<article>Dvojica muškaraca osuđena su danas zbog planiranja napada na jevrejsku zajednicu u Engleskoj, inspirisanog Islamskom državom, za koji su tužioci rekli da je mogao biti smrtonosniji od decembarskog masovnog napada na plaži Bondi u Sidneju.Valid Sadaoui (38) i Amar Husein (52) proglašeni su krivim nakon suđenja na Krunskom sudu u Prestonu, koje je počelo nedjelju nakon nepovezanog smrtonosnog napada na sinagogu u obližnjem sjeverozapadnom gradu Mančesteru.Tužioci su naveli da su dvojica muškaraca bili islamistički ekstremisti koji su željeli da koriste automatsko oružje da ubiju što više Jevreja.Sudija Mark Vol osudio je Sadaouija na najmanje 37 godina zatvora, a Huseina na najmanje 26 godina, rekavši: "Bili ste veoma blizu da budete spremni da sprovedete ovaj plan"</article>

Dvojica muškaraca osuđena su danas zbog planiranja napada na jevrejsku zajednicu u Engleskoj, inspirisanog Islamskom državom, za koji su tužioci rekli da je mogao biti smrtonosniji od decembarskog masovnog napada na plaži Bondi u Sidneju.
Valid Sadaoui (38) i Amar Husein (52) proglašeni su krivim nakon suđenja na Krunskom sudu u Prestonu, koje je počelo nedjelju nakon nepovezanog smrtonosnog napada na sinagogu u obližnjem sjeverozapadnom gradu Mančesteru.
Tužioci su naveli da su dvojica muškaraca bili islamistički ekstremisti koji su željeli da koriste automatsko oružje da ubiju što više Jevreja.
Sudija Mark Vol osudio je Sadaouija na najmanje 37 godina zatvora, a Huseina na najmanje 26 godina, rekavši: "Bili ste veoma blizu da budete spremni da sprovedete ovaj plan"

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Dvojica muškaraca osuđena u Britaniji zbog plana inspirisanog Islamskom državom da ubiju stotine Jevreja

Još jedan krug pregovora između izaslanika Rusije i Ukrajine, koji se održavaju uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, biće održan sljedeće sedmice u Ženevi, nekoliko dana uoči četvrte godišnjice sveobuhvatne ruske invazije na susjednu zemlju, saopštili su u petak zvaničnici u Moskvi i Kijevu.
Sastanak će biti održan u utorak i srijedu, naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u saopštenju koje su prenijele ruske novinske agencije.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za komunikacije, Dmitro Litvin, potvrdio je novi krug pregovora.
Razgovori se održavaju u pozadini nastavka borbi duž oko 1.250 kilometara duge linije fronta, neprekidnog ruskog bombardovanja civilnih područja Ukrajine i energetske infrastrukture zemlje, kao i gotovo svakodnevnih ukrajinskih napada dronovima velikog dometa na vojne i ratom povezane ciljeve na ruskoj teritoriji.
Raniji napori koje su predvodile SAD da se pronađe konsenzus o okončanju rata, uključujući i posljednja dva kruga pregovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, nijesu uspjeli riješiti teška pitanja, poput budućnosti ukrajinskog industrijskog srca Donbasa, koje je u velikoj mjeri pod ruskom okupacijom.
Zelenski je prošle sedmice rekao da su Sjedinjene Države dale Ukrajini i Rusiji rok do juna da postignu dogovor. Raniji rokovi koje je postavljao američki predsjednik Donald Tramp uglavnom su prošli bez većih posljedica.
Zelenski je u petak boravio u Minhenu u Njemačkoj, gdje je posjetio prvu zajedničku ukrajinsko-njemačku kompaniju za proizvodnju dronova. Njemačka je jedan od glavnih saveznika Ukrajine u ovom ratu.
Takođe je trebalo da održi niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, godišnjem skupu najviših međunarodnih bezbjednosnih zvaničnika.
Pregovarači koji idu u Ženevu imaju težak zadatak da pronađu kompromise koji će biti prihvatljivi i za Moskvu i za Kijev.
Savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Vladimir Medinski, koji je predvodio ruski pregovarački tim na prvim direktnim mirovnim pregovorima s Ukrajinom u Istanbulu u martu 2022. godine, vraća se na čelo ruske delegacije.
Prethodna dva kruga trilateralnih razgovora u Abu Dabiju navodno su bila fokusirana na vojna pitanja, uključujući moguću tampon-zonu i nadzor prekida vatre. Povratak Medinskog, koji zastupa maksimalističke uslove ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir, mogao bi označiti pomjeranje fokusa ka političkim pitanjima u narednoj rundi pregovora.
Ukrajinsku delegaciju će ponovo predvoditi Rustem Umerov, šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Sumorni rat iscrpljivanja nastavlja se dok dvije strane pregovaraju.
Tokom noći s četvrtka na petak, u ruskom napadu u istočnoj Ukrajini poginula su tri brata stara između osam i 19 godina, saopštile su vlasti. Njihova majka i baka su preživjele, ali su zadobile višestruke povrede, navela je regionalna tužilačka kancelarija u Donjecku.
U Odesi je jedna osoba poginula, a šest je povrijeđeno u ruskom napadu na gradske lučke i energetske objekte, rekli su zvaničnici.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u petak da je njegova protivvazdušna odbrana tokom noći oborila 58 ukrajinskih dronova iznad nekoliko ruskih regiona i anektiranog Krima.
Od tog broja, 43 drona oborena su u Volgogradskoj oblasti u jugozapadnoj Rusiji, gdje su tri osobe, uključujući i dvanaestogodišnjeg dječaka, povrijeđene od pada krhotina drona, saopštio je lokalni guverner. Ukrajina je u posljednje vrijeme gađala rafineriju nafte u Volgogradu.

Novi krug pregovora Rusije i Ukrajine uz posredstvo SAD-a sljedeće sedmice u Ženevi

Američki predsjednik Donald Tramp danas poslijepodne ponovno je iskazao podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, i to samo nekoliko sati nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc uputio oštre kritike na račun mađarskog čelnika zbog njegovih kritika na račun podrške Ukrajini.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social nazvao Orbana “istinski snažnim i moćnim vođom koji dokazano postiže fenomenalne rezultate”, piše Index.
- Neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za SAD - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Orban marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu ekonomije, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda. Tramp se osvrnuo i na odnose dviju država tokom svog predsjedničkog mandata.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uveliko zahvaljujući premijeru Orbanu - napisao je. Izrazio je i želju za nastavkom suradnje “kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha”.
Bivši predsjednik podsjetio je da je Orbana podržao i na izborima 2022.
“Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u saopštenju.
- Viktor Orban je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju punu i potpunu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske - zaključio je Donald Tramp.

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Bio sam na mnogo minhenskih konferencija, ovolika gužva nikada nije bila… - rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se iz Minhena srpskim novinarima.
Vučić je kazao da nikada nije vidio više ljudi u uniformama, kao i da svi govore o ratu. Naveo je i da se govori o nuklearnoj moći.
Kako je naveo, pažljivo je slušao njemačkog kancelara, pa naglasio da se mnogo toga novog u svijetu zbiva, kao i da nije siguran da Srbija to pažljivo prati.
- Nećemo sukobe s Njemcima, ni s Amerikancima, ni s Rusima i Kinezima - rekao je.
Vučić je potom naveo da je u razgovoru sa kineskim ministrom vanjskih poslova dogovorio dalje unapređenje saradnje u svim oblastima, proizvodnji robota, kao i dobroj vojnoj saradnji, koja može biti još bolja. On je najavio da će u prvoj polovini godine posjetiti Kinu.
Predsjednik Srbije je rekao da je razgovarao sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta, pa naveo da je čuo da su zadovoljni kretanjima u energetici i reviziji biračkog spiska, ali da EU nije zadovoljna promjenama pravosudnih zakona.
– Rekao sam da, ako Venecijanska komisija kaže, mi ćemo ih promijeniti – naveo je predsjednik Srbije.
Ostalo je pitanje REM-a, dodao je, jer neki koji su u manjini hoće da budu većina pa da ukidaju pojedine televizije.
- Postavio sam pitanje u vezi sa vojnim savezom između Tirane, Zagreba i Prištine, čekam odgovor…, možda ću jednom da dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine, ali neću da vam kažem ko je to odobrio, jer čuvam Srbiju - rekao je Vučić.

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

Sakupili smo se da se borimo protiv Zakona o obaveznoj imunizaciji djece, jer to nije zakon to je ucjena i okuplaćamo se svakod dana u 16 sati ispred Skupštine dok se zakon ne obori – poručila je večeras sa protesta pod nazivom ”Vakcinacija pravo na izbor” Andjela Anđić , piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/u-crnoj-gori-nema-registra-koji-pokazuje-nus-pojave-mmf-vakcine">Pobjeda.</a>
Kako je naglasila, samo za tri dana sakupljeno je preko šest hiljada potpisa, "a da smo ostavili još sigurno je da bi svaki građanin bio protiv zakona".
<h2>Poruka sa skupa: „Veći problem smo mi sami“</h2>
Građanski skup je zabilježio obraćanje više sudionika koji su izrazili protivljenje zakonskim rješenjima u oblasti imunizacije djece, uz poruku da se mora otvoriti šira javna rasprava.
Jedan od govornika, Nebojša Gajević, poručio je da problem, osim u institucijama, vidi i u slabom odzivu građana.
- Imamo dva problema – jedan su oni koji donose odluke, a drugi smo mi sami. Porazno je da se danas okupilo svega dvjesta ljudi. Da je došlo nekoliko tisuća, poruka bi bila mnogo snažnija. Imamo selektivno pozivanje na statistiku i izostanak sistemskih rješenja za druge ozbiljne zdravstvene i društvene probleme. Ako govorimo o brizi za zdravlje, onda moramo govoriti o svim segmentima – od kroničnih bolesti do mentalnog zdravlja. Sloboda nije predmet pregovora - poručio je Gajević.
<h2>"Pet godina čekam odgovore“</h2>
Posebno emotivno obraćanje imala je Bojana Milošević, koja je istakla da je prije pet i po godine dostavila dopis sa četrdesetak pitanja nadležnim zdravstvenim institucijama, tražeći dodatna upozorenja u vezi sa vakcinama.
Prema njenim riječima, dopis je uredno primljen i arhiviran u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, ali odgovore nikada nije dobila.
- Niko nije odgovarao. Ni disciplinski. Roditelji imaju pravo postavljati pitanja kada sistem zakaže. Pozivamo nas da se informišemo i pitamo, a kada postavljamo pitanja – odgovora nema. Smatramo da su institucije dužne da građanima pruže jasne i pravovremene informacije - kazala je Milošević.
Ona je govorila o svom gubitku djeteta Tare Camaj, navodeći da, uprkos njenim &nbsp;upozorenjima, ozbiljnost zdravstvenog stanja nije pravovremeno prepoznata.
<h2>Zahtjev za dijalogom i odgovornošću</h2>
Okupljeni su naglasili da, bez obzira na različite stavove o imunizaciji, očekuju otvoren dijalog i veće uključivanje roditelja u proces donošenja odluka koje se tiču djece.
Poruka sa skupa bila je da se zakoni koji se odnose na zdravlje djece ne mogu donositi bez aktivnog sudjelovanja javnosti, te da nepovjerenje u institucije dodatno produbljuje podjele u društvu.
Organizatori su najavili nastavak okupljanja i ponovili da njihov cilj, kako su naveli, nije sukob sa sustavom, već pravo na izbor, transparentnost i odgovornost.

Dvojica muškaraca osuđena u Britaniji zbog plana inspirisanog Islamskom državom da ubiju stotine Jevreja

Novi krug pregovora Rusije i Ukrajine uz posredstvo SAD-a sljedeće sedmice u Ženevi

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

U Crnoj Gori nema registra koji pokazuje nus pojave MMF vakcine

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO