Godinu dana pape Lava – kuda vodi Rimokatoličku crkvu

Medijsku pažnju privukao je suprotstavljanjem Trampu. Ali kojim putem zapravo papa Lav već godinu dana vodi Rimokatoličku crkvu?

Nosi svečaniju i tradicionalniju odjeću od svog prethodnika. Osim toga, papa Lav XIV, za razliku od pape Franja, ponovo živi u Apostolskoj palati, visoko iznad Trga svetog Petra u Vatikanu. Takođe se, što Franjo nikada nije činio, povremeno povlači u papinu ljetnju rezidenciju, Kastel Gandolfo.

Kada je riječ o spoljnim obilježjima, američki kardinal Robert Prevost, kojeg je konklava prije godinu dana, 8. maja 2025, izabrala za poglavara Rimokatoličke crkve i koji je uzeo ime Lav XIV, u mnogo čemu postupa drugačije od svog prethodnika.

Otvoreno je kuda ovaj papa teološki vodi Crkvu

Kada je riječ o programskom, teološkom i crkveno-političkom usmjerenju, njegov pravac i dalje je nejasan. Za sada još nema enciklike, nijednog velikog učiteljskog dokumenta iz pera Lava, naglašava augsburški crkveni istoričar Jerg Ernesti u razgovoru za DW. Tako „ostaje otvoreno kuda teološki vodi ovaj papa“. Čini se da se on tu još uvijek svjesno uzdržava.

Prve riječi koje je Lav nekoliko sati nakon izbora 8. maja 2025. izgovorio sa lođe bazilike svetog Petra bile su: „Mir s vama svima!“ Nijedan pojam u tom govoru ne pojavljuje se češće od riječi „mir“. Lav se zalagao za „nenaoružani i razoružavajući mir, ponizan i ustrajan“. Time je u velikoj mjeri slijedio liniju svog prethodnika, koji se više puta izjašnjavao o ruskom napadu na Ukrajinu i o sukobu u Gazi.

Militaristički obilježena spoljna politika američkog predsjednika Donalda Trampa motivu mira daje dodatnu važnost – američko uplitanje u Venecueli, prijetnje Kubi i Grenlandu, rat protiv Irana. Najkasnije je napad na Iran, čija težnja za nuklearnim oružjem već godinama izaziva međunarodnu zabrinutost, doveo do otvorenog sukoba između dvojice trenutno najvažnijih Amerikanaca na svijetu – pape koji uglavnom govori promišljeno i predsjednika koji nastupa grubo.

U ratu s Iranom Tramp je nakon Uskrsa otvoreno zaprijetio uništenjem te zemlje. „Čitava civilizacija večeras će nestati“, rekao je. Kada je papa tu prijetnju odbacio kao „zaista neprihvatljivu“ i upozorio na „fantazije o svemoći“ koje postaju „sve nepredvidljivije i agresivnije“, Tramp ga je lično napao. Nazvao ga je „vrlo lijevim“, a u pogledu spoljne politike „užasnim“. Možda Tramp pritom zanemaruje značaj Venecuele i Kube, ali i Libana za Vatikan. Sve tri zemlje imaju katoličku tradiciju.

Napad na papu: „Ni Hitler, ni Musolini, ni Napoleon“

Crkveni istoričar Ernesti, koji je napisao brojne knjige o papinstvu i pojedinim papama, ocjenjuje da je Trampov napad na Lava bez presedana. „Niko se nije tako omalovažavajuće izražavao o osobi pape. To nisu učinili ni Hitler, ni Musolini, ni Napoleon.“ Takođe je „potpuno besmisleno“ zamjeriti se moralnom autoritetu kakav je papa. Lav je, kaže Ernesti, reagovao veoma mudro i smireno se pozvao na svoju službu. Kasnije je novinarima u avionu koji je letio prema Africi papa rekao da se ne boji Trampa.

Napad američkog predsjednika doveo je do toga da su kritičke izjave poglavara Crkve, izrečene u kratkom obraćanju jedne večeri u Kastel Gandolfu, dobile svjetsku pažnju. Tome možda doprinosi i to što su iz nekih zemalja zapadnog svijeta, uključujući i SAD, posljednjih mjeseci stizali izvještaji o novom porastu interesa za religiju i Crkvu.

Manje pažnje privukla je polemika američkog potpredsjednika Džej Di Vensa s papom. Ipak, ona je u načelu možda bila važnija za Lava od predsjednikovih ispada. Vens, koji je tek 2019. prešao na katoličanstvo i više se oslanja na reakcionarne teološke mislioce, pozvao je papu na oprez kada govori o teologiji. Najbolje bi bilo, rekao je, „da Vatikan ostane kod pitanja morala“. Kasnije je Vens ublažio ton.

Za sada nema zamjerki Evropi

Za razliku od svog prethodnika, iz dosadašnjih govora i izjava pape Lava ne može se iščitati kritika Evrope ili Crkve u evropskim zemljama. Papa Franja je povremeno koristio oštre riječi i optuživao Evropu da je postala umorna i zatvorena. Lav se za sada, kada prima predstavnike evropskih zemalja, uvijek pokazuje dobronamjerno. U junu mu je na rasporedu šestodnevna posjeta Španiji.

Ipak, vidi se da mu je Afrika posebno bliska, i po srcu i po pažnji. U aprilu 2026. proveo je jedanaest dana u četiri afričke zemlje. To znači da je već sada duže boravio u Africi nego Benedikt XVI tokom svojih osam godina pontifikata. Još od početka svog pontifikata razmišljao je o putovanju u Afriku, rekao je Lav više puta.

Afrika prestiže Evropu

Za stručnjaka za papinstvo Ernestija ta „vrlo svjesna odluka Lava“ uklapa se u širi kontekst. Već 150 godina Afrika je „u fokusu papa“. Danas Crkva u Africi raste prosječno tri odsto godišnje, dok evropska stagnira. „Težišta unutar Katoličke crkve se pomjeraju“, kaže Ernesti. Sve više Afrikanaca radi u Vatikanu. Ta usmjerenost i uvažavanje od strane pape sigurno važe i za njegov pogled na Aziju i Latinsku Ameriku.

Od sukoba između američkog predsjednika Trampa i pape mnogi posmatrači više ne očekuju da će Lav, koji je inače rođen u Čikagu, tokom Trampovog mandata posjetiti SAD. Na glasine da bi američka administracija rado vidjela poglavara Crkve na proslavi 250. godišnjice Deklaracije o nezavisnosti SAD 4. jula, Vatikan odgovara na svoj način. Upravo na taj dan, kada Amerikanci širom svijeta slave svoju zemlju, papa Lav posjećuje sredozemno ostrvo Lampeduzu.

Lampeduza se smatra simboličnim mjestom za migracije i nevolje izbjeglica još od ljeta 2013, kada je papa Franja, nekoliko mjeseci nakon izbora, posjetio ostrvo i oplakao hiljade izbjeglica koje su poginule pokušavajući opasnim putem da pređu u Evropu. Lampeduza je i za Lava programski važna. I on naglašava patnju miliona ljudi koji su širom svijeta prisiljeni na bjekstvo.

To je vidljivo i u programu njegove posjete Španiji. Posljednja dva dana putovanja vode ga na dva Kanarska ostrva, Gran Kanariju i Tenerife. Oba su popularna turistička odredišta na koja sve više izbjeglica iz Afrike pristiže brodovima. I njima će Lav posvetiti pažnju. Na omiljenim odredištima evropskih turista papa će podsjetiti da su migracije i sudbina izbjeglica i dalje važne teme.