Baltičke države zabrinute zbog mogućeg ruskog napada

Pismo u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid otkriva sve veću zabrinutost zbog mogućnosti ruske agresije na baltičke države, uz ocjenu da se bezbjednosno okruženje pogoršava, dok su sve učestaliji slučajevi narušavanja vazdušnog prostora i upada dronova.

Pismo je upućeno predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, a potpisali su ga evropski komesari iz tri baltičke države – Kaja Kalas, Andrijus Kubilijus i Valdis Dombrovskis – kao i komesari iz Poljske i Finske.

Datirano je na 30. jul i jedno je u nizu upozorenja koja su tokom ljeta ukazivala na zabrinutost zbog mogućeg ruskog djelovanja. Ta upozorenja kulminirala su iznenadnom posjetom direktora CIA Džona Retklifa Moskvi 25. avgusta.

Izvori upoznati sa posjetom potvrdili su RSE-u da je Retklif otputovao u Moskvu kako bi upozorio Kremlj da ne eskalira odnose sa američkim saveznicima, posebno Estonijom, Letonijom i Litvanijom.

To je uslijedilo nakon izvještaja Volstrit džurnala od 6. avgusta, koji je, pozivajući se na američke obavještajne podatke, objavio da bi Rusija već ove jeseni mogla da pokuša da testira odlučnost NATO-a ograničenim upadom.

Baltičke diplomate, koje su za RSE govorile pod uslovom anonimnosti, potvrdile su da su tokom ljeta postojali dodatni obavještajni podaci o mogućim ruskim operacijama pod lažnom zastavom. Međutim, kako su istakle, nije bilo naznaka o neposrednom konvencionalnom napadu.

Diplomate su naglasile i da takve operacije ne moraju biti ograničene na baltičke države. Zabrinutost su dodatno pojačali slučajevi navodne ili sumnjive ruske umiješanosti u pokušaje atentata, požare i upade dronova u nekoliko članica NATO-a, uključujući Njemačku, Poljsku i Slovačku.

Koliko su Baltičke države spremne?

Na prvi pogled, Letonija, Litvanija i Estonija djeluju dobro pripremljene za različite oblike ruske prijetnje.

Te zemlje godinama upozoravaju na različite oblike ruskog neprijateljskog djelovanja i planiraju odgovor na njih. Sve tri su dostigle ili će uskoro dostići NATO cilj da do 2035. godine izdvajaju pet odsto BDP-a za odbranu.

Pored toga, Evropska unija je obećala i počela da usmjerava oko 14 milijardi dolara kredita za ulaganja u odbranu i bezbjednost u regionu.

Baltičke države, međutim, ne ulažu samo u konvencionalnu odbranu već su, posebno Estonija, postale centar razvoja savremenih tehnologija.

Estonska kompanija DefSecIntel Solutions razvila je softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji koji analizira snimke i objedinjuje podatke na jednom ekranu.

Odlučili smo da stanemo uz naše ukrajinske kolege. Od jeseni 2022. godine smo sa njima na prvoj liniji. Naše tehnologije se tamo koriste, što nam je svakako dalo veliki podsticaj - rekao je Jaan Hein, potpredsjednik kompanije, za Current Time.

On je naveo da se proizvod kompanije koristi za zaštitu granica Estonije, ali i u još desetak zemalja.

Estonski startap Wayren razvio je, s druge strane, softver koji se instalira na pametne telefone, tablete i druge uređaje na bojnom polju i služi za zaštitu razmjene podataka od spoljnog ometanja.

Estonija je na neki način jedinstvena. Kao mala zemlja sa relativno malom industrijom, specijalizovani smo za najsavremenije tehnologije. Ne toliko za velike sisteme poput tenkova ili brodova, kao veće države, već za pametna i inovativna rješenja koja se mogu integrisati u takve sisteme i na taj način donijeti prednost - rekao je suosnivač kompanije Henri Harm.

Ipak, detaljniji pogled otkriva i određene slabosti.

Pregovori o narednom sedmogodišnjem budžetu EU već su počeli, a Evropska komisija predložila je oko 145 milijardi dolara za ulaganja u bezbjednost i odbranu. Međutim, nekoliko država koje su najveći neto finansijeri budžeta, među kojima je i Njemačka, jasno je stavilo do znanja da ubuduće želi manji budžet EU.

Brojni evropski zvaničnici strahuju da bi upravo odbrana mogla biti među oblastima u kojima će doći do smanjenja izdvajanja, što se vidi i iz procurjelog pisma.

Neki od predloga iz pisma imaju simboličan karakter, poput zahtjeva da cijela Evropska komisija na jesen „hitno“ posjeti jednu od zemalja na prvoj liniji, „dok svi vidimo eskalaciju prijetnji baltičkim državama“.

Umjesto zida od dronova – protivtenkovske prepreke

Glavni zahtjev, međutim, odnosi se na dodatno finansiranje. U pismu se traži oko 115 milijardi dolara za jačanje poslovnog i investicionog okruženja u državama na prvoj liniji.

Ukazujući na sve intenzivnije aktivnosti dronova i druge oblike djelovanja iz Rusije, u pismu se navodi:

Ovi incidenti već negativno utiču na poslovno okruženje u regionu i povjerenje javnosti u bezbjednost. Kako bi se spriječilo dalje pogoršanje i ojačalo odvraćanje, potrebno je preduzeti vidljive i pravovremene mjere.

Među predloženim mjerama su kapaciteti za brzi odgovor na poremećaje u snabdijevanju energijom i zaštitu ključne elektroenergetske i gasne infrastrukture, formiranje regionalnih zaliha osnovnih dobara i opreme civilne zaštite, izgradnja skloništa i infrastrukture za evakuaciju, kao i priprema za odgovor na hibridne, sajber, sabotažne, elektronske i informacione prijetnje.

U pismu, međutim, upadljivo nema pomena o takozvanom „zidu od dronova“, projektu o kojem se intenzivno govorilo prošle godine i čije je finansiranje EU razmatrala.

Ideja je bila da se cijeli istočni bok EU opremi senzorima i sistemima sposobnim da otkriju i obore neprijateljske dronove.

Za sada, međutim, nije mnogo urađeno.

- Lakše je govoriti o zidu od dronova nego ga izgraditi. Ali budimo iskreni: niko još nema taj zid, čak ni Ukrajinci - rekao je jedan baltički zvaničnik za RSE.

Problem predstavljaju finansije, tehnologija i pravni okvir. Nije jasno ko bi platio tako skup sistem, ključne komponente poput senzora, radara i efikasnog komandno-kontrolnog sistema još nijesu u potpunosti razvijene, dok postoji i debata o tome da li bi sistem trebalo da bude potpuno automatizovan ili pod nadzorom ljudi.

Dodatni problem predstavlja i projekat Rail Baltica, još jedna inicijativa koju finansira EU, a koja ne napreduje prema prvobitnim planovima.

Projekat je pokrenut 2015. godine sa ciljem da poveže baltičke države, čije željezničke mreže i dalje uglavnom koriste sovjetski standard širine kolosijeka, sa Poljskom i ostatkom EU.

Prvobitni plan da pruga bude otvorena ove godine odavno je napušten, dok je i novi rok – 2030. godina – pod znakom pitanja zbog rastućih troškova, lošeg početnog planiranja, stalnih promjena projekta i neslaganja među državama.

Pruga se smatra ključnom za vojnu mobilnost jer bi predstavljala važan strateški koridor za prebacivanje NATO trupa i naoružanja u region.

Poseban značaj ima zbog takozvanog Suvalki koridora, uskog kopnenog prostora koji povezuje Poljsku i Litvaniju, a nalazi se između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrad. Većina vojnih planera smatra da bi Moskva pokušala da zauzme taj koridor u slučaju napada na NATO.

Kako bi se ublažila ta ranjivost, Litvanija je ove godine usvojila zakon o izgradnji vojnog poligona u tom području. Pripremni radovi već su počeli kod sela Kapčiamijestis, gdje će moći da se obučava do 4.000 litvanskih vojnika i pripadnika savezničkih snaga.

To bi trebalo da bude dopuna njemačkoj 45. oklopnoj brigadi koja se raspoređuje sjeverno od koridora i multinacionalnoj NATO borbenoj grupi predvođenoj SAD, koja je stacionirana južno od njega u Poljskoj.

Granice Letonije, Litvanije i Poljske prema Bjelorusiji takođe se utvrđuju ogradama i protivtenkovskim rovovima, kako bi se odvratili mogući vojni upadi, ali i pokušaji prelaska migranata. Te zemlje optužuju Bjelorusiju i Rusiju da od 2021. godine pomažu takve pokušaje.

Ipak, pojedini smatraju da to možda neće biti dovoljno.

Bivši komandant litvanskih oružanih snaga Valdas Tutkus kritikovao je način na koji se ulaže u odbranu.

- Kupujemo 1.000 kamiona. Gradimo odbrambenu liniju, iako smo svjesni da se savremeni rat neće voditi tenkovima - rekao je on.

Govoreći o planiranom poligonu kod Kapčiamijestisa, dodao je da je Ministarstvo odbrane to dovoljno jasno objasnilo.

- Mogli bismo da razgovaramo o tome. Ali, nažalost, zasad sve što čujem jeste: „Vjerujte nam, to nam je potrebno.“ Nažalost, nijesam čuo argumente - kazao je Tutkas.