Nove napetosti između Grčke i Turske, ne mogu se dogovoriti oko mora

Povod za nove napetosti je odluka Turske od 15. avgusta o proglašenju dva morska parka.

Razdoblje mirnijih odnosa između Grčke i Turske, koje je započelo nakon turskog zemljotresa u februaru 2023. i grčke pomoći, čini se da je završeno. Dvije su zemlje tada započele približavanje koje je u decembru 2023. rezultiralo potpisivanjem Atinske deklaracije o prijateljstvu i dobrosusjedstvu. No, nove napetosti izazvala je turska odluka o proglašenju dva morska parka u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju, piše Dojče vele.

Park na sjeveroistoku Egejskog mora obuhvata zaštićeno područje u vodama između grčkih ostrva Limnos i Samotraki, dok se južni park nalazi istočno od Rodosa i obuhvata grčko ostrvo Kastelorizo. Grčka i Turska već se decenijama spore oko svojih granica u Egejskom moru, prava gospodarenja i s tim povezanih zahtjeva, uključujući pravo na eksploataciju resursa poput nafte, prenosi Index.hr.

Grčko ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagovalo i proglašenje parkova označilo kao “protivpravno”. U saopštenju je navedeno da takav potez u područjima izvan turskih teritorijalnih voda nema pravni učinak. Grčki premijer Kirijakos Micotakis naglasio je na sjednici vlade 24. avgusta da želi njegovati dobre odnose sa susjedima, ali je poručio da se “područja pod grčkim suverenitetom temelje na međunarodnom pravu” i da ih je Grčka “u svakom trenutku spremna braniti”.

Nadmetanje u zaštiti mora

Nešto više od godinu dana ranije i Grčka je najavila dva morska parka, na Jonskim i Kikladskim ostrvima, ali unutar svojih teritorijalnih voda. Turska je tada u saopštenju poručila da bi “u zatvorenim ili poluzatvorenim morima, kao što su Egejsko i Sredozemno more, trebalo izbjegavati jednostrane mjere”. Sada je Turska, bez prethodnog dogovora, i sama proglasila vlastite morske parkove. Čini se da je zaštita prirode u najavama objr zemalja imala sporednu ulogu. Umjesto da sarađuju na zaštiti ekološki osjetljivog Sredozemlja, proglašavanje morskih parkova izgleda kao nova taktika za pokazivanje dominacije nad spornim morskim područjem.

Grčka je uvjerena da Turska morske parkove vidi kao sredstvo za dovođenje u pitanje suverenih prava grčkih ostrva. Atina strahuje da je proglašenje dva parka dio turske revizionističke doktrine “Mavi Vatan”, što na turskom znači “Plava domovina”. Tom doktrinom Turska polaže pravo na isključive ekonomske zone Grčke i Kipra te osporava suverenitet nad brojnim grčkim ostrvima. Ta doktrina, koja je dosad bila pretežno teorijsko-strateške prirode, sada se kroz zakonske inicijative u turskom parlamentu nastoji i sprovesti kako bi se formalizovali turski zahtjevi za većom kontrolom nad dijelovima Egejskog mora i istočnog Sredozemlja.

Utrka u naoružanju

Grčka, koja je zadovoljna postojećim stanjem u Egejskom moru, osjeća se ugroženom od vojno znatno bolje naoružane Turske. Zbog toga Grci intenzivno ulažu u borbene avione, fregate, podmornice i sisteme protivvazdušne odbrane. Prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Grčka je od 2021. do 2025. zauzimala 19. mjesto u svijetu među najvećim uvoznicima velikih sistema naoružanja.

Kada Atina sklapa nove ili učvršćuje postojeće saveze, turski faktor uvijek ima ulogu. Tako je grčka vlada 2021., uprkos protivljenju opozicije, poslala raketne sisteme Patriot u Saudijsku Arabiju kako bi zaštitila rafinerije, u vrijeme kada su Saudijci bili u političkom sukobu s Ankarom. Tokom posjete saudijskom prijestolonasljedniku, premijer Micotakis izričito je govorio o “destabilizirajućoj i kontraproduktivnoj” ulozi Turske. U međuvremenu su se odnosi Ankare i Rijada poboljšali, a Turska je 7. avgusta ove godine zajedno sa Saudijskom Arabijom i Pakistanom potpisala Odbrambeni pakt iz Meke.

„Željezna kupola“ za Grčku

Imajući u vidu Tursku, Grčka je uspostavila i stratešku saradnju s Izraelom. Uprkos kritikama u Grčkoj zbog humanitarne situacije u Pojasu Gaze, premijer Micotakis i dalje njeguje bliske odnose s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. U grčkom ministarstvu odbrane planiraju obrambeni štit iznad Egejskog mora po uzoru na izraelsku “Željeznu kupolu”. Projekt je nazvan “Ahilov štit” i trebao bi biti potpuno operativan od 2029. godine te štititi od svih zamislivih prijetnji, uključujući i one iz susjedstva.

Zasad grčki premijer Micotakis pokušava zadržati pomirljiv ton prema Turskoj. Međutim, najkasnije na proljeće 2027. u Grčkoj će biti održani novi parlamentarni izbori. Što se izbori budu više približavali, to bi za Micotakisa moglo biti veće iskušenje da zauzme čvršći stav i ponovno znatno zaoštri retoriku prema Turskoj.