<article>Mađarska i Slovačka tražile su od Hrvatske da dozvoli transport ruske nafte preko Jadranskog naftovoda, pošto je Ukrajina blokirala njihove isporuke preko naftovoda Družba, saopštio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.On je na svom Fejsbuk nalogu naveo da je, s obzirom na to da Ukrajina "iz političkih razloga" još nije obnovila isporuku nafte putem cjevovoda Družba, zajedno sa slovačkom ministarkom ekonomije Denisom Sakovom uputio pismo hrvatskom ministru ekonomije Anti Jupu u kojem se od Hrvatske traži da odmah dozvoli transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem Jadranskog cjevovoda, prenosi B92.Sijarto je podsjetio da takva dozvola mora da bude izdata u skladu sa propisima EU, jer su Mađarska i Slovačka prethodno dobile izuzetnu dozvolu da nastave da kupuju naftu od Rusije uprkos sankcijama EU.- Ako transport nafte cjevovodom nije moguć, onda dvije zemlje mogu da kupuju rusku naftu isporučenu morskim putem - dodao je Sijarto.On je kazao da bezbjednost snabdijevanja energijom za bilo koju zemlju, uključujući Mađarsku, ne može biti ideološko pitanje.- Stoga očekujemo da Hrvatska, za razliku od Ukrajine, neće ugroziti bezbjednost snabdijevanja naftom Mađarskoj i Slovačkoj iz političkih razloga - rekao je Sijarto.On je ranije saopštio da Ukrajina blokira isporuke nafte Mađarskoj kako bi stvorila tešku situaciju za Vladu te zemlje uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 12. april.Ukrajina je objasnila da je snabdijevanje obustavljeno zbog ruskog napada na infrastrukturu naftovoda 27. januara.</article>

Mađarska i Slovačka tražile su od Hrvatske da dozvoli transport ruske nafte preko Jadranskog naftovoda, pošto je Ukrajina blokirala njihove isporuke preko naftovoda Družba, saopštio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je na svom Fejsbuk nalogu naveo da je, s obzirom na to da Ukrajina "iz političkih razloga" još nije obnovila isporuku nafte putem cjevovoda Družba, zajedno sa slovačkom ministarkom ekonomije Denisom Sakovom uputio pismo hrvatskom ministru ekonomije Anti Jupu u kojem se od Hrvatske traži da odmah dozvoli transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem Jadranskog cjevovoda, prenosi B92.
Sijarto je podsjetio da takva dozvola mora da bude izdata u skladu sa propisima EU, jer su Mađarska i Slovačka prethodno dobile izuzetnu dozvolu da nastave da kupuju naftu od Rusije uprkos sankcijama EU.
- Ako transport nafte cjevovodom nije moguć, onda dvije zemlje mogu da kupuju rusku naftu isporučenu morskim putem - dodao je Sijarto.
On je kazao da bezbjednost snabdijevanja energijom za bilo koju zemlju, uključujući Mađarsku, ne može biti ideološko pitanje.
- Stoga očekujemo da Hrvatska, za razliku od Ukrajine, neće ugroziti bezbjednost snabdijevanja naftom Mađarskoj i Slovačkoj iz političkih razloga - rekao je Sijarto.
On je ranije saopštio da Ukrajina blokira isporuke nafte Mađarskoj kako bi stvorila tešku situaciju za Vladu te zemlje uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 12. april.
Ukrajina je objasnila da je snabdijevanje obustavljeno zbog ruskog napada na infrastrukturu naftovoda 27. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Mađarska i Slovačka traže od Hrvatske da dozvoli transport nafte iz Rusije

