Gutereš: Ratovi u Ukrajini i Iranu pokazali oštre granice moći supersila

Američki zastoj sa Iranom i ruska invazija na Ukrajinu otkrili su oštre granice moći supersila - kazao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, odbacujući ideju da bi UN mogao biti potisnut u drugi plan u multipolarnom svijetu.

U opširnom intervjuu za Fajnenšel tajms, uoči završetka decenije koju je proveo na čelu UN-a, Gutereš je opisao svijet koji se preoblikuje usljed slabljenja dominacije SAD-a i uspona novih sila, kao i ponižavajućih lekcija iz ratova u kojima supersile nijesu uspjele da ostvare odlučujuće pobjede.

Sa organizacijom opterećenom finansijskom krizom, niskim moralom i podjelama među velikim silama, generalni sekretar upozorio je da multipolarniji poredak rizikuje da sklizne u konfrontaciju ukoliko se globalne institucije ne prilagode novim okolnostima.

- Vrijeme je da supersile shvate granice svoje moći. Ako pogledate šta se dogodilo u posljednje vrijeme, kapacitet supersila da nametnu svoju volju, snagu ili moć u nekoliko situacija bio je ozbiljno ograničen. Pogledajte šta se dogodilo sa Rusijom i Ukrajinom. Pogledajte šta se dogodilo sa SAD-om i Iranom - kazao je Gutereš.

Amerika se nadala da će Teheran kapitulirati nakon napada u februaru, ali se šest mjeseci kasnije iranski režim i dalje održava i zatvorio je Ormuski moreuz, najvažniji energetski plovni put na svijetu.

- Supersile moraju da shvate da su se stvari promijenile, da se promijenio uticaj različitih zemalja - rekao je Gutereš, predstavljajući ove neuspjehe kao dio prelaska sa poretka koji su predvodile SAD u posthladnoratovskoj eri na multipolarni svijet. 

Bivši portugalski premijer, koji ima 77 godina, odbacio je ideju da bi Trampov Odbor za mir, grupa međunarodnih lidera osnovana prošle godine sa početnim fokusom na postizanje sporazuma između Izraela i Hamasa, mogao da bude pandan Savjetu bezbjednosti UN-a, ukazujući na njegov neuspjeh da ostvari napredak u Gazi.

Tokom Guterešove decenije na čelu UN-a, uloga svjetske organizacije kao posrednika u globalnim krizama je oslabila.

Neki bivši i sadašnji zvaničnici tvrde da su Gutereš i UN u njegovom drugom mandatu napravili grešku time što su bili manje prisutni u svjetskim ratnim zonama, dok se čini da se njegov fokus pomjerio sa posredovanja u sukobima na šire društvene izazove, poput borbe protiv klimatskih promjena.

Gutereš priznaje da je bilo teško posredovati u ratovima u Ukrajini, Gazi i Iranu.

Tijelo UN-a nadležno za donošenje odluka, Savjet bezbjednosti, bilo je „praktično paralizovano“, rekao je Gutereš, jer su ga SAD i Rusija, dvije od pet stalnih članica sa pravom veta, blokirale nastojeći da ostvare svoje ciljeve.

UN su, takođe, prema Guterešovim riječima, potisnute na marginu u građanskom ratu u Sudanu, jer su pojedine države iskoristile zastoj u radu Savjeta bezbjednosti da intervenišu u sukobu.

- Sada preovladava osjećaj nekažnjivosti. Naš uticaj je dramatično smanjen činjenicom da ne postoji Savjet bezbjednosti koji može da kaže zemljama da moraju da se ponašaju u skladu sa pravilima ili će biti kažnjene - rekao je Gutereš. 

Međutim, on negira da je odustao od posredovanja, ističući nedavno putovanje na Kipar, koji je podijeljen već 60 godina.

- Posredovanje je danas izuzetno teško, a rezultati su ograničeni - priznao je Gutereš.