Istoričar Jakovina: Još nekoliko nedjelja rata u Iranu i za Vašington počinju ozbiljni problemi

Za još nekoliko nedjelja rata možemo biti sigurni da za Pentagon i Vašington počinju ozbiljni problemi, bez obzira na to što će Iran biti oslabljen, kaže za N1 istoričar Tvrtko Jakovina.

- U negativnijoj, pesimističnijoj varijanti možemo reći da je ovo početak konačnog restrukturiranja svijeta i da vrijeme u kojem sada živimo neće imati mnogo sličnosti s prethodnim razdobljem, već ćemo ga porediti s onim koje dolazi. Kao što su 1918, 1945. i 1991. mijenjale svijet, moguće je da ćemo brojati novo doba koje je odbacilo multilateralizam i pravila institucija nastalih nakon 1945. i Drugog svjetskog rata- kaže istoričar.

Napad na jednu zemlju i likvidacija njenih lidera, odnosno obračunavanje s rukovodstvima država na ovakav način, nijesu viđeni još od srednjovjekovnih vremena, navodi on.

Takođe, ističe da je neobično i to što zemlje koje nabavljaju velike količine nafte od Irana, poput Japana i Južne Koreje, nijesu bile obaviještene o napadu.

- Danas je drugačije doba i imamo snažno ideologizovanu spoljnu politiku. Može se reći i da je pozivanje na božansku intervenciju važno za mnoge političare koji su trenutno na sceni. Koristi se pravo ili osjećaj da se govori u ime Svevišnjeg ili da ih on neposredno vodi. To je stara pojava, ali je u 20. vijeku nijesmo često viđali- kaže Jakovina.

Dodaje da je neobično i teritorijalno širenje Izraela, koji je zauzeo sela uz granicu s Libanom. 

- To može biti pokušaj stvaranja sigurnosne zone – širenje na teritorije Sirije i Libana. Međutim, postavlja se pitanje da li je to sve i da li je dovoljno. Mislim da je Izrael ovakvim slabljenjem Irana na duže vrijeme obezbijedio svoju dominaciju na Bliskom istoku- navodi on.

Jakovina smatra da će za nekoliko nedjelja rata problemi za Vašington postati ozbiljni.

- Uništenje naftnih polja u Kataru predstavlja udar na evropske zemlje koje su odustale od ruskih energenata. To nas pogađa bez obzira na to da li će rat stati sjutra, a ako potraje, možemo govoriti o najcrnjem scenariju- kaže on.

U tom slučaju, dodaje, Rusija bi mogla profitirati jer bi se mnoge azijske zemlje okrenule njenim energentima.

- Time se svijet preslaže. Kina je zasad tiha i, ako procijeni da može zadovoljiti svoje energetske potrebe, nastaviće razvoj. SAD i Izrael su promijenili svoj imidž, ali to ne utiče na Kinu. Njihova poruka mnogima biće da ih ne zanima unutrašnje uređenje država, već trgovina i ekonomski interes, bez ideoloških sukoba- objašnjava istoričar.

Govoreći o Evropi, Jakovina ocjenjuje da je njen odgovor na rat u Iranu bio neadekvatan. Kao primjer navodi poteze Francuske, uz ocjenu da Pariz više nema uticaj kakav je imao na Bliskom istoku prije jednog vijeka.

- Došlo je do jasnih podjela među evropskim državama, iako su u ovom trenutku uglavnom odbile Trampov poziv za slanje brodova. Vidljivi su snažni udari na savezništva i ideje koje su povezivale Evropu i Vašington. Dovoditi u pitanje NATO savez znači govoriti o početku novog vremena ili kraju jedne epohe- poručuje on.

Na pitanje ko bolje razumije situaciju oko Irana – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ili predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, Jakovina kaže da Milanović vjerovatno bolje procjenjuje raspoloženje građana u Hrvatskoj.

- Možda se može zaključiti da Vučić ne procjenjuje dobro raspoloženje u Srbiji. Hrvatski predsjednik nema ista ovlašćenja kao vlada, pa se može desiti da predsjednik i premijer šalju različite poruke kako bi mala država lakše manevrisala u složenim okolnostima- kaže Jakovina.

Zaključuje da male evropske države u ovakvim sukobima imaju vrlo ograničen uticaj.

- Za male zemlje to znači da mogu samo pokušati da se prilagode i prežive- zaključio je istoričar Tvrtko Jakovina.