Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

1250x600

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

Velika Britanija, Njemačka, Danska i druge evropske zemlje potpisale su pakt o čistoj energiji na samitu o Sjevernom moru u Hamburgu i obećale da će zajedničkim projektima osigurati 100 gigavati električne energije offshore vjetroelektranama.
Sporazum, koji je u suprotnosti s protivljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa zelenoj energiji, znači da su vlade zapadne i sjeverne Evrope i dalje predane energiji vjetra kao načinu za jačanje energetske sigurnosti, prenosi SEEbiz.
Tramp je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošle sedmice pojačao svoju kritiku evropskog usvajanja niskougljične energije, rekavši da zemlje koje zavise od vjetroturbina gube novac.
- Zelena energija nije samo dobra za našu planetu, ona jača našu energetsku sigurnost - rekla je danska premijerka Mete Frederiksen nakon potpisivanja bilateralnog sporazuma o offshore vjetroelektranama s Njemačkom.
Jedan od glavnih ciljeva evropskih zemalja je bio prekinuti zavisnost od ruskih energenata.
Zemlje članice Evropske unije su u ponedjeljak dale konačno odobrenje da se zabrani uvoz ruskog gasa do kraja naredne godine, čime su odmah od svog bivšeg glavnog dobavljača učinili pravno obvezujućim gotovo četiri godine nakon invazije Moskve na Ukrajinu.
Međutim, nova neravnoteža bi mogla pomutiti napore za energetskom suverenošću. EU je prošle godine uvezao 27 odsto gasa iz Sjedinjenih Američkih Država, pri čemu su američko-evropski odnosi sve zategnutiji. Novi ugovori o kupovini tečnog zemnog gasa (LNG) bi mogli značiti da će taj uvoz porasti na 40 odsto 2030. godine, prema Institutu za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA).
Obećanje o jačanju prekogranične saradnje je dio cilja na koji su zemlje Sjevernog mora pristale 2023. godine, prema kojem bi do 2050. trebalo da proizvode 300 GW električne energije offshore vjetroelektranama.
Sporazum u ponedjeljak su potpisale Velika Britanija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Luksemburg, Nizozemska i Norveška.

Evropske zemlje obećale osigurati 100 GW zajedničkim vjetroenergetskim projektima

​Ryanair je povećao svoje godišnje prognoze za rast broja putnika i saopštio da bi dobit za cijelu godinu trebalo da se poveća, nakon što je otkriveno da cijene avio-prevoznika rastu više od očekivanog.
Niskotarifni irski avio-prevoznik prevezao je 47,5 miliona putnika u trećem tromjesečju, što je porast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, te je izjavio da sada očekuje rast broja putnika od četiri odsto na gotovo 208 miliona u periodu od prošle do ove godine zbog snažne potražnje i ranijih isporuka Boingovih aviona nego što se očekivalo.
To je porast u odnosu na prethodne prognoze za 207 miliona putnika, prenose Nezavisne novine.
Prosječne cijene karata porasle su četiri odsto na 44 eura u trećem tromjesečju do kraja decembra, a prevoznik je izjavio da sada očekuje porast cijena od oko devet odsto, u odnosu na prethodno predviđeno povećanje od sedam odsto.
Ryanair je izjavio da oprezno predviđa dobit nakon oporezivanja za cijelu godinu od 2,13 do 2,23 milijarde eura.

Ryanair povećava godišnje prognoze za cijene karata i putnika

Sjeverna Koreja je jutros ispalila neidentifikovani projektil prema moru ispred svoje istočne obale, saopštila je vojska Južne Koreje.
Obalska straža Japana je, odvojeno, saopštila da je registrovala ono što bi moglo biti balistička raketa lansirana iz Sjeverne Koreje.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila projektil prema moru

Osamdeset devet osoba je povrijeđeno pri udaru groma tokom skupa podrške bivšem predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru u Braziliji.
Do udara groma došlo je u nedjelju, u blizini skupa na kojem su se, uprkos kiši, okupile hiljade ljudi kako bi tražile oslobađanje desničarskog lidera, koji u zatvoru služi kaznu od 27 godina zbog uloge u pokušaju poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Video-snimci zabilježili su trenutak kada su snažan bljesak i grmljavina izazvali paniku, pa su se okupljeni razbježali tražeći zaklon, prenosi Euronews.
Iz vatrogasne službe navode da je 47 osoba zatražilo bolničko liječenje, od kojih je 11 smješteno na intenzivnu njegu, dok su hitne službe desetine povrijeđenih zbrinule na licu mjesta.

Grom udario među ljude tokom protesta za Bolsonara, povrijeđeno 89 osoba (VIDEO)

Američki nosač aviona i prateći ratni brodovi stigli su na Bliski istok, rekli su Rojtersu danas dvojica američkih zvaničnika.
Nosač aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima stigli su u regiju Bliskog istoka, koja je pod Središnjim zapovjedništvom američke vojske, rekli su zvaničnici Rojtersu.
Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak kazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju "armadu" koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti.
Ratni brodovi počeli su se raspoređivati ​​iz azijsko-pacifičke regije ranije ovog mjeseca, dok su napetosti između Irana i SAD eskalirale nakon ​gušenja protesta širom zemlje, prenosi Hina.
Tramp je u više navrata prijetio da će intervenisati ako Iran nastavi ubijati protestante , ali su se protesti u međuvremenu smirili.&nbsp;
Američka vojska je u prošlosti slala snage na Bliski istok u vrijeme pojačanih napetosti, što su često bili obrambeni potezi. Međutim, američka vojska je prošle godine izvela napade na iranska nuklearna postrojenja.
Osim nosača i ratnih brodova, Pentagon takođe premješta borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane na Bliski istok.
Tokom vikenda, američka vojska najavila je da će izvesti vježbu u regiji "kako bi demonstrirala sposobnost raspoređivanja, raspršivanja i održavanja borbenog vazdušnog naoružanja".
&nbsp;Visoki iranski zvaničnik rekao je prošle sedmice da će Teheran svaki napad smatrati "sveopštim ratom" protiv zemlje.

Američka flota stigla na Bliski istok

Iranska vlast je u nedjelju otkrila novi mural na ogromnom bilbordu na centralnom trgu u Teheranu sa direktnom porukom Sjedinjenim Američkim Državama da ne pokušavaju vojni napad na zemlju.
Bilbord prikazuje ptičju perspektivu nosača aviona sa oštećenim i eksplodiranim borbenim avionima na njegovoj palubi. Paluba je posuta tijelima i natopljena krvlju koja se slijeva u vodu iza broda, formirajući uzorak koji podsjeća na pruge američke zastave. Na jednom uglu istaknut je slogan: „Ako siješ vjetar, žanješ oluju“.
Otkrivanje murala na Trgu Engeleab dolazi dok nosač aviona USS Abraham Linkoln i prateći ratni brodovi kreću prema regionu, odnosno sada su već stigli na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se brodovi premještaju „za svaki slučaj“ ako odluči preduzeti akciju.
- Imamo ogromnu flotu koja ide u tom pravcu i možda je nećemo ni morati upotrijebiti - rekao je Tramp prošle sedmice.
Trg Engeleab se koristi za okupljanja koja organizuje država, a vlasti mijenjaju mural u skladu s nacionalnim prilikama. U subotu je komandant iranske paravojne Revolucionarne garde upozorio da je njegova sila „spremnija nego ikad, prst na okidaču“.
Američka vojska je putem društvenih mreža saopštila da njeni borbeni avioni F-15E Strajk Igl sada imaju prisustvo na Bliskom istoku, navodeći da borbeni avion „povećava borbenu spremnost i promoviše regionalnu sigurnost i stabilnost“.
Slično tome, britansko Ministarstvo odbrane je u četvrtak saopštilo da je rasporedilo svoje borbene avione Tajfun u Katar „u odbrambenu svrhu“.

Iran bilboardom poslao poruku Americi s centralnog trga u Teheranu: Ako siješ vjetar, žanješ oluju

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Barhan Salih: Izbjeglice nijesu samo brojevi, Konvenciju iz 1951. moramo zaštititi

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković saopštio je da je danas u prostorijama Uprave policije (UP) dao izjavu u vezi sinoćnjeg događaja, a povodom prijetnji da je "stasao za gepek".&nbsp;
Vuković je zahvalio nadležnom tužilaštvu i UP na promptnoj reakciji, a službenicima na izuzetno korektnom odnosu.&nbsp;
- Zahvaljujem se i prijateljima/poznanicima koji su sinoć/jutros poslali poruke podrške - zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-obavijesteno-o-prijetnjama-vukovicu-policija-izdala-naredenje-o-prikupljanju-obavjestenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković dao izjavu u prostorijama UP

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda - drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je još u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
- Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Desanki Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navršila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju - navodi se u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako je istaknuto, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - navodi se u saopštenju.

Milatović uputio zahtjev Skupštini za održavanje vanredne sjednice o izboru sudije Ustavnog suda 10. februara

Ostavka sutkinje Vesne Moštrokol neće imati nikakav uticaj na trajanje postupka u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, odgovarajući na pitanja novinara tokom današnje konferencije za medije,<a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016"> prenosi Antena M</a>.
Pavličić je kazala da je, kao članica Sudskog savjeta, obaviještena da je sutkinja Moštrokol podnijela zahtjev za prestanak sudijske funkcije bez navođenja razloga, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednogodišnu naknadu u visini posljednje zarade, u skladu sa zakonom.
- Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji pokazujete interesovanje - navela je Pavličić, dodajući da ju je sama sutkinja u kolegijalnom razgovoru informisala da je završila sve obaveze u predmetima u kojima je postupala, uključujući i one od posebnog interesa javnosti.
Na pitanje da li je vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine okončalo svoj posao prije ostavke sutkinje Moštrokol, Pavličić nije direktno odgovorila, ali je naglasila da iz njenih navoda „proizlazi jasan zaključak“ da ostavka neće izazvati procesne posljedice niti vraćanje postupka na početak.
<h2>Demanti spekulacija o razlozima ostavke</h2>
Predsjednica Vrhovnog suda odbacila je spekulacije da je razlog ostavke sutkinje Moštrokol njeno nezadovoljstvo navodnim izostankom meritokratije prilikom izbora sudija Vrhovnog suda.
Potvrdila je da je sutkinja Moštrokol bila kandidatkinja za Vrhovni sud, ali je naglasila da nijedan izbor, ni u Vrhovni ni u bilo koji drugi sud, nije sproveden mimo meritokratskih kriterijuma.
- Da je smatrala da iza izbora ne stoji meritokratija, takva odluka je podložna provjeri. Ne smatram da je to razlog njene ostavke - kazala je Pavličić, dodajući da ju je zahtjev za prestanak funkcije iznenadio, imajući u vidu dugogodišnji profesionalni integritet sutkinje Moštrokol.
Pavličić je istakla da je kolegijalno pozvala sutkinju Moštrokol da se obrati Sudskom savjetu prije odlučivanja o njenom zahtjevu, ali da je dobila uvjeravanje da za ostavku „ne stoje nikakvi drugi razlozi“.
<h2>Bez prejudiciranja dokaza i sudske prakse</h2>
Govoreći o pitanjima koja se tiču dokazne vrijednosti SKY komunikacija, Pavličić je poručila da bi bilo neodgovorno da predsjednica Vrhovnog suda unaprijed iznosi stavove koji bi mogli prejudicirati buduće odluke sudija.
- Nešto može biti dokaz u jednom predmetu, a u drugom ne - kazala je Pavličić, naglašavajući da Vrhovni sud ne daje smjernice sudijama van konkretnih postupaka i da se stavovi formiraju isključivo kroz odlučivanje u pojedinačnim predmetima.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud „ne bježi ni od stručnog, ni od odgovornog, ni od zakonitog odlučivanja“, te da će njegova praksa, kroz konkretne odluke, uticati na ujednačavanje sudske prakse nižestepenih sudova.

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.