Albanski premijer Edi Rama danas boravi na Kosovu, gdje se najprije sastao sa kosovskom predsjednicom Vjosa Osmani, a potom i sa premijerom Aljbin Kurti.
Tokom razgovora sa dvoje najviših kosovskih zvaničnika fokus je bio na bilateralnim odnosima, regionalnoj saradnji i koordinaciji Kosova i Albanije. Pored toga, Rama je danas iznio tvrdnje da je Osmani navodno prijećeno iz Specijalizovano tužilaštvo u Hagu, jer, kako je naveo, nije dozvolila tužiocima da pretražuju njenu kancelariju radi „dokaza“.
Albanski premijer Edi Rama danas je doputovao na Kosovo i prvi sastanak održao je jutros u kosovskom Predsjedništvu sa Vjosom Osmani, piše KoSSev.
Prema saopštenju Predsjedništva, Osmani je sa Ramom razgovarala o uzajamnim odnosima i regionalnom razvoju.
Fokus sastanka bio je na, kako navode, bliskoj političkoj i institucionalnoj koordinaciji, kao i obostranoj posvećenosti intenziviranju saradnje u vanjskoj politici, radi unapređenja zajedničkih strateških interesa.
Razgovarali su i o saradnji u okviru Odbora za mir američkog predsjednika Donald Trump.
- Tokom sastanka razgovarano je i o saradnji u okviru Odbora za mir, uz naglasak na važnosti zajedničkog angažovanja u globalnim inicijativama koje promovišu dijalog, bezbjednost i demokratske vrijednosti. U tom kontekstu naglašeno je da su Kosovo i Albanija počastvovane pozivom predsjednika Donalda Trampa u Odbor za mir, kao dokaz poštovanja i partnerstva sa strateškim saveznicima - navodi se u saopštenju.
Dodaje se i da su dva lidera istakla važnost kontinuirane koordinacije Kosova i Albanije kao faktora mira i stabilnosti u regionu, kao i konstruktivnu ulogu obje strane u međunarodnim inicijativama koje promovišu mir i saradnju.
- Predsjednica Osmani i premijer Rama ponovo su potvrdili svoju volju da prodube bratsku saradnju između dvije države, naglašavajući ekonomsko partnerstvo, razvoj zajedničkih projekata i stvaranje konkretnih mogućnosti koje direktno utiču na zbližavanje i dobrobit građana obje zemlje - saopšteno je iz Predsjedništva.
Osmani je potom Rami čestitala na, kako se navodi, napretku na putu ka Evropskoj uniji, a on njoj i građanima Kosova 18. godišnjicu od proglašenja nezavisnosti.
Rama je potom zajedno sa Osmani prisustvovao promociji knjige „Kad tišina govori“, bivšeg ambasadora Ahmeta Šalje, gdje je iznio tvrdnje da je kosovskoj predsjednici „prijećeno“ dvije godine od strane Specijalizovanog tužilaštva u Hagu, nakon što ona navodno nije dozvolila tužiocima da pretraže kancelariju predsjednice radi „dokaza“.
- Možda je to ovdje na Kosovu državna tajna, ali za mene nije tajna da je predsjednici Kosova bilo prijćeno. Vi to ne znate jer nikada nije rečeno, ali ja to danas govorim. Njoj je prijećeno jer nije dozvolila tužiocima da krše funkciju predsjednice Kosova, jer bi i tamo zahtijevali dokaze o zločinima protiv čovječnosti, što bi, naravno, Kosovo u očima svijeta predstavilo kao državu u kojoj se dokazi o zločinima protiv čovječnosti nalaze upravo u kancelariji predsjednice. A prijetnja predsjednici traje već dvije godine. Ali zbog njene časti i časti Kosova, ona je to zaustavila - kazao je Rama, prenose mediji u Prištini.

