Protest "Batinaši nijesu junaci, ne damo studente" najavljen je za danas u Novom Sadu.
- Zbog šokantne izjave predsjednika da batinaši iz SNS-a koji su pretukli studentkinju bejzbol palicom treba da budu pušteni i slavljeni kao junaci, pozivamo sve slobodne građane i građanke da dignu glas - navodi se na Instagram stranici akademske mreže Slobodan univerzitet.
„Batinaši nijesu junaci. Oni koji tuku studente – nijesu heroji. Oni koji opravdavaju nasilje – ugrožavaju budućnost ove zemlje“, stoji u pozivu na protest.
Najavljeno je da je okupljanje ispred prostorija SNS-a na Bulevaru oslobođenja, a da protest počinje u 17 časova.
Planirana je protestna šetnja koja će od prostorija SNS-a ići Bulevarom oslobođenja, Ulicom Novosadskog sajma, Bore Prodanovića, zatim u Ćirpanovu, pa Bulevarom oslobođenja, Ulicom Maksima Gorkog i Sutjeskom.
Građani su pozvani da ponesu transparente, zviždaljke, bubnjeve, energiju i solidarnost. 
 - Jer danas branimo ne samo studente – već pravo svih nas da se ne bojimo na ulici - kažu organizatori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvucic-sns-batinase-koji-su-studentkinji-polomili-vilicu-nazvao-junacima-i-pozvao-na-njihovo-oslobadanje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Danas protest „Batinaši nijesu junaci“ u Novom Sadu

Hitne službe na grčkom ostrvu Krit u visokom su stepenu pripravnosti nakon što je zemljotres jačine 6,1 stepen pogodio područje u blizini ostrva Krit, izazvavši potrese koji su se osjetili i u Turskoj i Izraelu.
Vatrogasna služba je saopštila da do sada nije primila nijedan poziv za pomoć niti ima prijava o ozbiljnijoj materijalnoj šteti.
Zemljotres, koji se dogodio 79 kilometara sjeverno od grada Irakliona u 6:19 ujutro po lokalnom vremenu, uznemirio je lokalno stanovništvo i turiste koji su na početku ljetnje sezone boravili na ostrvu, prema izvještajima objavljenim na platformi X.
Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih zemalja Evrope, a ranije ove godine ostrvo Santorini, popularna turistička destinacija, bilo je pogođeno neuobičajeno intenzivnom serijom zemljotresa tokom nekoliko sedmica, zbog čega su hiljade ljudi bile evakuisane, a škole zatvorene.

Grčki spasioci u pripravnosti nakon zemljotresa od 6,1 stepena po Rihteru kod Krita

Dijalog Srbije i Kosova neophodan je za napredak, poručila je na početku zvanične posjete Srbiji visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
- 'Ponovo na Zapadnom Balkanu. Posjetiću Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju u naredna dva dana i sa vladama i civilnim društvima tih zemalja, angažovati se u okviru njihovog puta ka Evropskoj uniji. Dijalog Beograda i Prištine obavezan je kada gledamo unaprijed. Sada je trenutak za ponovno angažovanje' - napisala je Kallas na svom nalogu na društvenoj mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkajakallas%2Fstatus%2F1925287158320861571&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kalas je u Beograd doputovala sinoć, a potom se odmah sastala sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. On je poručio da Srbija "ostaje pouzdan partner svima koji iskreno teže saradnji, napretku i zajedničkoj evropskoj budućnosti".
U objavi na Instagramu, Vučić je rekao da je sa Kallas razgovarao o ključnim geopolitičkim temama, bezbjednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i o dijalogu sa Kosovom.
- 'Naglasio sam da je Srbija posvećena konstruktivnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU, kao načinu za rješavanje otvorenih pitanja, a da je zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji naš apsolutni prioritet. Podsjetio sam da je formiranje Zajednice srpskih opština ne samo dogovorena obaveza već i preduslov za dalje napredovanje dijaloga i bilo kakvu normalizaciju odnosa' - napisao je Vučić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDJ7jTRNsLT-%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je druga posjeta Kaje Kalas Zapadnom Balkanu, u okviru koje će do 23. maja posjetiti i Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Tokom posjete Srbiji, Kallas će u četvrtak razgovarati sa premijerom Srbije Đurom Macutom, a u Skupštini Srbije sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predstavnicima opozicionih stranaka.
Nakon Beograda, ona odlazi na Kosovo. Ranije je najavljeno da će u Prištini razgovarati sa predstavnicima političkih stranaka i civilnog društva, kao i sa predstavnicima EULEX-a i KFOR-a.
U Skoplju se u petak Kallas sastaje sa premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim.
Sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Timčom Mucunskim ona će otvoriti prvi Bezbjednosni i odbrambeni dijalog EU–Sjeverna Makedonija, dok će sa ministrom odbrane Vladom Misajlovskim posjetiti Balkanske medicinske snage (BMTF). Najavljen je i sastanak sa predstavnicima mladih i studenata.
Tokom prve posjete regionu Zapadnog Balkana, početkom aprila, Kaja Kalas je bila u Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

Kalas u Beogradu započela posjetu Zapadnom Balkanu

Dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi ubijeni su u pucnjavi tokom događaja u Jevrejskom muzeju (Capital Jewish Museum) u Vašingtonu, u srijedu uveče, a osumnjičeni je uhapšen, saopštili su zvaničnici.
Muškarac i žena pogođeni su hicima iz vatrenog oružja i preminuli u blizini raskrsnice u sjeverozapadnom dijelu grada, koja se nalazi u blizini muzeja, terenske kancelarije FBI-ja i kancelarije američkog tužioca. Prema riječima izraelskog ambasadora, riječ je o mladom paru koji je trebalo uskoro da se vjeri.
Šefica Metropolitanske policije Vašingtona, Pamela Smit, izjavila je da je jedan osumnjičeni, koji je viđen kako šeta ispred muzeja prije početka događaja, uhapšen. Osumnjičeni, preliminarno identifikovan kao 30-godišnji Elias Rodrigez, uzvikivao je „Sloboda za Palestinu, sloboda za Palestinu“ tokom privođenja, navela je ona.
Dodala je da osumnjičeni ranije nije imao kontakte sa policijom.
Predsjednik Donald Tramp osudio je pucnjavu.&nbsp;
- Ova užasna ubistva u Vašingtonu, očigledno motivisana antisemitizmom, moraju odmah prestati! Mržnji i radikalizmu nije mjesto u SAD-u - poručio je putem društvene mreže Truth Social.
Predsjednik Izraela Isak Hercog i američki državni sekretar Marko Rubio takođe su osudili napad.
Tal Najim Koen, portparolka izraelske ambasade u Vašingtonu, izjavila je da su dvoje zaposlenih ambasade pogođeni „iz blizine“ dok su prisustvovali jevrejskom događaju u muzeju.
Sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem napisala je na mreži X da će „izopačenog počinioca“ privesti pravdi.
Direktor FBI-ja Kaš Patel saopštio je da su on i njegov tim obaviješteni o pucnjavi.
- Dok radimo sa Metropolitanskom policijom na reakciji i prikupljanju više informacija, molimo vas da se u međuvremenu pomolite za žrtve i njihove porodice - poručio je na X-u.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Dani Danon, nazvao je napad „izopačenim činom antisemitskog terorizma“.
- Napad na diplomate i jevrejsku zajednicu prelazi crvenu liniju. Uvjereni smo da će američke vlasti preduzeti odlučne mjere protiv odgovornih za ovaj zločin - rekao je Danon na mreži X.
Državna tužiteljka Pam Bondi i američka tužiteljka za okrug Kolumbija, Žanin Piro, bile su na licu mjesta nakon pucnjave.

Dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi ubijeni u pucnjavi u Vašingtonu, osumnjičeni uhapšen

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael vjerovatno u Pojasu Gaze ubio Mohameda Sinvara, de fakto lidera palestinske militantne organizacije Hamas. Inače, za Sinvara se misli da je neuhvatljiv.
- Eliminisali smo desetine hiljada terorista. Eliminisali smo vođe ubica Deifa, Hanijeha, Jahju Sinvara i vjerovatno Mohameda Sinvara - rekao je večeras na konferenciji za medije, prvoj u posljednjih nekoliko mjeseci.
Upravo je Mohamed Sinvar bio meta tokom izraelskog prošlosedmičnog napada na bolnicu Khan Younis. Tom prilikom ubijeno je 28, a ranjeno 50 Palestinaca, podaci su Ministarstva zdravstva Palestine.
Ako se potvrdi da je Sinvar ubijen, to će biti jedan u nizu izraelskih ubistava osoba iz Hamasovog rukovodstva. Netanjahu je ukazao na to da Izrael neće zaustaviti posljednju vojnu operaciju u Gazi.
- Naše snage zauzimaju sve više teritorija Gaze. Na kraju operacije, svo područje oko Pojasa Gaze biće pod izraelskom sigurnosnom kontrolom - naglasio je on.
Ipak, istakao je da postoji mogućnost pristanka Izraela na privremeni prekid vatre u cilju oslobađanja taoca. Naveo je da su uslovi za kraj rata ostali isti, a to je, kako je kazao, demilitarizacija Gaze, svrgavanje Hamasa i američki plan za dobrovoljnu emigraciju iz opkoljene enklave.
Netanjahu tvrdi da postoji potpuna koordinacija sa Sjedinjenim Američkim Državama u odnosu prema Iranu. CNN je juče, pozivajući se na američke obavještajne izvore, objavio da Izrael priprema napad na iranska nuklearna postrojenja.

Netanjahu izjavio da je Izrael vjerovatno ubio Hamasovog lidera: Zauzimamo sve više teritorija Gaze

Najmanje tri osobe su poginule, uključujući bračni par u osamdesetim godinama, čije je vozilo odnijela bujica nakon snažnih grmljavinskih oluja koje su u utorak pogodile jugoistočnu Francusku. Jaka kiša dan ranije prisilila je na evakuaciju stotine putnika iz brzog voza TGV usred noći.
Prema navodima lokalnih vlasti, stariji par je poginuo u primorskom gradu Le Lavandou, dok je još jedna osoba stradala u gradu Vidauban. Vozilo bračnog para odnijela je bujica.
- Tijelo jedne žene ostalo je zarobljeno u jednoj olupini, izjavio je za AFP tužilac iz Toulona, Samuel Finielz. Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdio uzrok smrti - dodao je, naglasivši da je „situacija na terenu bila prilično teška“. 
 
Gradonačelnik Le Lavandoua, Gil Bernardi, opisao je prizore kao „ratne“, razorene puteve“ i srušene mostove.
- Bio je to zaista nasilan, zlokoban i neshvatljiv vremenski fenomen. Ništa nije ostalo, nema struje, nema pijaće vode, ne rade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - rekao je Bernardi za televiziju BFM.
Voz TGV, koji je kasno u ponedjeljak išao iz Toulousea za Pariz, nalazio se na pruzi koja je popustila kada je zbog obilnih kiša došlo do slijeganja tla.
Voz je morao da stane u blizini grada Tonneins, a više od 500 putnika evakuisano je autobusima. Prema navodima prefekture, u akciji spašavanja učestvovale su desetine vatrogasaca, policajaca i volontera.

Katastrofalne poplave u Francuskoj, najmanje troje mrtvih

Najmanje 82 osobe poginule su danas u novim napadima Izraela po Pojas Gaze, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te enklave.
Ujedinjene nacija (UN) objavile su danas da pokušavaju dostaviti Palestincima prijeko potrebnu pomoć koja je ušla u Gazu.
Pod međunarodnim pritiskom, Izrael je u utorak dopustio desetinama kamiona s pomoći da uđu u Gazu, nakon gotovo tri mjeseca blokade.
Asošiejtet pres piše da zalihe stoje na Kerem Šalomu, izraelskom graničnom prelazu sa južnom Gazom, i da ih UN nije uspio dalje distribuirati.
Portparol UN-a Stefan Dižarik rekao je da je većina zaliha koje su ušle utovarena u kamione UN-a, ali da ih nijesu mogli iznijeti s područja prelaza.
Agencija Anadolija javlja da su zbog kontinuiranih napada izraelske vojske i zatvaranja graničnog prelaza Rafa, desetine kamiona s humanitarnom pomoći namijenjene Pojasu Gaze navodno primorane da čekaju u egipatskom gradu Arish.
Snimci zabilježeni danas prikazuju kamione s pomoći parkirane pored puta.

Pomoć za Gazu čeka na granici, najmanje 82 poginulih u novim napadima

U Ukrajini je više od 49 hiljada ljudi uhapšeno zbog pokušaja bekstva iz zemlje ilegalnim prelaskom granice od početka ruske invnazije, saopštila je granična služba.
Portparol granične službe Andrij Demčenko rekao je da je oko 45 hiljada osoba privedeno na takozvanoj zelenoj granici, na neslužbenom prelazu ili tokom provjera u pograničnim područjima.
On je kazao da su ostali muškarci zaustavljeni na graničnim prelazima, prenosi Hina.
Ukupno je razotkriveno gotovo 900 skupina čiji su bijeg organizirali krijumčari. Prema riječima Demčenka, oni koji žele pobjeći plaćaju od 4,5 hiljada do gotovo 11 hiljada EUR za pomoć pri napuštanju zemlje.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine na snazi je ratno stanje i izdata je naredba o mobilizaciji.
Muškarci u dobi između 18 i 60 godina mogu napustiti državu samo uz dopuštenje lokalne kancelarije za odbranu.
Uprkos tome, više od 800 hiljada Ukrajinaca u dobi za regrutaciju dobilo je status zaštite u zemljama članicama Evropske unije nakon što su napustili Ukrajinu.

Ukrajina spriječila bijeg više od 49 hiljada regruta

Crnogorski bokser Strahinja Mrdak osvojio je zlatnu, dok je Matija Roganović nastup na međunarodnom turniru u Hejdar Alijev u Bakuu završio sa srebrnom medaljom.
Mrdak je u finalu kategorije do 50 kilograma savladao talentovanog Kazahstanca Edige Hurgohza.
Meč je bio izuzetno neizvjestan, ali je Bjelopoljac, koji nastupa za BK Budva dominirao u ključnim rundama i zasluženo ostvario pobjedu.
- Pokazao je vrhunsku tehniku, borbenost, odlučnost i hladnokrvnost u odlučujućim momentima borbe. Tokom cijelog turnira, ostavljao je sjajan utisak, bilježeći impresivne pobjede nad protivnicima iz jakih i priznatih bokserskih država i tako potvrdio status jednog od najperspektivnijih mladih boksera na regionalnoj i međunarodnoj sceni - stoji u saopštenju Bokserskog saveza.
Mrdak je na putu do finala eliminisao je Gruzijca Dimitri Beraja u osmini finala, potom u četvrtfinalu Uzbekistanca Zhavokhira Govmidinova i u polufinalu ruskog boksera Mikhaila Sharipova.
Roganović nije uspio da slavi u finalu kategorije do 80 kilograma, ali je pokazao izuzetnu borbenost, tehničku zrelost i veliko srce.
Član BK Nikšić se u borbi za zlato suočio sa jednim od najtelentovaniji mladih boksera današnjice - Rusom Astemirom Karaevim.
Borba je od samog početka bila intenzivna.
Karaev je koristio svoju brzinu i precizne udarce, ali je Roganović odgovarao sigurnim gardom, kontraudarima i taktičkom disciplinom.
Kako je borba odmicala Karaev je pojačao tempo, ali se Roganović nije povukao - naprotiv, uzvratio je kombinacijama koje su pokazale njegovu fizičku spremnost i mentalnu snagu.
- Iako su sudije na kraju dodijelile pobjedu ruskom bokseru, Roganović je izašao iz meča uzdignute glave, pokupivši simpatije publike i poštovanje stručnjaka. I njegov nastup tokom cijelog turnira u Bakuu bio je impresivan - stoji u saopštenju.
Roganović je u Bakuu eliminisao Kazahstanca Adila Medelkahanana u osmini, Azerbejdžanca Elvina Ahmadlija u četvrtfinalu i Uzbekistanca Umarjova Nazarova u polufinalu.
- Nastupima u Bakuu Mrdak i Roganović su još jednom potvrdili da pripadaju samom vrhu svjetske scene i da ih u budućnosti očekuju veliki uspjesi. Pored uspješnog nastupa boksera, crnogorski boks u Bakuu je uspješno predstavljao i međunarodni sudija Blažo Jabučanin, koji je dijelio pravdu u svim fazama turnira, pa i u finalu - saopšteno je iz Bokserskog saveza.

Zlato za Mrdaka, Roganoviću srebro u Bakuu

Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor o uspostavljanju novog fonda kojim bi u kratkom roku trebalo da se obezbijedi 150 milijardi eura za odbrambene projekte.
Kako navodi Rojters pozivajući se na pouzdan, neimenovamni izvor upoznat sa ovom akcijom EU, sporazum je podstaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću američku zaštitu Evrope.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sljedeća meta Moskve, zemlje EU su u posljednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa EU, poznata kao Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovinu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Da bi se neki projekat kvalifikovao za finansiranje SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora poticati od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru ili Ukrajini, prenosi Politika.
Međutim, kompanije iz zemalja koje su potpisale Partnerstvo za bezbjednost i odbranu sa EU takođe mogu biti podobne ako ispunjavaju dodatne uslove.
Velika Britanija je potpisala takav sporazum sa EU u ponedjeljak, čime su britanske kompanije poput „BAE Systems” postale korak bliže učešću u SAFE projektima.

EU ambasadori dogovorili novi fond: 150 milijardi za odbrambene projekte

Napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je u intervjuu agenciji MINA povodom 19. godišnjice crnogorske nezavisnosti kazao da se 21. maja obilježava dan kada su građani odlučili da Crna Gora ponovo postane nezavisna država - svoja na svome, okrenuta budućnosti, a ukorijenjena u slobodarskoj viziji predaka.
“21. maj 2006. godine donio nam je našu kuću, ali i odgovornost da je sačuvamo i razvijamo na vrijednostima zajedništva i demokratije”, poručio je Milatović.
Kako je rekao, simbolika 21. maja podsjeća na viševjekovnu borbu za slobodu, ratnike i umjetnike, vizionare i pregaoce, graditelje i radnike, i sve druge pojedince koji su svoja životna djela ugradili u temelje razvoja zemlje.&nbsp;
„Zagledani u slavnu prošlost treba da tražimo dodatnu inspiraciju za sopstveno djelovanje, odgovorni pred zaostavštinom koju ćemo predati u ruke generacijama koje dolaze“, naveo je Milatović. 
 
 Na pitanje da sumira postignute rezultate i ključne pravce djelovanja u prethodnoj godini, Milatović je kazao da se vodio dubokim uvjerenjem da napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje.
„Svojim djelovanjem, trudim se da vrijednosno ukazujem na tekovine koje će nas kao društvo staviti na stabilan put razvoja i prosperiteta“, rekao je Milatović.
On je podsjetio da je u tom kontekstu pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju žrtava Golog otoka, kao korak ka izgradnji društva koje je spremno da se suoči sa nepravdama iz sopstvene prošlosti. 
 
 „Ohrabren sam činjenicom da je ova inicijativa naišla na snažnu i široku podršku lokalnih samouprava, predstavnika civilnog društva, političkih aktera i, što je posebno važno, potomaka žrtava Golog otoka“, naveo je Milatović.
Milatović je kazao da je njegova pažnja bila usmjerena i na inicijativu za uvođenje otvorenih izbornih lista.&nbsp;
„Smatram da bi uvođenje otvorenih lista bilo ljekovito po politički život Crne Gore, kroz uspostavljanje sistema koji jača vezu između poslanika i građana i zadaje udarac partitokratiji, a daje vjetar u leđa onima koji žele da Crna Gora bude zemlja slobodnog izbora, individualne odgovornosti i transparentnosti“, rekao je Milatović.
Neophodno je, dodaje on, mijenjati loše prakse i vratiti građanima osjećaj da njihov glas vrijedi. 
 Prema riječima Milatovića, napredovanje demokratske kulture u Crnoj Gori kroz takvu promjenu bilo bi nesumnjivo, a građani bi imali osjećaj istinskog učestvovanja u donošenju odluka.&nbsp;
„U prilog tome govori i činjenica da većina evropskih država već praktikuje sistem otvorenih lista, što me dodatno uvjerava da bi isti konsolidovao demokratiju u Crnoj Gori, ali i pomogao u prevazilaženju blokovskih podjela koje, nažalost, u velikoj mjeri još uvijek živimo“, kazao je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, crnogorski građani više nemaju vremena da čekaju.&nbsp;
„Vrijeme je da pokažemo hrabrost. Da mijenjamo ono što ne funkcioniše. Da stvaramo politički prostor u kojem će demokratija disati punim plućima, a građanin biti istinski suveren“, naglasio je Milatović.
Govoreći o vanjskoj politici Crne Gore, Milatović je ukazao na to da je geopolitička realnost sada umnogome drugačija od one koja je postojala prije skoro dvije decenije kada je Crna Gora ponovo kao nezavisna država stupila na međunarodnu scenu. 
 
 „Posvećenost obavezama koje proizilaze iz članstva u NATO-u i težnja ka uspješnom okončanju našeg EU puta pokazuju odlučnost da održimo i unapređujemo građanski karakter naše zemlje i njenu demokratiju“, rekao je Milatović.
On je kazao da se tokom prve dvije godine mandata trudio da diplomatskim putem promoviše Crnu Goru kao budućeg člana evropske porodice, kredibilnu NATO članicu i dobrog susjeda.&nbsp;
Milatović je rekao da su rezultati vidljivi, što pokazuju brojne posjete najviših evropskih zvaničnika, i činjenica da je Crna Gora bila domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa slovenačkim i hrvatskim kolegama, pokazavši posvećenost regionalnoj saradnji.&nbsp;
„Posebno sam ponosan na činjenicu da smo nedavno postali pridružena članica Inicijative Tri mora, što je značajan diplomatski uspjeh i korak bliže zacrtanom cilju pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji do 2028. godine“, dodao je Milatović.
Kako je rekao, Crna Gora se, kroz njenu ulogu građanske države i faktora stabilnosti na Balkanu, pozicionira visoko u evroatlanskim krugovima, što svima treba da služi za ponos.&nbsp;
Milatović je kazao i da, dok istinski podržava zakonodavnu i izvršnu vlast u reformskom i konstruktivnom djelovanju ka daljem napretku u evropskim integracijama, zabrinuto posmatra određene devijacije na koje je ukazivao.
„Nadam se da će, kroz odgovoran odnos prema građanima kao nosiocima suvereniteta, biti ispravljene“, dodao je Milatović.
On je istakao da je u prethodnom periodu snažno ukazivao i usmjeravao pažnju javnosti na ključne izazove i strateške pravce koje država mora imati kada je u pitanju i njen ekonomski razvoj.
„Otvarao sam debate vezano za opravdanost promjena penzionog modela u Crnoj Gori, zalagao se za veću fiskalnu odgovornost u donošenju politika, kao i za snažniju institucionalnu podršku malim i srednjim preduzećima koja čine okosnicu crnogorske privrede“, naveo je Milatović.
Posebno je, kaže, naglašavao važnost pokretanja investicionog ciklusa i izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, poput autoputa i modernizacije željeznice, uz pomoć evropskih fondova kako bi ti procesi bili završeni u skladu sa najboljim evropskim praksama i što manje opteretili državni budžet, uvijek insistirajući na transparentnim procedurama.&nbsp;
„Takođe sam zagovarao otvoreni dijalog i isticao važnost transparentnosti i dugoročne održivosti prilikom sklapanja strateških partnerstava i privlačenja stranih investicija“, rekao je Milatović.
On smatra da svaki projekat koji se tiče državnih resursa i ključne infrastrukture mora biti u funkciji javnog interesa i ekonomske sigurnosti crnogorskih građana.&nbsp;
Milatović je kazao i da je kroz set konkretnih mjera dao doprinos naporima Vlade da se obuzda inflacija i zaštiti standard građana, smatrajući da je to jedan od najvećih problema sa kojim se crnogorska ekonomija suočava.&nbsp;
„Crna Gora mora voditi ekonomsku politiku koja je održiva, inkluzivna i strateški usmjerena ka dugoročnom razvoju i članstvu u EU“, istakao je Milatović.
Govoreći o značaju mladih u razvoju države, Milatović je rekao da Crnoj Gori nikad nije manjkalo talenta, ali da jeste nedostajalo sistemske podrške toj populaciji.
„Ključno za našu budućnost je da kao odgovorno društvo mlade ljude izvedemo na put uspjeha. Ne smijemo dozvoliti da iznevjerena očekivanja pređašnjih generacija budu teret već nauk i podstrijek da umjesto sukoba, partitokratije i podjela biraju vrijednosti meritokratije, demokratije i jedinstva“, rekao je Milatović.
On je je kazao da se, kada god razgovara sa mladima, trudi da im predoči svoju misiju stvaranja boljeg i pravednijeg društva.&nbsp;
„To je ono društvo u kom se ljudi vrednuju ne po onome šta imaju, već koliko znaju i gdje će preporuka za posao biti isključivo kvalifikacije, a ne partijska knjižica. Želeći da doprinesem stvaranju ovakvog društva, nedavno sam najavio inicijativu koja za mene ima izuzetan lični i profesionalni značaj – stipendiranje mladih, talentovanih ljudi za školovanje na najboljim svjetskim univerzitetima”, naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je dodao, Kabinet Predsjednika je otvorio vrata za praksu studentima kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji s Fakultetom političkih nauka, a slične memorandume planiraju i s drugim fakultetima u narednom periodu.&nbsp;
“Na ovaj način, zajedno sa partnerima želim da u mjeri mogućeg podržim ljude koji su naša budućnost i koji će stečena znanja moći da primjenjuju u svojoj domovini donoseći sa sobom napredak i prosperitet kroz dobre prakse koje budu usvojili”, istakao je Milatović.
Na pitanje kako gleda na kulturu, koja je često u sijenci politike, Milatović je kazao da je kultura temelj identiteta, kontinuiteta i razvoja svakog društva i da se zato, pored podrške brojnim inicijativama iz oblasti kulture, zalagao za unapređenje kulturnih politika, očuvanje kulturne baštine i afirmaciju umjetničkog stvaralaštva.
“Svaki građanin Crne Gore, bez obzira na to u kojem dijelu države živi, mora imati kontinuiran i jednak pristup kulturi. Ovo mora biti naša zajednička odgovornost i cilj kojem svi iskreno stremimo”, zaključio je Milatović.

Milatović: Crnu Goru moramo čuvati i razvijati na vrijednostima zajedništva i demokratije

U okviru redovnog književnog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, u ponedjeljak 26. maja u 20 časova biće održano autorsko veče Nikole Šaranovića. Događaj će se održati u Multimedijalnoj sali KIC-a, a razgovor sa autorom vodiće Valentina Knežević, urednica književnog programa.
Tokom večeri biće predstavljene dvije najnovije knjige ovog podgoričkog autora – zbirka poezije Pohvala pustinji i poetsko-filozofski tekst Rječnik jedne riječi, koje su nedavno objavljene u izdanju CID-a.
U pogovoru knjizi Rječnik jedne riječi, sociolog i filozof Đuro Šušnjić ističe da se „Nikoline pri/misli urezuju u sećanje i bez našeg pristanka, nudeći nam puno 'mladog nerođenog vremena'“, te da Šaranović „raspoređuje reči svoga jezika da bi ispričao istine koje se ne tiču samo njega, nego i svih nas“.
Nikola Šaranović rođen je 1979. godine u Podgorici. Doktor je pravnih nauka i predaje međunarodnopravne predmete na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica. Autor je pet knjiga poezije: Mam i pomama (2000), Prelesni vijenac (2006), Polusonet, Polusan (2007), Pohvala pustinji (2024) i Rječnik jedne riječi (2024). Poezija mu je objavljivana u listovima „Pobjeda“ i „Politika“, kao i u časopisu „Ars“, a zastupljen je i u antologiji novije poezije sa prostora bivše Jugoslavije Izvan kutije (2010).
Ulaz na program je slobodan.

Autorsko veče Nikole Šaranovića u KIC-u „Budo Tomović“

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ponovo je danas reagovao na jučerašnje navode bivše načeknice Filijale za upravne unutrašnje poslove na Cetinju, Olivere Krivokapić, optužujući je da „sračunato obmanjuje i dezavuiše javnost, iznoseći tvrdnje koje nemaju uporište i utemeljenje u Zakonu o oružju“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivokapic-scepanovicu-iznenadena-sam-vasim-nivoom-nepoznavanja-propisa-zar-moram-da-vam-citiram-zakon-o-oruzju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada je u pitanju posjedovanje legalnog oružja od strane lica Vuka Borilovića, naglašavamo da je, shodno Zakonu o oružju, nadležna Filijala za upravne unutrašnje poslove na Cetinju kao organ bila dužna da na osnovu obavještenja dostavljenog od strane Uprave policije kojim informiše Filijalu o podnošenju krivične prijave protiv lica Vuk Borilović zbog izvršenog krivičnog djela sa elementima nasilja, inicira i sprovede upravni postupak, preispita, izvrši reviziju i odgovarajućim rješenjem oduzme oružje od lica, odnosno zatraži i naloži istom licu da oružje vrati Filijali, kako je i jasno propisano Zakonom - navodi se u zajedničkom reagovanju Uprave policije i njenog direktora.
U tom kontekstu, kako navode, pojašnjavaju zakonske korake koje Flijala trebala da preduzme, a koji su, tvrde u UP, propušteni u odnosu na Borilovića.
- Naime, da su odgovorna lica izvršila preispitivanje odobrenja za držanje oružja i da su donijeli odgovarajuće rješenje licu Vuk Borilović, kojim ga obavezuju da vrati oružje Filijali, ostavljajući mu zakonski rok u kojem bi mogao to da učini, te da ukoliko lice ne ispoštuje zakonski rok da vrati oružje, područni organ, odnosno Filijala, bi tek tada mogla to rješenje da dostavi Upravi policije, kao obavještenje, čime bi se od strane Uprave policije oružje smatralo nelegalnim, jer se rješenjem licu ukida pravo na držanje oružja u legalnom posjedu – navodi se u saopštenju. 
Uprava policije i Šđepanović, međutim, naglašavaju da nijednu od tih radnji Područni organ za upravne unutrašnje poslove na Cetinju nije učinio.
- Samim tim Uprava policije nije bila u mogućnosti da oduzme legalno oružje od pomenutog lica bez prethodno sprovedenog upravnog postupka i donošenja rješenja od strane područnog organa – navode u saopštenju. 
Da su Filijala i odgovorno lice, kako dodaju, propustili da preduzmu zakonom propisane mjere i radnje dodatno potvrđuje i optužni predlog koji je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju podiglo protiv Olivere Krivokapić, a na osnovu formiranih spisa predmeta među kojima je u dokaznoj građi i krivična prijava i obavještenje područnom organu za Vuka Borilovića.
- To predstavlja jedan od ključnih dokaza da je O.K. propustila da zakonito i dosljedno primijeni Zakon o oružju. Uprava policije je u domenu svojih nadležnosti prepoznala osnov za oduzimanje oružja licu Vuk Borilović u skladu sa Zakonom o oružju zbog činjenice da je ovo lice svojim postupanjem, odnosno izvršenjem krivičnog djela nasilničko ponašanje, prekršilo odredbe člana 13 Zakona o oružju kojim je jasno propisano da se odobrenje za nabavku oružja fizičkom licu može izdati ukoliko lice, između ostalog, nije pravosnažno osuđeno za krivična djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, odnosno ukoliko za ta krivična djela nije pokrenut postupak protiv istog. U konkretnom slučaju područnom organu je odmah ukazano na podnošenje krivične prijave protiv lica Vuk Borilović da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje, čiji je krivični postupak i ubrzo bio pokrenut od strane Osnovnog suda na Cetinju, te je sama činjenica da je Filijala zvaničnim putem upoznata o tome da lice Vuk Borilović ima poremećene odnose sa okolinom kroz nasilničko ponašanje predstavljala ključni opravdan pravni osnov za preispitivanje i reviziju, odnosno oduzimanje oružnog lista i oružja navedenom licu – navodi se u reagovanju.
Ističu da Uprava policije ne oduzima legalno oružje, osim u slučajevima kada se sumnja da je sa njim izvršeno krivično djelo i to po pribavljenoj naredbi nadležnog suda prilikom sprovođenja radnji pretresanja.
- Tako da je u slučaju Borilovića policija ukazala na kršenje odredbi Zakona o oružju čije držanje može biti zloupotrijebljeno, a za čije je dalje postupanje isključivo nadležan područni organ. Naime, članom 48 Zakona o oružju propisana je obaveza Ministarstva unutrašnjih poslova da oružje, municiju i isprave o oružju oduzme od fizičkog lica koje prestane da ispunjava neki od uslova iz člana 13 Zakona o oružju, što je u konkretnom slučaju lica Vuk Borilović predstavljalo pokretanje krivičnog postupka, čime se stekao uslov za oduzimanje oružja u legalnom vlasništvu – piše u reagovanju.
Dalje navode da kada su službenici Uprave policije pokrenuli obavještajni projekat kodnog naziva „Browing“ na teritoriji cijele države i procesuirali vise rukovodilaca filijala Ministarstva unutrašnjih poslova zlog zloupotrebe službenog položaja, procesirali su krivičnom prijavom i Krivokapić zbog, kako kažu, osnovane sumnje da je kao zaposlena na rukovodećem mjestu u Filijali za građanska stanja i lične isprave Cetinje, izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja na način što je protivpravnim iskorištavanjem službenog položaja i ovlašćenja kao i nevršenjem službene dužnosti, drugim licima pribavila korist izdavanjem oružnih listova suprotno odredbama člana 13 Zakona o oružju.
- U radnjama O.K. kao i M.P. koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom, kako se osnovano sumnja, se stiču elementi bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, gdje je u 17 odvojenih slučajeva, postupano suprotno odrebama Zakona o oružju i kojom prilikom su oružni listovi izdati i licima koja nijesu imala prebivalište na teritoriji opštine Cetinje – navodi se u reagovanju.
Uprava policije i Šćepanović, kako navode, sa ovim reagovanjem prestaje sa svakom daljom komunikacijom „sa osumnjičenim licem preko sredstava javnog informisanja“ i prepušta drugim organima za sprovođenje zakona - tuzilaštvu i sudu - da donesu zakonitu odluku i utvrde materijalnu istinu.

Šćepanović: Krivokapić sračunato dezavuiše javnost

Saobraćajni inženjer Boško Matović upozorio je da su nelegalne automobilske trke koje organizuju mladi vozači posebno učestale u podgoričkom naselju Zabjelo, pozivajući nadležne institucije, a prije svega policiju, da reaguju i spriječe dalje ugrožavanje bezbjednosti na putevima.
- Najčešće mladi vozači traže različite vidove uzbuđenja i često je to kroz trke. Prije svega, govorimo o protivpravnom ponašanju iz kojeg proizilazi i brza vožnja i brojna druga nepropisna ponašanja koja su predmet &nbsp;Zakona o bezbjednosti u saobraćaju i za to su predviđene različite vrste sankcija, pa i kazna zatvora - rekao je Matović gostujući u jutarnjem programu „Budilnik” na Televiziji E.
On je istakao da su mladi vozači najčešće učesnici saobraćajnih nezgoda, kao i da čine polovinu ukupnog broja poginulih na crnogorskim cestama.
- Različiti su faktori koji dovode do toga da stradaju mladi vozači, a jedan od ključnih koji doprinosi riziku je neiskustvo. Kada govorimo o neiskustvu, posebna pažnja je usmjerena na vozače koji ne posjeduju vozačku dozvolu. To su vozači koji nijesu prošli kroz proces edukacije, odnosno kroz proces treninga organizovanog u autoškolama i oni u tom slučaju nemaju dovoljno vještine ni znanja da upravljaju vozilom u saobraćajnom okruženju. Zbog nekih izazova odrastanja, osjećaja nezavisnosti i sl. oni često bez vozačke dozvole učestvuju u saobraćaju, a posebno je problematičan dio kada govorimo o trkama i nekim rizičnim situacijama kojima su izloženi - rekao je Matović.
Dodao je da ne postoje pouzdani statistički podaci o broju mladih koji bez vozačke dozvole upravljaju vozilom, niti o onima koji bez dozvole učestvuju u trkama.
- Uvijek je odgovornost na sistemu, ali i na roditeljima koji, kako vjerujem, moraju više voditi računa o djeci, jer maloljetna djeca su pod nadležnošću roditelja - istakao je on.
Matović smatra da je porodica prva karika koja mora da preuzme odgovornost, ali i da je sistemska reakcija ključna kako bi se ovakva ponašanja sankcionisala.
- Roditelji su ti koji nose najveću odgovornost, &nbsp;a kasnije i sistem koji je zadužen za njihovo sankcionisanje… Najčešće mladi vozači traže različite vidove uzbuđenja i često je to kroz trke. Mi imamo tu situaciju na Zabjelu, kako kažu građani, gdje je zastupljena česta pojava ovakvih ponašanja. Prije svega je policija ta koja treba to da sankcioniše. Ukoliko policija radi svoj posao, takvo ponašanje se neće dalje nastaviti - zaključio je Matović.
&nbsp;

Matović: Policija da sankcioniše mlade vozače koji se trkaju na Zabjelu

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.