Hirošima obilježila 81 godinu od atomskog bombardovanja: Upozorenje da svijet ne smije zaboraviti razornu moć nuklearnog oružja

U Hirošimi je danas održana komemoracija povodom 81. godišnjice američkog atomskog bombardovanja, u kojem je poginulo oko 140.000 ljudi, nakon čega je Japan kapitulirao, a ubrzo je okončan i Drugi svjetski rat.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da „umanjivanje nehumanosti nuklearnog oružja i prihvatanje upotrebe sile radi ostvarivanja sopstvenog prosperiteta nose rizik od ciklusa nasilne odmazde, koji bi na kraju mogao dovesti do još jedne Hirošime ili Nagasakija“.

- Previše političkih lidera i dalje smatra nuklearno odvraćanje realističnim pristupom i time legitimiše nasilje, što svijet samo dodatno udaljava od cilja da bude oslobođen nuklearnog oružja - rekao je Macui u svojoj mirovnoj deklaraciji na ceremoniji održanoj u Memorijalnom parku mira u Hirošimi.

Komemoraciji je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi, uključujući zvaničnike iz oko 120 država i teritorija.

Okupljeni su minutom ćutanja odali počast žrtvama, a u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je atomska bomba eksplodirala iznad Hirošime, oglasilo se Zvono mira.

Premijerka Japana Sanae Takaiči, koja je prvi put prisustvovala komemoraciji u svojstvu predsjednice Vlade, najavila je „realističan pristup“ ostvarivanju svijeta u kojem nuklearno oružje nikada neće biti upotrijebljeno, oslanjajući se na Sporazum Ujedinjenih nacija o neširenju nuklearnog oružja.

Tri dana nakon bombardovanja Hirošime, 1945. godine, uslijedio je i nuklearni napad na Nagasaki, u kojem je poginulo oko 70.000 ljudi.

Broj preživjelih danas iznosi 91.105, a njihova prosječna starost premašuje 86 godina.

Preživjeli izražavaju bojazan da će njihova svjedočenja vremenom biti zaboravljena, jer su i najmlađi među njima u vrijeme bombardovanja bili premali da bi se jasno sjećali tih događaja.

Povodom godišnjice oglasio se i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, koji je poručio da je „užas nuklearnog oružja samo jedna od lekcija Hirošime“, dok je druga „potreba da se izgradi svijet u kojem će prijetnja ili upotreba takvog oružja postati nezamisliva“.

- Hirošima predstavlja inspirativan primjer otpornosti, obnove i nade. Njeni stanovnici nas kroz generacije podsjećaju da, čak i nakon najmračnijih trenutaka, možemo izabrati – i izgraditi – drugačiju budućnost - rekao je Gutereš, pozivajući na „dijalog umjesto podjela, saradnju umjesto konfrontacije i zajedničku bezbjednost umjesto uskih interesa“.