Rama tvrdi da je Vjosi Osmani prijećeno iz Specijalizovanog tužilaštva u Hagu

Srednjoškolka Ela Jovanović (17), kojoj je amputirana noga nakon povreda zadobijenih u tramvajskom udesu u Sarajevu, pod stalnim je nadzorom ljekarskog tima Opšte bolnice "Prim. dr Abdulah Nakaš". Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu formiralo je poseban tim tužilaca koji će se baviti istragom nesreće.
Direktor Opšte bolnice "Prim. dr Abdulah Nakaš", Ismet Gavrankapetanović, potvrdio je za sarajevsko Oslobođenje da je pacijentkinja budna, ali da je i dalje u teškom opštem stanju.
- Nastavlja se intenzivni reanimacijski tretman na Odjeljenju za anesteziju i reanimaciju uz započete prve mjere rehabilitacije u skladu sa trenutnim stanjem - kazao je Gavrankapetanović.
U međuvremenu se na ogradi bolnice pojavila niz poruka podrške povrijeđenoj djevojci.
Ela Jovanović je bila životno ugrožena, pa je stavljena u indukovanu komu iz koje su je ljekari postepeno budili.
Formiran poseban tim tužilaca za istragu tramvajske nesreće
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu formiralo je poseban tim tužilaca koji će se baviti istragom tramvajske nesreće.
Kako je potvrdila portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, Azra Bavčić, od samog početka pokrenute su intenzivne istražne aktivnosti s ciljem potpunog rasvjetljavanja svih okolnosti ovog događaja. Trenutno se prikupljaju izjave svjedoka, ali i drugih osoba za koje se procjenjuje da bi mogle imati važna saznanja u vezi sa nesrećom.
Paralelno s tim, izuzimaju se snimci video-nadzora sa mjesta događaja, kao i sa okolnih objekata i saobraćajnica.
Tokom uviđaja evidentirana je relevantna materijalna i tehnička dokumentacija koja će takođe biti predmet dalje analize i istražnih postupaka. Istraga će obuhvatiti utvrđivanje eventualne odgovornosti svih aktera uključenih u ovaj slučaj.
Ovaj predmet će, kako je najavljeno, imati prioritet u radu imenovanog tužilačkog tima.
Kantonalni sud u Sarajevu odbio je juče prijedlog Tužilaštva o jednomjesečnom pritvoru za vozača tramvaja Adnana Kasapovića, osumnjičenog u istrazi.
Kasapovića su, nakon što je pušten na slobodu, ispred zgrade suda dočekale brojne kolege vozači GRAS-a, pruživši mu podršku.
Direktor GRAS-a podnio ostavku
Direktor gradskog saobraćajnog preduzeća GRAS-a Senad Mujagić podnio je ostavku nakon tragične tramvajske nesreće, saopštio je kantonalni ministar saobraćaja Adnan Šteta. 
Mujović, koji je podnio ostavku, nije se od nesreće obratio javnosti.
Podsjetimo, prošle sedmice u četvrtak 12. februara u teškoj saobraćajnoj nesreći kada je tramvaj izletio iz šina poginuo je 23-godišnji mladić a 17-godišnja djevojka teško je povrijeđena.
Hiljade ljudi okupilo se u subotu u Sarajevu na dan žalosti kako bi pokazali solidarnost sa žrtvama teške nesreće.

Djevojka povrijeđena u tramvajskoj nesreći u Sarajevu i dalje u teškom stanju, formiran poseban tim za istragu

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom u južnim oblastima i snijegom i susnježicom u sjevernim predjelima.
Na jugu ponegdje pljusak, a moguća je i grmljavina.
Sniježne padavine ponegdje su moguće u planinama centralnih i južnih oblasti.
U drugom dijelu dana, na jugu će padavine postepeno prestati i doći će do djelimičnog razvedravanja.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na jugu ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do devet stepeni, a najviša dnevna od minus dva do 15.

Sjutra pretežno oblačno, povremeno sa padavinama

Tokom NATO vježbe „Steadfast Dart 2026“ u Baltičkom moru, 14. februara 2026. godine, dron Bajraktar TB3 poletio je sa turskog desantnog broda TCG Anadolu, pogodio površinski cilj vođenom municijom i bezbjedno se vratio na palubu.
Let Bajraktara TB3 označio je prelazak Turske sa demonstracionih proba na operativnu mornaričku sposobnost bespilotnih borbenih letjelica u okviru savezničkih komandnih struktura.
Ministarstvo nacionalne odbrane Turske saopštilo je da je TB3, ukrcan na desantni brod – nosač dronova TCG Anadolu, izveo bojevo gađanje tokom NATO vježbe „Steadfast Dart 2026“ u Baltičkom moru.
Prema zvaničnom saopštenju objavljenom na verifikovanom nalogu ministarstva na mreži Iks (X), TB3 je poletio sa broda, pogodio površinski cilj sa dvije precizno vođene bombe MAM-L, a zatim se bezbjedno vratio na palubu. Time je prvi put turska bespilotna letjelica sa mora izvela kompletan borbeni profil sa mornaričke platforme u okviru NATO vježbe, čime se nacionalni demonstracioni program pretvara u operativno relevantnu sposobnost pod savezničkom komandom.
Vježba „Steadfast Dart 2026“ predstavlja najveću NATO vježbu te godine i osmišljena je kao test zajedničkog raspoređivanja novoformiranih Savezničkih snaga za reakciju. U vježbi učestvuje oko 10.000 pripadnika, više od 1.500 vozila i 17 brodova iz više od deset država članica, koji provjeravaju sposobnost brze podrške baltičkom regionu morem, kopnom i vazduhom.
Za Tursku, izbor Baltičkog mora kao scene prve borbene upotrebe bespilotne letjelice TB3 u NATO kontekstu ima šire značenje od samog tehničkog dostignuća. Time Ankara najavljuje spremnost da sopstvene bespilotne kapacitete projektuje izvan domaćih voda i uklopi ih u višedomenske savezničke operacije na sjevernoevropskom pravcu.
Operativno, nalet je demonstrirao puni ciklus „od broda do cilja“ na kojem se zasniva turski koncept „nosača dronova“. TB3 je poletio sa ski-jump palube Anadolua, popeo se na radnu visinu iznad zone vježbe, pronašao i gađao unaprijed označeni površinski cilj sa dvije klizne municije Roketsan MAM-L, te se potom vratio na brod i sletio na istu palubu sa koje je poletio.
Cijela vježba izvedena je prema NATO procedurama kontrole vazdušnog prostora i bezbjednosti, čime je potvrđeno da letna paluba, borbeni sistem i komunikaciona arhitektura Anadolua mogu podržati bojevu upotrebu naoružanog bespilotnog borbenog vazduhoplova unutar savezničke borbene grupe.
Misija je potvrdila ne samo tehničku integraciju između broda i drona, već i doktrinarni i proceduralni okvir koji omogućava da turska bespilotna udarna platforma bude uključena u NATO komandno-kontrolni sistem.
Pored TCG Anadolua, pomorske snage turske ratne mornarice koje učestvuju u vježbi čine nova fregata klase I TCG Istanbul i modernizovana fregata klase Barbaros TCG Oručreis, koje obezbjeđuju protivvazdušnu odbranu, protivpodmorničku borbu i površinske borbene sposobnosti. Na kopnenoj komponenti, 66. mehanizovana pješadijska brigada ukrcana je na Anadolu zajedno sa taktičkim oklopnim vozilima BMC Vuran 4×4 i logističkim elementima.

Mađarska i Slovačka traže od Hrvatske da dozvoli transport nafte iz Rusije

Rama tvrdi da je Vjosi Osmani prijećeno iz Specijalizovanog tužilaštva u Hagu

Djevojka povrijeđena u tramvajskoj nesreći u Sarajevu i dalje u teškom stanju, formiran poseban tim za istragu

Sjutra pretežno oblačno, povremeno sa padavinama

Turska u istorijskom manevru: Bespilotna letjelica TB3 sa nosača dronova TCG „Anadolu“ pogodila cilj u Baltiku

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO