<article>Italijanska premijerka Đorđa Meloni preletjela je područje pogođeno klizištem u sicilijanskom gradu Nišemiju i prisustvovala sastanku o procjeni situacije u tom gradu, iz kojeg dolaze apokaliptični prizori.Kuće u sicilijanskom gradu Nišemiju ostale su na ivici litice nakon klizišta koje je izazvala oluja, saopštio je u utorak šef italijanske civilne zaštite.Meloni je helikopterom preletjela područja pogođena snažnim olujama koje je donio ciklon Hari, čija je šteta premašila dvije milijarde eura, rekao je u srijedu guverner Sicilije Renato Skifani.- Ono što se dogodilo s klizištem 1997. godine neće se ponoviti. Vlada će brzo djelovati - poručila je Meloni.Nišemi, gradić sa oko 25.000 stanovnika u južnom dijelu Sicilije, smješten je na visoravni za koju vlasti navode da se postepeno urušava prema ravnici ispod. Više od 1.500 ljudi moralo je biti evakuisano.Klizište dugo četiri kilometra prijeti uništenjem grada na Siciliji, stanovnici se evakuišu.U međuvremenu, stotine djece prinuđene su da ostanu kod kuće jer su njihove osnovne škole zatvorene. Pet škola je zatvoreno jer se nalaze u crvenim zonama: Belvedere, Don Bosko, San Đuzepe, Kolodi i Pirandelo. Samo dvije osnovne škole su otvorene jer se nalaze van rizičnih područja: Mario Gori i Don Milani.U ponedjeljak je italijanska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila vanredno stanje za Siciliju, Sardiniju i Kalabriju, tri južne regije koje je prošle sedmice pogodila snažna oluja.Ekstremni vremenski događaji postali su sve češći u Italiji posljednjih godina. Poplave su razorile gradove širom zemlje, odnijele desetine života i povećale rizik od klizišta i poplava i u područjima koja su ranije bila manje izložena.</article>

Italijanska premijerka Đorđa Meloni preletjela je područje pogođeno klizištem u sicilijanskom gradu Nišemiju i prisustvovala sastanku o procjeni situacije u tom gradu, iz kojeg dolaze apokaliptični prizori.
Kuće u sicilijanskom gradu Nišemiju ostale su na ivici litice nakon klizišta koje je izazvala oluja, saopštio je u utorak šef italijanske civilne zaštite.
Meloni je helikopterom preletjela područja pogođena snažnim olujama koje je donio ciklon Hari, čija je šteta premašila dvije milijarde eura, rekao je u srijedu guverner Sicilije Renato Skifani.
- Ono što se dogodilo s klizištem 1997. godine neće se ponoviti. Vlada će brzo djelovati - poručila je Meloni.
Nišemi, gradić sa oko 25.000 stanovnika u južnom dijelu Sicilije, smješten je na visoravni za koju vlasti navode da se postepeno urušava prema ravnici ispod. Više od 1.500 ljudi moralo je biti evakuisano.
Klizište dugo četiri kilometra prijeti uništenjem grada na Siciliji, stanovnici se evakuišu.
U međuvremenu, stotine djece prinuđene su da ostanu kod kuće jer su njihove osnovne škole zatvorene. Pet škola je zatvoreno jer se nalaze u crvenim zonama: Belvedere, Don Bosko, San Đuzepe, Kolodi i Pirandelo. Samo dvije osnovne škole su otvorene jer se nalaze van rizičnih područja: Mario Gori i Don Milani.
U ponedjeljak je italijanska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila vanredno stanje za Siciliju, Sardiniju i Kalabriju, tri južne regije koje je prošle sedmice pogodila snažna oluja.
Ekstremni vremenski događaji postali su sve češći u Italiji posljednjih godina. Poplave su razorile gradove širom zemlje, odnijele desetine života i povećale rizik od klizišta i poplava i u područjima koja su ranije bila manje izložena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Đorđa Meloni u nevjerici iz helikoptera nadgledala klizište dugo četiri kilometra: Neće se ponoviti 1997.

U okviru Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA formirane su dvije nove redakcije, sa ciljem daljeg jačanja strateških pravaca njenog djelovanja.&nbsp;
Kako je saopšteno iz STEGA-e, imenovani su koordinatori novoformiranih redakcija, pa će tako Redakciju za međunarodne odnose i evropske integracije voditi dr Srđa Pavlović, dok će Redakciju za sport predvoditi Mojaš Radonjić.
- Formiranje ovih redakcija predstavlja važan iskorak u daljoj realizaciji ciljeva &nbsp;STEGA-e, a posebno u kontekstu razvoja i unapređenja strateškog dokumenta "Agenda 2028". Uvjereni smo da će njihov rad značajno doprinijeti jasnijoj artikulaciji vizije ove dvije oblasti koje su od izuzetnog značaja za društvo, kao i unapređenju ukupne prepoznatljivosti i prezentacije Crne Gore u međunarodnim okvirima - navedeno je u saopštenju STEGA.
Poručili su da STEGA nastavlja da okuplja relevantne pojedince i stručnjake, sa ciljem izgradnje odgovornog, otvorenog i evropski orijentisanog društva, kroz savremene pristupe u ključnim oblastima od javnog interesa.

Srđa Pavlović i Mojaš Radonjić vodiće dvije nove redakcije STEGA-e

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

Đorđa Meloni u nevjerici iz helikoptera nadgledala klizište dugo četiri kilometra: Neće se ponoviti 1997.

Srđa Pavlović i Mojaš Radonjić vodiće dvije nove redakcije STEGA-e

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

UCG i Univerzitet u Skadru jačaju saradnju u nauci, nastavi i EU projektima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO