BBC: Spremite se za turbulencije – dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao bi promijeniti način na koji letimo

Nekada je to bilo skromno mjesto u svijetu globalne avijacije - do 1960-ih imalo je jednostavnu pistu od pustinjskog pijeska, korišćenu za dopunu goriva na putu ka egzotičnim destinacijama. Danas je, međutim, Dubai jedan od ključnih stubova industrije, a Međunarodni aerodrom Dubai - njeno srce.

Tokom 2024. godine kroz njegove sjajne, mermerne hale i osvijetljene tržne centre prošlo je više od 92 miliona putnika, piše BBC.

Dubai to čini najprometnijim aerodromom na svijetu po broju međunarodnih putnika i daleko je ispred londonskog Hitroua, koji je imao nešto manje od 83 miliona. A Dubai nije jedini: 

Abu Dabi i Doha takođe su veliki čvorišni aerodromi, sa ukupno oko 87 miliona putnika.U normalnim okolnostima, ova tri aerodroma zajedno opslužuju više od 3.000 letova dnevno, uglavnom kompanija Emirates, Etihad i Qatar Airways.Međutim, sukob na Bliskom istoku dramatično je uticao na globalnu avijaciju. 

Najprije je došlo do paralize letova kroz jedan od najprometnijih vazdušnih prostora na svijetu - avioni su prizemljeni, a stotine hiljada putnika ostale su zaglavljene. Saobraćaj je i dalje ozbiljno poremećen.Zatim dolazi pitanje goriva. Pošto je Iran praktično blokirao Ormuski moreuz, snabdijevanje iz rafinerija u Persijskom zalivu je ugroženo. 

Region inače obezbjeđuje oko polovinu evropskog avionskog goriva, a cijene su se od početka sukoba udvostručile. Neke aviokompanije već smanjuju broj letova.Iako će ovi problemi dominirati kratkoročno, i vjerovatno dovesti do viših cijena, postavlja se pitanje dugoročnih posljedica.Posebno se postavlja pitanje šta to znači za tzv. "zalivski model" avijacije, koji je revolucionisao duga putovanja i učinio ih jeftinijim.

Haos na aerodromima

Zalivski čvorovi, inače savršeno organizovani, stali su nakon prvih američko-izraelskih napada na Iran krajem februara. Zatvaranje vazdušnog prostora prizemljilo je avione, a neki su se vraćali na mjesta polaska dok su bili u letu.Desetine hiljada putnika ostale su zaglavljene u Dubaiju, Abu Dabiju i Kataru – mnogi su tu bili samo u tranzitu. Istovremeno, UAE i Katar bili su meta iranskih napada dronovima i raketama, što je dodatno pojačalo strah.

Putnici širom svijeta takođe su ostali bez letova jer su njihove rute išle preko ovih čvorišta.Emirates, Etihad i Qatar Airways ubrzo su počeli ograničene operacije letova, a i druge kompanije i vlade organizovale su letove za evakuaciju.Situacija se donekle stabilizovala, ali rasporedi su i dalje ograničeni i podložni poremećajima. Više od 30.000 letova ka Bliskom istoku otkazano je od početka sukoba.

Zašto je zalivski model bio uspješan

Više od polovine putnika u ovim čvorištima zapravo je u tranzitu.Na primjer, skoro polovina putnika u Dubaiju koristi aerodrom samo za presjedanje.To je suština zalivskog modela: putnici dolaze dugolinijskim letovima, presjedaju i nastavljaju dalje ka drugim udaljenim destinacijama, često uz samo jedno presjedanje.

Za razliku od klasičnog modela „hub-and-spoke“, ovaj sistem kombinuje efikasnost i fleksibilnost.Geografski položaj Zaliva je ključan – iz njega se može stići gotovo svuda u svijetu.Zalivske kompanije su to iskoristile i investirale u moderne flote i visoku uslugu, što im je omogućilo brz rast i niže cijene karata

.Posljedice sukoba

Sukob sada dovodi ovaj model u pitanje.Ako se produži, putnici bi mogli izbjegavati region iz straha da će ostati zaglavljeni ili ugroženi.To bi moglo imati dugoročne posljedice po način funkcionisanja avio-industrije.

Zašto će cijene rasti

Ako sukob brzo prestane, oporavak će biti brz, uz jeftine karte.Ali ako potraje, putnici će tražiti alternativne rute – preko Singapura, Bangkoka ili Tokija.Gubitak kapaciteta zalivskih kompanija gotovo sigurno će povećati cijene karata.Evropske aviokompanije pokušavaju da popune prazninu, ali nemaju dovoljno kapaciteta da zamijene zalivske prevoznike.

Kraj „zalivskog sna“?

I ranije se sumnjalo u ovaj model – tokom pandemije, na primjer – ali se industrija brzo oporavila.Ipak, sada je mnogo toga na kocki. Dubai i region postali su globalni centri za biznis i turizam, ne samo tranzitne tačke. Ako se avio-saobraćaj ne oporavi brzo, to bi moglo ugroziti ekonomiju, posebno turizam.Neki stručnjaci vjeruju da će oporavak trajati dvije do tri godine zbog percepcije bezbjednosti.

Drugi su optimističniji i smatraju da će se putnici vratiti. U kratkom roku, sukob je težak udarac za industriju.U dugom roku, sve zavisi od toga da li će region ponovo postati sigurno globalno čvorište – jer ako ne, posljedice po globalnu avijaciju mogle bi biti duboke, navodi u analizi BBC.