Hrvatska zaostaje za EU u kliničkim ispitivanjima novih ljekova
Klinička ispitivanja omogućavaju unapređenje zdravstvenog sistema i pružanje vrhunske terapije pacijentima, kao i ekonomsku korist državi, ali Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom EU, stoga bi trebalo da otvori vrata stranim ulaganjima, smatraju farmaceutske kompanije.
U Hrvatskoj se godišnje pokrene 60-ak ispitivanja novih ljekova, što je po broju stanovnika gotovo upola manje od prosjeka EU-a i tri puta manje od razvijenih evropskih država.
U Hrvatskoj se investira manje od 10 eura po stanovniku.
Predrasude, nedovoljna finansijska motivacija istraživača i visoka poreska opterećenja ograničavaju konkurentnost Hrvatske u privlačenju takvih ispitivanja, kažu u Inovativnoj farmaceutskoj industriji (iF!), udruženju koje predstavlja inovativne farmaceutske kompanije.
U Hrvatsku se putem kliničkih ispitivanja godišnje investira oko 36 miliona eura, odnosno manje od 10 eura po stanovniku, a potencijal je dva do tri puta veći od toga.
Poređenja radi, u Sloveniju se investira 226 miliona eura (122 eura po stanovniku), u Belgiju pet milijardi eura (486 eura po stanovniku), a u Švajcarsku 8,4 milijardi eura (1098 eura po stanovniku).
Druge evropske države preduzimaju korake za stvaranje povoljnih uslova za klinička ispitivanja, pa i Hrvatska mora prepoznati njihove dobrobiti i implementirati strategije koje će poboljšati administrativne procese i informisanost pacijenata, ističe iF!.
Nužne su poreske olakšice koje stimulišu strane investicije u medicinska istraživanja, povoljniji uslovi u pregovorima s HZZO-om, ljudski i logistički resursi u bolnicama i manje poresko opterećenje naknada za sprovođenje istraživanja.
Trenutno je u Hrvatskoj aktivno oko 190 studija, klinički se ispituju novi ljekovi iz svih terapijskih područja, a najviše za onkološke, hematološke i imunološke indikacije (npr. sprovodi se šest ispitivanja za Alchajmerovu bolest).
Deset kompanija koje provode najviše kliničkih ispitivanja u Hrvatskoj su AbbVie (20), Hoffmann-La Roche (11), Novartis Pharmaceuticals (devet), Novo Nordisk A/S (devet), Janssen (osam), Amgen (šest), Takeda (pet), Merck Sharp &Dohme LLC (četiri), Pfizer (četiri) i Karuna Therapeutics (tri).
U KBC-u Zagreb kažu da su prošle godine potpisali 45 ugovora o kliničkim ispitivanjima novih ljekova, najviše za onkološke i hematološke bolesti. Najviše ih je u klinikama za unutrašnje bolesti (16), bolesti srca i krvnih žila (šest), neurologiju (pet), te psihijatriju i psihološku medicinu (pet).
Predrasude o tzv. eksperimentima na ljudima
Budući da su još uvijek prisutne predrasude o tzv. eksperimentima na ljudima, u farmaceutskoj industriji napominju kako je riječ o strogo kontrolisanim procesima koje vode najbolji zdravstveni stručnjaci koji su u stalnom kontaktu s pacijentima radi poboljšanja ishoda liječenja.
Napominju i da se u Hrvatskoj uglavnom sprovode klinička ispitivanja u trećoj fazi, kada je već dokazana učinkovitost i sigurnost lijeka.
U Ministarstvu zdravstva 2018. godine aktualizovalo se pitanje oko donošenja strateškog dokumenta radi povećanja konkurentnosti Hrvatske u privlačenju kliničkih ispitivanja. Provedeno je ispitivanje među ljekarima kako bi se vidjelo gdje su problemi i zašto Hrvatska gubi korak. No, zbog pandemije inicijativa je stala i nije obnovljena do danas.
Anketiranje ljekara pokazalo je da, uz nedostatak kadra, nisu adekvatno finansijski motivisani jer im se zahtjevan dodatni angažman ne isplati zbog visokih poreskih opterećenja. Istraživači dobiju tek 20 do 30 odsto naknada koje ulaze u njihov osnovni prihod i povećavaju im poresku osnovicu, pa se glavninom prihoda podmiruju visoke stope poreskih obaveza.
U iF!-u smatraju da upravo zbog visokih poreza nisu konkurentni drugim evropskim državama pa bi trebalo revidirati poreske stope za djelatnosti u istraživanju i razvoju. Takođe treba osnovati posebne jedinice za administrativne aktivnosti u ispitivanju, koje bi rasteretile istraživače.
Ministarstvo zdravstva, kao krovna organizacija koja nadzire i odobrava sva klinička ispitivanja, trebalo bi da stavi na svoju web stranicu sekciju gdje bi se mogla pronaći trenutno dostupna ispitivanja i u kojim se bolnicama sprovode, kaže iF!.