<article>Još troje skijaša poginulo je danas u lavinama u Austriji, saopštile su vlasti. Dvije osobe stradale su na skijalištu Sankt Anton am Arlberg, dok su tri povrijeđene. Identitet i nacionalnost žrtava još nisu objavljeni.Ranije je 42-godišnji njemački skijaš poginuo u lavini u tirolskom skijalištu Nauders, dok je njegov 16-godišnji sin preživio sa teškim povredama. Lavina je odlomila ploču snijega dugu oko 400 metara, noseći ih 200–300 metara nizbrdo.U Tirolu je posljednjih dana palo do 40 centimetara snijega, a vlasti upozoravaju na visok rizik od novih lavina. Samo u srijedu zabilježeno je više od 30 lavina, u kojima su stradale tri osobe u Tirolu i Vorarlbergu.</article>

Još troje skijaša poginulo je danas u lavinama u Austriji, saopštile su vlasti. Dvije osobe stradale su na skijalištu Sankt Anton am Arlberg, dok su tri povrijeđene. Identitet i nacionalnost žrtava još nisu objavljeni.
Ranije je 42-godišnji njemački skijaš poginuo u lavini u tirolskom skijalištu Nauders, dok je njegov 16-godišnji sin preživio sa teškim povredama. Lavina je odlomila ploču snijega dugu oko 400 metara, noseći ih 200–300 metara nizbrdo.
U Tirolu je posljednjih dana palo do 40 centimetara snijega, a vlasti upozoravaju na visok rizik od novih lavina. Samo u srijedu zabilježeno je više od 30 lavina, u kojima su stradale tri osobe u Tirolu i Vorarlbergu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Alpi

Skijaši stradali

Svijet

Još troje skijaša poginulo u lavinama u Austriji

Svečanim otvaranjem biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obogatio je institucionalnu i kulturnu mapu Crne Gore prostorom koji objedinjuje znanje, dijalog i kulturu sjećanja. Biblioteka sa oko 2.000 pažljivo odabranih naslova predstavlja vrijedan fond znanja, istorije, jezika i tradicije manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Građa je sistemski obrađena i postavljena u skladu sa nacionalnim i savremenim bibliotekarskim standardima, organizovana po principima koji omogućavaju preglednost, laku dostupnost i kvalitetan istraživački rad. Na ovaj način stvoren je prostor koji će služiti kako stručnoj javnosti, tako i učenicima, studentima i svim zainteresovanim građanima.
- Ovaj događaj šalje snažnu poruku posvećenosti očuvanju, afirmaciji i poštovanju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Znamo da je Crna Gora kroz svoju istoriju gradila identitet na multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti. Otvaranjem ove biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava čini važan korak u daljem jačanju institucionalne brige o kulturi sjećanja, boljem međusobnom poznavanju i uvažavanju- kazao je mnistar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženis Nurković nije krio zadovoljstvo,
- Danas ne otvaramo samo biblioteku – otvaramo prostor dijaloga, učenja i međusobnog uvažavanja. U vremenu kada je očuvanje identiteta jednako važno kao i njegovo povezivanje sa savremenim tokovima, ova biblioteka postaje most između tradicije i budućnosti- istakao je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata i PR Fonda, Emina Skrenderović, istakla je značaj otvaranja biblioteke.
- Istovremeno, želim da istaknem da smo u prethodnom periodu bili intenzivno posvećeni realizaciji preporuka Državne revizorske institucije, koja je nedavno sprovela četvrtu kontrolnu reviziju u Fondu. Veliki broj preporuka je već realizovan, posebno u dijelu unapredenja internih procedura, preciziranja kontrolnih mehanizama i jačanja sistema finansiskog upravijanja i izvještavanja. Preostale aktivnosti su u završnoj fazi, a naš cilj je da u potpunosti uskladimo rad Fonda sa najvišim standardima zakonitosti, odgovornosti i transparentnosti. Upravo zato ovaranje biblioteke ne vidimo samo kao simbolican cin, već kao dio šireg procesa institucionalnog jačanja i dodatnog ovaranja Fonda prema javnosti- poručila je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Željka Raščanin je poručila: „Izdavaštvo je jedna od projektnih aktivnosti kojima mi finansiramo fizička i pravna lica. Vremenom se tu nakupilo više od 2.000 naslova i više hiljada primjeraka raznoraznih knjiga. Tako da je novo rukovodstvo došlo na ideju da se ovaj prostor sredi. Te knjige smo razvrstali, uradili kategorizaciju, sistematizaciju, digitalnu obradu i elektronsku bazu podataka. Osim što lijepo izgleda, mislim da je još važnije to što je danas dostupna i građanima.“
- Samim tim se trudimo da rad Fonda predstavimo jasno i dostupno na načine koji se danas i očekuju od nas. Pored zvaničnog sajta, mi smo aktivni i na Vajber kanalu, kao i na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Tu možete pratiti zvanične podatke kao što su konkursi, rezultati konkursa, uslovi konkursa i zvanične odluke, ali i razne najave manifestacija, seminara, radionica i ostalih aktivnosti koje Fond podržava- istakla je savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Edita Burdžović.
Poseban akcenat stavljen je i na digitalizaciju. Fond je razvio novi softver koji funkcioniše kao digitalna biblioteka, omogućavajući elektronsku obradu, pretragu i pristup bibliotečkoj građi i van fizičkog prostora biblioteke. Digitalna biblioteka biće uskoro predstavljena javnosti i dostupna svim zainteresovanim korisnicima, čime Fond čini važan korak ka modernizaciji i digitalizaciji svog rada.
Direktor Fonda zahvalio se ministru na prisustvu i podršci, kao i svima koji su svojim radom, znanjem i posvećenošću doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.
Svečanom otvaranju biblioteke prisustvovali su i predstavnici državnih institucija i rukovodstva Fonda.

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da postoji scenario da njegova zemlja uđe u Evropsku uniju (EU) 2027. bez prava glasa, u okviru scenarija vezanog za mirovni plan za Ukrajinu, prenosi Beta.
- Postoji ideja koja se sve glasnije čuje u i oko Brisela, a ona uključuje mirovni plan za Ukrajinu, u kojem bi u praksi integracija Ukrajine, a sa ciljem buduće rekonstrukcije, unutar EU, bila na bržoj putanji. To bi bilo neprincipijelno prema Zapadnom Balkanu i postoje dva scenarija. Dobro je što smo u oba scenarija- rekao je Mickoski, a prenijeli lokalni mediji.
Premijer Sjeverne Makedonije je dodao da postoje dva obavezna uslova – zajednička spoljna i bezbjednosna politika i vladavina prava.
Na pitanje da li uslovi uključuju ustavne izmjene radi uvođenje Bugara u Ustav, Mickoski je rekao je da “pretpostavlja da će tako biti, jer je to usvojila prethodna vlada”.
- Ova integracija će se dogoditi 2027. godine. Drugi uslov je da se tome pridruže i druge zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Moldavija. Ovo se čuje u Briselu, ovo se čuje u Minhenu, ali zavisi od mnogih parametara, od mirovnog plana za Ukrajinu, od konsenzusa o mogućem mirovnom sporazumu i tako dalje. Svijet se dinamično mijenja i nastaviće da se mijenja, moramo biti pametni, predvidjeti te promjene i prilagoditi se- rekao je Mickoski.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo “prvu fazu” pregovora sa EU, ali da bi prešlo u “drugu fazu” i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira, tražeći garancije da će to biti posljednji bilateralni zahtjev Sofije.
Vlade Bugarske odbijaju da pregovaraju sa Sjevernom Makedonijom o ublažavanju uslova pod kojima Skoplje može da počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

U Albaniji je održan novi antivladin protest koji je protekao uz napetosti i sukobe s policijom, javlja Anadolu.
Protest opozicije održan je na 35. godišnjicu rušenja spomenika bivšem diktatoru Enveru Hodži, koja se obilježava 20. februara, uz zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Organizovala ga je Demokratska stranka (PD) uz podršku drugih opozicionih stranaka ispred sjedišta Vlade Albanije u Tirani.
Protestnici su bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva prema zgradi Vlade, pri čemu je tokom nereda izbio požar u vanjskom dijelu objekta. Policija je odgovorila vodenim topovima.
Predsjednik Demokratske stranke i bivši premijer Sali Beriša izjavio je da su oni istinska opozicija i da će spasiti Albaniju.&nbsp;
- Slobodna Albanija, Albanija slobodnih građana proglasiće krađu građana teškim zločinom. Kazniće dvostruko više one dužnosnike koji pobjegnu- poručio je Beriša.
Nakon njegovog obraćanja, protest se premjestio ispred zgrade plenarne dvorane Skupštine Albanije, gdje su sukobi nastavili.&nbsp;
Protestanti su ponovo bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, a policija je reagovala suzavcem i vodenim topovima. Suzavac je zahvatio i vanjski prostor džamije u blizini parlamenta, zbog čega su se neki protestanti sklonili kako bi izbjegli dim, dok su vjernici obavljali vjerske obrede u džamiji.
Organizatori tvrde da je tokom sukoba bilo i povrijeđenih
Opozicija takođe traži ostavku zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Balluku, optužene za kršenje ravnopravnosti učesnika u javnim konkursima.
U proteklim mjesecima u Albaniji je održano više antivladinih protesta, a opozicione stranke najavile su njihov nastavak.

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Još troje skijaša poginulo u lavinama u Austriji

Tagovi

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO