<article>Iran je pozvao Savjet bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN) da bude domaćin hitnog sastanka na kojem bi se raspravljalo o izraelskim akcijama u Libanu i širom regije. Ambasador Irana pri UN-u Amir Saeid Iravani poručio je u pismu 15-članom tijelu kako njegova zemlja najoštrije osuđuje nedavne akcije Izraela, uključujući ubistvo vođe Hezbolaha Hasana Nasralaha. “Iran poziva SB da nedvosmisleno i najoštrije osudi postupke Izraela. Nadalje, Iran poziva SB da sazove hitan sastanak kako bi se pozabavilo izraelskom terorističkom agresijom i kontinuiranim zločinima koje čini ratnohuškački izraelski režim u Libanu i širom regije”, napisao je Iravani. Upozoravajući na bilo kakve moguće dalje napade, Iravani je najavio da Iran neće oklijevati da iskoristi svoja inherentna prava prema međunarodnom pravu da preduzme sve mjere u odbrani svojih vitalnih nacionalnih i bezbjednosnih interesa, prenosi AFP. Iravani je naglasio kako SB mora da prisili Izrael da prekine sve vojne akcije u Gazi i Libanu i poštuje relevantne rezolucije SB UN-a. Smrt Nasralaha značajan je udarac za Hezbolah i ključnog sponzora te organizacije, Iran.</article>

Iran je pozvao Savjet bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN) da bude domaćin hitnog sastanka na kojem bi se raspravljalo o izraelskim akcijama u Libanu i širom regije. 
 
Ambasador Irana pri UN-u Amir Saeid Iravani poručio je u pismu 15-članom tijelu kako njegova zemlja najoštrije osuđuje nedavne akcije Izraela, uključujući ubistvo vođe Hezbolaha Hasana Nasralaha. 
 
“Iran poziva SB da nedvosmisleno i najoštrije osudi postupke Izraela. Nadalje, Iran poziva SB da sazove hitan sastanak kako bi se pozabavilo izraelskom terorističkom agresijom i kontinuiranim zločinima koje čini ratnohuškački izraelski režim u Libanu i širom regije”, napisao je Iravani. 
 
Upozoravajući na bilo kakve moguće dalje napade, Iravani je najavio da Iran neće oklijevati da iskoristi svoja inherentna prava prema međunarodnom pravu da preduzme sve mjere u odbrani svojih vitalnih nacionalnih i bezbjednosnih interesa, prenosi AFP. 
 
Iravani je naglasio kako SB mora da prisili Izrael da prekine sve vojne akcije u Gazi i Libanu i poštuje relevantne rezolucije SB UN-a. 
 
Smrt Nasralaha značajan je udarac za Hezbolah i ključnog sponzora te organizacije, Iran.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Iran traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a zbog Libana

Iran je pozvao Savjet bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN) da bude domaćin hitnog sastanka na kojem bi se raspravljalo o izraelskim akcijama u Libanu i širom regije. 
 
Ambasador Irana pri UN-u Amir Saeid Iravani poručio je u pismu 15-članom tijelu kako njegova zemlja najoštrije osuđuje nedavne akcije Izraela, uključujući ubistvo vođe Hezbolaha Hasana Nasralaha. 
 
“Iran poziva SB da nedvosmisleno i najoštrije osudi postupke Izraela. Nadalje, Iran poziva SB da sazove hitan sastanak kako bi se pozabavilo izraelskom terorističkom agresijom i kontinuiranim zločinima koje čini ratnohuškački izraelski režim u Libanu i širom regije”, napisao je Iravani. 
 
Upozoravajući na bilo kakve moguće dalje napade, Iravani je najavio da Iran neće oklijevati da iskoristi svoja inherentna prava prema međunarodnom pravu da preduzme sve mjere u odbrani svojih vitalnih nacionalnih i bezbjednosnih interesa, prenosi AFP. 
 
Iravani je naglasio kako SB mora da prisili Izrael da prekine sve vojne akcije u Gazi i Libanu i poštuje relevantne rezolucije SB UN-a. 
 
Smrt Nasralaha značajan je udarac za Hezbolah i ključnog sponzora te organizacije, Iran.

Punih 60 dana Ustavni sud na čijem je čelu sudija Snežana Armenko, iz javnosti nepoznatih razloga, ne donosi konačnu odluku u slučaju izručenja južnokorejskog državljanina Hejulonga Do Kvona, kojeg Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja potražuju zbog prevara sa kripto valutama u iznosu od najmanje 40 milijardi dolara. Dvadeset i jedan mjesec od hapšenja na podgoričkom aerodromu, osam različitih sudskih presuda, slučaj južnokorejskog ,,kralja kriptovaluta“ i dalje je otvoren, što je pouzdan pokazatelj da postoje različiti interesi da Do Kvon ne napušti Crnu Goru.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121902128_4812b05d19f14737008b238163896847241f792f6fee7d74f52d194ab5e2db16" data-rendition-name="original" width="1200" height="801" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>U ČIJOJ JE LADICI PREDMET DO KVONA: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SUDANIJA I POLITIKANSTVO A djelovalo je 18. oktobra ove godine da će Ustavni sud - konačno i brzo - donijeti odluku nakon što je, po ustavnoj žalbi Do Kvonovog advokata Gorana Rodića, odlukom na plenarnoj sjednici ,,obustavio izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda“.&nbsp; Vrhovni sud je tada utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje SAD ili Južnoj Koreji a da će konačnu odluku, kojoj će od dvije države biti izručen, donijeti ministar pravde Bojan Božović. Odluka ministra o izručenju očekivala se u nekoliko narednih dana, ali od Božovića nije bilo glasa od polovine oktobra, niti je Ministarstvo pravde uopšte odgovaralo na brojne medijske upite. Umjesto toga, imali su poruku za sudsku vlast: ,,Ustavni sud treba da u ovom slučaju postupi u najkraćem roku. I da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu". Međutim, iz Ustavnog suda ni tada nijesu saopštili - kada se može očekivati konačna odluka u slučaju Do Kvona. Za to vrijeme južnokorejski ,,kralj kriptovaluta“ izručenje u Sjedinjene Američke Države ili Južnu Koreju mjesecima čeka - u prihvatilištu za strance u Spužu. -To je praktično neka vrsta pritvora, koji se prolongira iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, zbog upornog odgađanja donošenja odluke o izručenju mog klijenta – kazao je za Portal ETV advokat Goran Rodić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121902120_680eba7b269f0c97b6f8526f63939e4eb449a0a852f68028dff09eb271b76add" data-rendition-name="original" width="1920" height="1368" loading="lazy" alt="Advokat Goran Rodić "> <figcaption>Advokat Goran Rodić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  CRNOGORSKA ODISEJA&nbsp; Hejong Do Kvon je 23. marta 2023. godine uhapšen na podgoričkom aerodromu sa poslovnim partnerom Čang Junom, kada su sa falsifikovanim pasošima pokušali da polete za Dubai, Ujedinjene Arapske Emirate. Prema istraživanju Portala ETV, Do Kvon je – dok je boravio u Beogradu – uživao u mondenskom životu. Ali i u stalnim kontaktima sa političarima iz Srbije i Crne Gore.&nbsp; Međutim, crnogorsku policiju i tužilaštvo nijesu zanimale – ili im je neko naredio da ih ne zanimaju – brojne veze Južnokorejca sa ovdašnjim političarima i predstavnicima izvršne vlasti, kao i ljudima iz sektora bezbjednosti, bliskim tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću i, posebno, sadašnjem predsjedniku Vlade Milojku Spajiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024121902124_079b47879d7c31847e9617753752147aaa2cea7660d98cb2a757b7b42445fbf3" data-rendition-name="original" width="1200" height="680" loading="lazy" alt="Do Kvon i srpsko-crnogorski političari"> <figcaption>TAJNE VEZE: Do Kvon i srpsko-crnogorski političari(Photo: Ilustracija: D. Mihailović)</figcaption> </figure>  Ni do današnjeg dana zvanično nije poznato kako su se - i zbog čega - Do Kvon i Čang Jun uopšte obreli u Crnoj Gori, nakon dužeg i zanimljivog boravka u Srbiji. Prema informacijama Portala ETV, Južnokorejci su doveženi automobilom direktno iz Beograda i prešli su na teritoriju Crne Gore na graničnom prelazu Dobrakovo.&nbsp; Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona miliona eura - zvanično je kupio do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“. BORAVAK U SRBIJI Prethodno je ,,kralj kriptovaluta“ izvjesno vrijeme bio – naturalizovani Beograđanin.&nbsp; Još septembra 2022. godine, kada je raspisana međunarodna potjernica, Do Kvon i Čang Jun su, preko Dubaija, došli u Srbiju. Nijesu ostali sakriveni: decembra iste godine, tužilaštvo Južne Koreje je naglasilo kako očekuje da će ,,država Srbija sarađivati“ iako dvije zemlje nemaju zaključen sporazum o izručenju, ali su obje zemlje potpisnice Evropske konvencije o ekstradiciji. Međutim, akcije srpske policije ili tužilaštva nije bilo, vlast Aleksandra Vučića se očito odlučila na ,,zavjeru ćutanja“ – povodom traženih Južnokorejaca nije bilo ni jedne riječi od zvaničnika Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024121902124_29761b77fd8d0ed7d8436998ab31c3e533f63117e6609b4c7a6c94f1fdacdbea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1179" loading="lazy" alt="Ugovor o kupovini stana u Beogradu"> <figcaption>LAGODAN ŽIVOT U BEOGRADU: Ugovor o kupovini stana na Savskom vencu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema pisanju inostranih medija, poput DL News-a, internet publikacije koja se bavi novinskim istraživanjima o svijetu kriptovaluta - Do Kvon i njegov prijatelj Čang Jun mirno su boravili u luksuznom stanu na Savskom Vencu.&nbsp; I nijesu plaćali zakup. Nekretninu, dvoetažni stan od 404 kvadrata sa dva garažna mjesta - vrijednu dva miliona eura - zvanično je kupio Do Kvonov prijatelj Čang Jun od kompanije ,,Real Estate doo Beograd, Zemun“.&nbsp; IZRUČENJE KOJE NE POSTOJI Što se zna o kralju kriptovaluta dok je boravio u Crnoj Gori? Tokom 21 mjeseca dugog ekstradicionog postupka, sudovi u Crnoj Gori su do sada osam puta oprečno odlučivali o zahtjevima dvije države za izručenje Do Kvona. Viši sud je prvo odlučio da ga izruči SAD. Nakon što je ta odluka poništena, isti sud je odlučio da ga izruči Južnoj Koreji navodeći da je njena zamolnica za izručenje stigla prije američke. Tu presudu je 1. avgusta potvrdio Apelacioni sud, navodeći da je ona pravosnažna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024121902128_ebbf40aa699d036c7e9483a6aa9962a5831458067c59df2c7e143ef2084b4da2" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Ilustracija za kriptovalute "> <figcaption>DO KVONOVA PREVARA OD 40 MILIJARDI: Ilustracija za kriptovalute(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, nije tu bila završena priča: u igru se uključio i vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Na presudu Apelacionog suda reagovalo je Vrhovno državno tužilaštvo uputivši zahtjev za ,,zaštitu zakonitosti“ Vrhovnom sudu, koji je 19. septembra presudio da obje zemlje ispunjavaju uslove a da konačnu odluku, kojoj će državi biti izručen - donosi ministar pravde. Ovoliko trajanje postupka i kontradiktorne odluke sudova njegov advokat Goran Rodić ranije je, u jednom razgovoru za Radio Slobodna Evropa, okarakterisao - ,,pravosudnom blamažom“. Sam Do Kvon, kako je pisali inostrani mediji, preferira izručenje Južnoj Koreji, kojoj je u februaru ove godine izručen njegov poslovni partner Čang Jun. Njih dvojica su u Crnoj Goru odslužila četvoromjesečne kazne zatvora zbog falsifikovanih putnih isprava. AMERIČKI SUD I DO KVON Do Kvonu je u odsustvu počelo, pa i završeno suđenje u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Tako je porota u Njujorku je 5. aprila ove godine proglasila Do Kvona i njegovu kompaniju ,,Terraform labs“ odgovornom za građansku prevaru, saglasivši se sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) da su obmanuli investitore, koji su izgubili oko 40 milijardi dolara. Nakon odluke suda u Njujorku, kompanija ,,Terraform labs“ pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC. Međutim, iako je Do Kvonova kompanija postigla poravnanje sa SEC-om, Sjedinjene Američke Države su ostale pri zahtjevu da im Crna Gora izruči ,,kralja kriptovaluta“. Do Kvona su južnokorejske vlasti optužile za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala, zbog čega se i našao na crvenoj Interpolovoj potjernici i u martu uhapšen na podgoričkom aerodromu.&nbsp; Zanimljivo, dva Južnokorejska ,,kriptovalutaša“ prošla su prethodno sa falsifikovanim pasošima preko graničnog prelaza Dobrakova, da bi granična policija reagovala na Aerodromu Podgorica.&nbsp; Očito da je nekoj ekipi na vlasti bilo je jako važno da se Do Kvon zadrži u Crnoj Gori. Prema izvorima Portala ETV, južnokorejski kripto-mag je imao vrlo razrađene šeme unutar crnogorskog biznis lobija, a posebno sa crnogorskim premijerom milojkom Milojkom Spajićem i njegovim šefom kabineta Brankom Krvavcem.&nbsp; Da li tu treba tražiti razloge zbog čega se slučaj Do Kvona, po instrukcijama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko, drži u nečijoj ladici stola?&nbsp;

Zašto Armenko i sudije Ustavnog suda uporno drže Do Kvona u Crnoj Gori?

Najviši žalbeni sud u Francuskoj potvrdio je presudu protiv bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem, naređujući mu da nosi elektronsku narukvicu godinu dana, što je prvi put za jednog bivšeg šefa države.
Sarkozi, koji je ranije proglašen krivim za ilegalne pokušaje da osigura povlastice od jednog sudije, "evidentno" će poštovati uslove presude nakon presude Kasacionog suda, ali će slučaj odnijeti na Evropski sud za ljudska prava radi žalbe, izjavio je njegov advokat za Agence France-Presse.
Sarkozi je uložio žalbu na presudu iz 2021. godine, prema kojoj mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Dvije godine su bile uslovne, a Sarkozi bi nosio elektronsku narukvicu umjesto odlaska u zatvor u posljednjoj godini.
Patris Spinosi, Sarkozijev advokat, izjavio je da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporio ovu presudu.
Spinosi je dodao da će Sarkozi poštovati presudu, ali će nastaviti koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju da dokaže svoju nevinost.
Sarkozi, konzervativac koji i dalje ostaje važna figura u francuskoj politici čak i nakon što je napustio funkciju 2012. godine, proglašen je krivim od strane nižeg suda za pokušaj podmićivanja sudije i trgovinu uticajem u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s finansiranjem njegove predsjedničke kampanje iz 2007. godine.
Sud je utvrdio da je Sarkozi dogovarao zaposlenje sudije u Monaku u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s optužbama da je Sarkozi primio ilegalne isplate od nasljednice L’Oréala, Lilijan Betankur.
Sudija Gilbert Azibert takođe je osuđen za korupciju i trgovinu uticajem.
Očekuje se da će Sarkozi sljedeće godine biti suđen za optužbe za korupciju i nezakonito finansiranje u vezi s navodnim libijskim finansiranjem njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007. godine. Sarkozi negira sve optužbe. Ako bude osuđen u slučaju Libije, Sarkozi bi mogao da dobije kaznu do 10 godina zatvora.

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

De fakto vođa Sirije Ahmed al-Šara izjavio je da je zemlja iscrpljena dugotrajnim ratom i da ne predstavlja prijetnju svojim susjedima ni Zapadu. U intervjuu za BBC u Damasku pozvao je na ukidanje sankcija protiv Sirije.
Al-Šara je predvodio munjevitu ofanzivu koja je prije manje od dvije sedmice srušila režim Bašara al-Asada. Trenutno je lider Hajat Tahrir al-Šama (HTS), dominantne grupe unutar pobunjeničkog saveza, a ranije je bio poznat pod ratnim pseudonimom Abu Mohammed al-Džolani.
Zatražio je da se HTS skine s popisa terorističkih organizacija. HTS su kao terorističku organizaciju označili UN, SAD, EU, Velika Britanija i mnogi drugi jer je nastao kao odvojena frakcija Al-Kaide, od koje se distancirao 2016. godine.
Šara je odbacio optužbe da je HTS teroristička grupa.

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao je u Brisel na sastanak sa šefom NATO-a Markom Ruteom i nekoliko evropskih lidera kako bi razgovarali o ratnoj strategiji usred zabrinutosti da bi novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp mogao da povuče američku podršku Kijevu po povratku u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca.
Sastanak u srijedu uveče se održava dok evropski lideri nastoje da razviju planove ako Tramp, koji je obećao da će brzo okončati sukob, povuče podršku ili primora Kijev da učini ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako bi se postigao prekid vatre, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
Evropski lideri su insistirali da samo Ukrajina treba da odluči kada je spremna da pregovara s Rusijom.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je novinarima uoči sastanka da je prioritet da se obezbijedi "suverenitet Ukrajine i da ne bude prinuđena da se pokori diktiranom miru".
On je dodao da bi rasprava o stranim vojnicima u Ukrajini – pokrenuta nedavno tokom sastanka francuskog predsjednika Emanuela Makrona i poljskog premijera Donalda Tuska – bila preuranjena.
Rute je rekao da bi saveznici Kijeva trebalo da se usredsrede na povećanje snabdijevanja oružjem kako bi osigurali da Ukrajina bude u poziciji snage.
- Glavni zadatak je da se osigura da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da spriječi Putina da pobijedi, a da Ukrajina prevlada - rekao je Rute na konferenciji za novinare prije sastanka.
On je odbio da razgovara o tome kako bi funkcionisao potencijalni prekid vatre i umjesto toga pozvao pristalice Ukrajine da se "fokusiraju na glavni zadatak ".
Na briselskom sastanku bi trebalo da se razgovara o tome "kako hitno ojačati Ukrajinu na bojnom polju, politički i geopolitički - rekao je Zelenski na mreži Iks (X) kada je stigao na sastanak.
Očekuje se da će Zelenski ponovo tražiti više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se spriječili ruski baraži na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu.
Na sastanku u organizaciji Rutea, učestvuju zvaničnici iz Njemačke, Poljske, Italije, Danske, Holandije i glavnih institucija Evropske unije. Francusku i Veliku Britaniju trebalo je da predstavljaju njihovi ministri spoljnih poslova.
Među potencijalnim temama su moguće bezbjednosne garancije koje bi se ponudile Ukrajini u slučaju prekida vatre i kako bi se primirje moglo nadgledati, a jedna od opcija su međunarodne mirovne snage.
Članice NATO-a odbile su pozive Kijeva da mu se odmah uputi poziv u alijansu, što je izazvalo spekulacije da bi slanje mirovnih snaga moglo da bude alternativa.
Rute je takođe rekao da želi da razgovara o vojnoj pomoći, posebno protivvazdušnoj odbrani, sa Zelenskim, rekavši da je Ukrajini potrebno 19 dodatnih sistema protivvazdušne odbrane kako bi zaštitila energetsku infrastrukturu zemlje od ruskog bombardovanja.
Prethodno je u srijedu Rute najavio da je nova komanda NATO-a u njemačkom gradu Visbadenu počela da koordinira zapadnu vojnu pomoć Ukrajini.

Zelenski razgovara s evropskim liderima o "ratnoj strategiji" uoči Trampovog povratka

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Iran traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a zbog Libana

Zašto Armenko i sudije Ustavnog suda uporno drže Do Kvona u Crnoj Gori?

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Zelenski razgovara s evropskim liderima o "ratnoj strategiji" uoči Trampovog povratka

PRATITE TVe UŽIVO