Merca čekaju teški pregovori pa još teži problemi
Matematika kaže da Demohrišćani, kao izborni pobjednici, imaju većinu sa Socijaldemokratama. Ali, ti pregovori neće biti laki. A tek onda će vladu idućeg kancelara Fridriha Merca čekati nagomilani izazovi.

Konzervativna Demohrišćanska unija (CDU i CSU) ostvarila je glavni cilj – da postane najjača politička snaga i obezbijedi mjesto narednog kancelara. „Osvojili smo ove izbore za Bundestag“, izjavio je predsjednik CDU i vjerovatni budući kancelar Fridrih Merc.
Ipak, u centrali CDU-a nije bilo velikog slavlja, jer su očekivanja bila veća. Tokom kampanje govorilo se da se cilja preko 30 odsto glasova, ali je rezultat ostao ispod te granice – oko 28 procenata.
To nije dovoljno za samostalnu vladavinu, pa Demohrišćani moraju da traže koalicione partnere.
To, prema najavama Merca, nikako neće biti Alternativa za Njemačku (AfD) koja je ubjedljivo druga.
Svaki peti birač u Njemačkoj glasao je za ovu stranku, čiji su pojedini odbori zavedeni kao ekstremistički. „Udvostručili smo se! Htjeli su da nas prepolove, ali desilo se suprotno“, izjavila je kopredsjednica AfD Alis Vajdel.
Rekla je da bi Demohrišćani samo uz AfD mogli da sprovedu ključna obećanja, poput okončanja neregularne migracije. „Naša ruka za učešće u vlasti uvijek će biti pružena, kako bismo sproveli volju naroda, volju Njemačke“, poručila je Vajdel.
Međutim, Merc je ponovio da sa desničarima nema saradnje. „Imamo suštinski različite stavove, na primjer u spoljnoj i bezbjednosnoj politici, ali i po pitanjima EU, NATO-a i eura“, rekao je Merc tokom izborne večeri. Obrativši se Vajdelovoj, dodao je: „Možete nam pružati ruku koliko god hoćete.“
AfD je zaprijetila da će kao najveća opoziciona snaga vršiti pritisak na vladu. „Gonićemo ih da vode razumnu politiku za našu zemlju“, poručila je Vajdel.
Demohrišćani obećavaju zaokret
Pored slabe ekonomije, ključna tema predizborne kampanje bila je i politika azila. „Osjeća se nesigurnost među Nijemcima“, ocijenio je predsjednik bavarske CSU Markus Zeder, komentarišući uspjeh AfD-a.
Prema njegovim riječima, birači nisu sigurni da će Demohrišćani zaista sprovesti svoja obećanja, pa su mnogi odlučili da ostanu uz AfD. „Uložićemo sve napore da organizujemo politički zaokret u Njemačkoj“, poručio je Zeder.
Matematika kaže da Demohrišćani mogu da formiraju vladu sa Socijaldemokratima. Saradnja samo sa Zelenima nije dovoljna za većinu.
Te dvije stranke, SPD i Zeleni, dosadašnje stranke vlasti, najprije moraju da se suoče s velikim gubicima.
Najveći udarac pretrpjela je SPD, koja je sa svega 16 odsto glasova ostvarila najgori rezultat od 1890. godine. „Ovo je gorak ishod za Socijaldemokratsku partiju“, priznao je kancelar Olaf Šolc. Ministar odbrane Boris Pistorijus – inače najpopularniji političar u Njemačkoj – otišao je i korak dalje, ocjenjujući ishod izbora kao „poražavajući i katastrofalan“.
Nesrećni kancelar Olaf Šolc
Šolc je postao prvi njemački kancelar u posljednjih pet decenija koji nije ponovo izabran na funkciju. Njegova koalicija sa Zelenima i Liberalima trajala je manje od tri godine. Početkom novembra 2024. je propala zbog sukoba oko državnih finansija.
Šolc je već najavio da ubuduće želi da bude samo običan poslanik Bundestaga.
Kazna birača teško je pogodila i Liberale, koji su ostali ispod cenzusa. Lider stranke Kristijan Lindner nakon ovog neuspjeha najavio je povlačenje iz politike.
Gubici Zelenih su relativno ograničeni. Njihov kandidat Robert Habek ocijenio je izborni rezultat kao „pristojan“. „Nismo kažnjeni tako oštro, ali smo željeli više i to nismo ostvarili“, priznao je.
Ako Uniji budu trebali Zeleni kao koalicioni partner, Habek je poručio da je njegova stranka spremna za razgovore.
Ljevica komotno u Bundestagu
Demohrišćani su prije izbora odbacili mogućnost koalicije sa Ljevicom, kao i sa Savezom Sare Vagenkneht (BSW), koji se početkom 2024. odvojio od te stranke.
Ipak, Ljevica je u završnici kampanje ostvarila iznenađujući skok u podršci i sa skoro devet odsto glasova postala neočekivani pobjednik među manjim strankama.
BSW je pak ostao ispod cenzusa za 0,03 odsto. Da su prešli cenzus, Mercu saradnja sa Socijaldemokratama ne bi bila dovoljna za većinu, tako da su se neuspjehu BSW sigurno najviše obradovali Demohrišćani.
Bez obzira na to koliko će koalicioni pregovori biti složeni, buduću vladu očekuju ogromni izazovi. Fridrih Merc je tokom izborne večeri poručio da proces formiranja vlade mora biti brz, s obzirom na hitne zadatke. „Svijet napolju ne čeka na nas, a ni na dugotrajne koalicione razgovore i pregovore“, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, Njemačka mora što prije postati sposobna za djelovanje kako bi ponovo bila prisutna u Evropi i kako bi svijet shvatio da se njome opet pouzdano upravlja.
Ogromna rupa u budžetu
Najveći izazov nove vlade biće budžet. Prihodi od poreza više nisu dovoljni da pokriju državne obaveze. Ogromna izdvajanja za vojsku, sanacija propale infrastrukture i klimatski održiva transformacija zemlje – to sve traži milijarde eura. Uz to, Njemačka se nalazi u najvećoj ekonomskoj krizi od ujedinjenja.
Međunarodna očekivanja od Njemačke
Za novu njemačku vladu to će značiti da mora brzo da postavi prioritete. Posebno ako Njemačka treba ponovo da stekne politički značaj koji je CDU obećala tokom izborne kampanje.
Pored diplomatskih inicijativa, to zahtijeva velika finansijska ulaganja. Najveći spor u koalicionim pregovorima biće vjerovatno pitanje odakle će stići novac: iz novih kredita ili ušteda u saveznom budžetu?
Posebno između CDU/CSU i socijaldemokrata postoje razlike po ovom pitanju.