na jugu Francuske – nekadašnje vinsko imanje pod nazivom „Domaine du Canadel“, u blizini sela Brinjol – kupljena je 2021. godine. Takođe posjeduju stan u Njujorku i imanje u saveznoj državi Kentaki, ali su, prema navodima medija, tokom protekle decenije prodali kuće u Los Anđelesu i Meksiku.
Bračni par ima osmogodišnje blizance.
Kluni je za RTL kazao da, iako porodica često putuje, njihov dom u Francuskoj „mjesto gdje su najsrećniji“.
Pored glumačke karijere, Kluni je i reditelj i producent, a osvojio je dva Oskara – jedan za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Sirijana iz 2006. godine i drugi kao producent filma Argo iz 2012.
Kluni nije jedina holivudska ličnost koja traži francusko državljanstvo. Američki reditelj Džim Džarmuš izjavio je u petak za radio France Inter da i on planira da podnese zahtjev za francusko državljanstvo.
- Volio bih mjesto koje bi mi omogućilo da pobjegnem iz Sjedinjenih Američkih Država- kazao je, dodajući da ga privlači i francuska kultura.

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Ekološki aktivista Milorad Mitrović, govoreći o ekološkim problemima u Pljevljima, najavio je mogući referendum o izlasku tog grada iz Crne Gore.
Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti kazao da građani Pljevalja neće trpjeti ovakvo zagađenje i iživljavanje nad njima, te da su priče iz Instituta za javno zdravlja i prvog čovjeka Elektroprivrede iritantne.&nbsp;
- Ako ne preduzmu radikalne i konkretne korake možda će Pljevlja raspisati referendum, kao Botun, ali ovoga puta da izađu iz ovakve Crne Gore koja ih godinama eksploatiše - kazao je Mitrović.
Dio njegovog gostovanja, objavljen je u postu na mreži X. Pogledajte:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2006090366181614037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006090366181614037%7Ctwgr%5E824890b2328b46bf9efa661cb7370e82e62cd527%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je da je u selu Markovići, opština Budva, pronađeno beživotno tijelo lica koje je identifikovano kao S.M. iz Budve, saopšteno je iz Uprave policije,
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica- navodi se u saoptšenju,
U toku su uviđajne mjere i radnje a po prikupljanju više informacija javnost će biti obaviještena.

Budva: U selu Markovići pronađeno tijelo muškarca

Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
IZ VDT-a reaguju na prezentovane <a href="https://etv.me/drustvo/cemi-gotovo-60-odsto-gradana-nema-povjerenje-u-pravosude">rezultate</a> istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore Centra za monitoring i istraživanje - CeMI.&nbsp;
- Podsjećamo da prema Istraživanju o percepciji Državnog tužilaštva, sprovedenog uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u oktobru ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo i dalje ostaju institucije kojima građani najviše vjeruju - navode u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, povjerenje u rad Specijalnog državnog tužilaštva ima čak 61,8 odsto ispitanika i Vrhovnom državnom tužilaštvu u istom periodu vjeruje 60,5 odsto ispitanika što potvrđuje kontinuitet povjerenja građana u rad Državnog tužilaštva.
- Prema istom istraživanju, 54,3 odsto ispitanika smatra da se u 2025.godini Državno tužilaštvo uspješno bori sa korupcijom i organizovan kriminalom,dok je u 2021.godini taj stav dijelilo svega 31,8 odsto ispitanika. Takođe,Regionalno istraživanje pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu potvrđuje poziciju Državnog tužilaštva Crne Gore kao jedne od najstabilnijih i najprifesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se zaključuje, rezultati Državnog tužilaštva Crne Gore u borbi pritv kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, su prepoznati u crnogorskom društvu u ovoj godin baš kao što su prepoznati i izvan Crne Gore od strane Evropske komisije i drugih meðunarodnih subjekata, a kako je to javno istaknuto u više navrata i u odgovarajućim izvještajima.

VDT reagovalo na nalaze CeMI-ja: Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO