Brisel krajem septembra predstavlja preispitivanje politika pred proširenje

Nakon skoro godinu dana kašnjenja, preciznije 330 dana, dokument -  strategija predproširenja ponovo je na dnevnom redu Evropske komisije i planirano je da bude predstavljena 30. septembra.

Prema posljednjem objavljenom dnevnom redu, očekuje se da Kolegijum komesara tokom svog četvrtog sedmičnog sastanka nakon ljetnje pauze razmotri i usvoji stavku „Preispitivanja politika pred proširenje“ (Pre-enlargement policy reviews).

Treba, međutim, napomenuti da je dnevni red privremenog karaktera i ne može se isključiti mogućnost da objavljivanje bude pomjereno unaprijed ili odloženo, kao što se desilo nekoliko puta krajem 2025. godine.

U svakom slučaju, ono što je prvobitno bilo planirano za 4. novembar 2025. godine a zatim od „u pripremi“ prešlo u stanje „vraćeno u fioku“, konačno bi trebalo da bude predstavljeno kako bi se oživjela rasprava koja je u Briselu predugo bila u zastoju. Najvjerovatnije će se to dogoditi samo dvije sedmice prije nego što Evropski savjet održi stratešku raspravu o proširenju i institucionalnoj reformi EU, tokom sastanka lidera EU 15. oktobra.

U poređenju s prvobitnom verzijom, naslov prijedloga je promijenjen sa „EU spremna za proširenje: preispitivanja politika i reforme“ (An EU fit for enlargement: policy reviews and reforms) na jednostavno „Preispitivanja politika pred proširenje“ (Pre-enlargement policy reviews).

Iako se i dalje očekuje da će se oslanjati na Komunikaciju iz 2024. godine o reformama pred proširenje i preispitivanjima politika, njegov obuhvat bi mogao ostati nepromijenjen. Ono što ostaje nejasno jeste da li su se promijenili nivo ambicije i instrumenti koji će mu biti na raspolaganju.

Šta očekivati od preispitivanja politika pred proširenje

Ono što će Evropska komisija objaviti biće komunikacija,  instrument mekog prava koji utvrđuje strateški pristup, ali nema pravno obavezujuću snagu.

Komesarka za proširenje Marta Kos već je najavila da će se prijedlog fokusirati na „Ugovore, budžet i proces donošenja odluka“, ali samo u onim oblastima u kojima se nazire široki konsenzus.

Sve veći naglasak na novu generaciju Ugovora o pristupanju i na mehanizme potrebne za sprečavanje nazadovanja u pogledu osnovnih principa EU ukazuje na to da će se prijedlog razvijati u pravcu koji je više povezan sa pristupanjem novih članica nego sa širom reformom načina na koji bi proširena Unija trebalo da funkcioniše.

Zaštitne klauzule u Ugovorima o pristupanju nijesu novost. Međutim, potreba da se spriječi ulazak „trojanskih konja“ u EU i pouke iz prethodnih proširenja učinile su prioritetom jačanje ovih instrumenata.

Iako su neke države članice predlagale prijem novih članica bez dodjeljivanja punih glasačkih prava i prava veta, Komisija nije spremna da uvodi dodatne pristupne kriterijume samo za nove članice. Naprotiv, „ako neka država nazaduje u pogledu naših temeljnih vrijednosti“ – odnosno poštovanja demokratije i vladavine prava „zaštitni mehanizmi moraju snažno djelovati“, izjavila je komesarka Kos.

To bi moglo podrazumijevati uključivanje posebnih odredbi u Ugovore o pristupanju za tranzicioni period, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ukoliko se naruši vladavina prava u novim državama članicama. Ovaj prijedlog je iznijet i u nedavnom non-paper dokumentu pet članica EU, koje su pozvale Komisiju da predstavi „katalog opcija“ za zaštitne mehanizme u novim Ugovorima o pristupanju.

Dok se prevazilaženje pravila jednoglasnosti prelaskom na odlučivanje kvalifikovanom većinom (QMV) čini veoma malo vjerovatnim, jedan od načina da se spriječi da proces proširenja bude talac bilateralnih sporova mogao bi biti smanjenje broja odluka koje zahtijevaju jednoglasnost u Savjetu „sa 150 na 70“ tokom međufaza pristupnog procesa svake države kandidatkinje. Među dostupnim instrumentima nalaze se i tzv. passerelle klauzule – pravni mehanizmi koji omogućavaju promjenu procedura odlučivanja bez formalne izmjene Ugovora.

Što se tiče osjetljivog pitanja šire revizije politike proširenja EU, komesarka Kos zagovara značajne promjene metodologije koja je „stvorena za mirnodopska vremena, a ne za vrijeme u kojem moramo djelovati brzo“. Kako su države članice spremne da „uguše“ svaku dalekosežniju reviziju, unaprijeđena postepena integracija, koja bi državama kandidatkinjama omogućila pristup određenim programima EU i oblastima politika prije formalnog pristupanja Uniji, izgleda kao jedini prijedlog koji ima realne šanse za uspjeh.

Ova ideja je dobila novi zamah i nakon nedavnog njemačko-francuskog non-paper dokumenta.

Nakon objavljivanja, komunikacija će služiti kao osnova za angažman Komisije sa Parlamentom i Savjetom kako bi se utvrdilo dokle može napredovati zajedno sa suzakonodavcima.