Iranske vlasti su amputirale ruke trojici muškaraca osuđenih za krađu, saopštilo je tamošnje pravosuđe, prenosi N1.
Takva kazna se rijetko izriče, ali je predviđena iranskim krivičnim zakonom i generalno se primjenjuje na ponovljene prestupe.
- Kazna amputacije ruku trojici profesionalnih lopova koji su počinili više krađa izvršena je u provinciji Zapadni Azerbejdžan- na sjeverozapadu Irana, objavio je veb-sajt pravosuđa Mizan Onlajn.
Prema tom sajtu, osuđenici su uhapšeni prije nekoliko godina i bili su predmet desetina žalbi u nekoliko provincija.
Mizan Onlajn je precizirao da je presuda izvršena nakon što je Vrhovni sud potvrdio kazne i odbijanje osuđenika da vrate ukradene predmete, uglavnom zlatni nakit.
Nevladine organizacije za ljudska prava osudile su izvršenje kazne amputacijom u Iranu posljednjih godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg boravi danas u Beogradu, vidi se na video snimcima sa društvenih mreža.
&nbsp;Ona je proteklih dana boravila u regionu- Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, juče je bila u Crnoj Gori zajedno sa aktivistima Pokreta solidarnosti sa Palestinom, a sada je stigla do Srbije, sa &nbsp;planovima da sljedeće posjeti i Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.
- Povezala sam se sa lokalnim aktivistima i &nbsp;naučila mnogo o tome kako je borba za pravdu i čist okoliš neraskidivo &nbsp;povezana sa borbom protiv smrtonosnog fašizma i nacionalizma- izjavila &nbsp;je Tunberg za portal Mašina.
Greta je u Beogradu kako bi podržala lokalnu borbu za slobodu, protiv korupcije i protiv iskorišćavanja prirodnih dobara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMasinaRS%2Fstatus%2F1950995562624323984%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1950995562624323984%7Ctwgr%5E6d65e173c9c583ff37fd44f5644ab7a1a30c5083%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

610x380

Greta Tunberg na protestu u Beogradu

Izraelska vojska trenutno sprovodi bombardovanje u Libanu na "infrastrukturu" pokreta Hezbolaha, uključujući "glavni proizvodni pogon za rakete", izjavio je izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
Vojska "trenutno snažno napada terorističku infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah u Libanu, uključujući najveći proizvodni pogon Hezbolaha za precizne rakete, koji je ranije napadnut", rekao je Kac.
Ta bombardovanja se dešavaju u dolini Beka, na jugoistoku Libana, navela je izraelska vojska.
Uprkos sporazumu o prekidu vatre postignutom poslije više od godinu dana neprijateljstava, uključujući dva mjeseca otvorenog ratovanja koje je oslabilo Hezbolah, Izrael nastavlja svoje redovne napade u Libanu, uglavnom na jugu.
Izraelska vojska tvrdi da cilja Hezbolah i optužuje libanske vlasti da ne čine dovoljno da razoružaju taj pokret.

500x500

1250x600

1084x550

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader pušten je na uslovnu slobodu, potvrđeno je za Jutarnji list u Županijskom sudu u Sisku. Odluka je donijeta danas na sjednici sudskog vijeća, a odnosi se na izdržavanje zatvorske kazne koju Sanader služi u kazneno-popravnoj ustanovi u Lipovici.
Sanader, koji je pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 18 godina, prethodno je viđan u Zagrebu i Kutini, gdje je koristio određene pogodnosti prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.
Danas je na sisačkom Županijskom sudu održano i ročište na kojem je, prema dostupnim informacijama, odlučeno da bivši premijer ispunjava sve zakonske uslove za prijevremeni izlazak iz zatvora, prije nego što je kaznu u cijelosti odslužio. Još ranije je njegov branilac, poznati advokat Čedo Prodanović, najavljivao da će tražiti Sanaderovo puštanje na slobodu prije isteka kazne.
– Nisam dobio nikakvo zvanično obavještenje o tome, ovo mi je prva vijest – rekao je Prodanović za medije, dodajući da nije bio upoznat ni s time da je danas u Sisku održano ročište.
Podsjetimo, Sanader je osuđen po tri različite pravosnažne presude. Zbog izvlačenja novca iz državnih firmi u tzv. "crni fond" Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i zbog neevidentiranih donacija koje su završile u stranačkoj kasi, izrečena mu je kazna od sedam godina zatvora.
Dodatnih šest godina dobio je zbog uzimanja 17,5 miliona kuna mita od Stjepana Fiolića, u zamjenu za pogodovanje pri prodaji poslovne zgrade Ministarstvu odbrane.
Još šest godina zatvora izrečeno mu je zbog prepuštanja upravljačkih prava nad energetskom kompanijom INA mađarskom MOL-u, za što je, prema presudi, primio mito od deset miliona eura.
Prije dvije godine mediji su izvještavali da bi tada 69-godišnji Sanader, bez uslovnog otpusta, mogao ostati iza rešetaka sve do 80. godine života.

Hrvatska: Sanader pušten na uslovnu slobodu

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon koji predviđa kažnjavanje istraživanja preko interneta sadržaja smatranim ekstremističkim, zakon koji je izazvao zabrinutost čak i pristalica Kremlja i koji dodatno naglašava represiju koja vlada u zemlji.
Tekst zakona izazvao je rijetko protivljenje oko šezdeset poslanika i kritičara uključujući i u sredinama koje podržavaju progon kritičara vlasti u Rusiji.
Zakonom se predviđaju kazne do 5.000 rubalja (oko 55 eura) za ljude koji traže onlajn ekstremističke sadržaje, što je termin sa vrlo širokom definicijom u ruskom pravosuđu i koji može da se odnosi na grupe koje se smatraju terorističkim ili ultranacionalističkim, kao i političke protivnike ili vjerske pokrete.
Organizacija pokojnog opozciionara Alekseja Navaljnog je tako svrstana u ekstremističke u Rusiji, kao i međunarodni LGBT pokret.
Zakon zabranjuje da se promoviše i VPN sistem, koji omogućava da se zaobiđe cenzura, što se jako koristi u Rusiji.
Taj zakon je ranije u julu usvojio ruski parlament i pored protivljenja dvije parlamentarne grupe.
Opozicionar Boris Nadeždin, koji je htio da se suprotstavi Putinu na predsjedničkim izborima u martu 2024. godine, ali čiju kandidaturu su vlasti odbacile, tada je za AFP kritikovao taj zakon koji će, prema njemu, "kazniti zločin misli kao u romanu 1984" britanskog pisca Džordža Orvela.&nbsp;
Kako prenosi Frans pres, Rusija drastično ograničava slobodu medija i slobodu izražavanja preko interneta od pokretanja ofanzive u Ukrajini 2022. godine, usmjeravajući se sve više na zapadne platorme kao što su Gugl, Fejsbuk, Jutjub i Iks.

Putin promovisao zakon koji jača cenzuru i nadzor na internetu

Osnovni sud u Prištini osudio je danas Miloša Pleskovića na 15 godina zatvora za ratne zločine na Kosovu.
Prema optužnici, Plesković je zajedno sa grupom naoružanih Srba ubio troje albanskih civila i ranio još nekoliko u Prizrenu.
Sudija Rahman Bećiri rekao je da će presuda biti izvršena u roku od 15 dana od pravosnažnosti.
Plesković se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nalazi u pritvoru.
U optužnici se navodi da je pucao iz Kalašnjikova i ubio R. D, B. D. i F. B, dok su ranjeni Dženger Cana, Fevzi Cana i Baškim Kastrati preživjeli.
U dokumentu se navodi i da je porodicama žrtava bilo dozvoljeno da preuzmu tijela tek sedam dana nakon ubistva, kao i da su tijela R. D. i B. D. bila položena jedno na drugo, dok je jedno od njih imalo odsječenu nogu, a da je tijelo žrtve F. B. pronađeno bez glave.
Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije je, reagujući na presudu Pleskoviću, navela da je to nastavak "neosnovanih, drakonskih, protivpravnih i političkih presuda" i poruka svima srpske nacionalnosti da ne smiju da se vrate na svoje ognjište.
- Srbima se ovakvim presudama krše osnovna ljudska prava, među kojima je i ono na pravično suđenje koje je garantovano i međunarodnim konvencijama - naveli su iz te kancelarije.
Srpska Kancelarija za Kosovo pozvala je međunarodne misije da u skladu sa povjerenim mandatom obezbijede poštovanje osnovnih prava Srba i spriječe, kako su rekli, svaku vrstu njihovog fizičkog i institucionalnog progona.
Tokom rata na Kosovu 1998 i 1999. godine ubijeno je više od 13 hiljada civila, uglavnom iz albanske zajednice, dok se oko 1,6 hiljada i dalje vodi kao nestalo.

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Portugalska Vlada konsultovaće se sa predsjednikom države i parlamentom o namjeri priznanja države Palestine u septembru u UN, objavio je danas kabinet premijera Luiša Montenegra.
Portugal "namjerava da prizna državu Palestinu u okviru procedure koja može biti zaključena tokom nedjelje visokih zvaničnika na 80. zasijedanju Generalne skupštine UN koja će se održati u Njujorku u septembru, piše u saopštenju.
Portugal će se tako pridružiti drugim zemljama kao što su Kanada, Velika Britanija i Francuska koje su najavile da namjeravaju da priznaju državu Palestinu u septembru.
Prošlog četvrtka francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je da će Francuska zvanično priznati Palestinu na Generalnoj skupštini UN u septembru, nadajući se da će stvoriti kolektivnu dinamiku u tom smislu.
Kako je dodala portugalska Vlada, odluka o priznanju donijeta je poslije brojnih kontakata sa partnerima i imajući u vidu izuzetno zabrinjavajuće odvijanje sukoba kako na humanitarnom planu, tako i zbog ponovljenog pominjanja moguće aneksije palestinskih teritorija od strane Izraela.
Ta objava data je u vrijeme kada je jedno međunrodno tijelo za nadzor gladi koje podržavaju UN u utorak saopštilo da se u Gazi odvija najgori scenario gladi.
- Vlada je sprovela vrlo pažljiv postupak, uvijek u dogovoru sa svojim evropskim i drugim partnerima - rekao je portugalski predsjednik Marselo Rebelo de Sousa, ubzro poslije objave Vlade.
Ministar spoljnih poslova Paulo Rangel rekao je za javnu televiziju RTP da se radi o "zrelo promišljenoj odluci".

Portugalska Vlada planira da prizna Palestinu

Ukrajinski parlament usvojio je zakon koji je podnio predsjednik Volodimir Zelenski, a kojim se vraća nezavisnost antikorupcijskim tijelima u zemlji.
Time je poništen njegov sporni potez prošle nedjelje kada je potpisao zakon za koji su kritičari rekli da slabi nezavisnost antikorupcijskih tijela u zemlji, što je izazvalo proteste i kritike iz Evropske unije. Kritičari su tvrdili da novi zakon potkopava autoritet Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO), stavljajući ih pod kontrolu državnog tužioca.
Poslanici u Vrhovnoj radi, ukrajinskom parlamentu u Kijevu, odobrili su novi prijedlog Zelenskog sa 331 glasom za i devet uzdržanih.

Ukrajinski parlament usvojio zakon kojim se obezbjeđuje nezavisnost antikorupcionih tela

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Stelt podmornice opremljene laserima koji pogađaju mete u svemiru, sabotaža lanaca snabdijevanja i specijalno dizajnirani napadački sateliti sa jonskim pogonima – samo su neke od strategija koje kineski naučnici razvijaju kako bi se suprotstavili onome što Peking vidi kao ozbiljnu prijetnju: armadi komunikacionih satelita Starlink Ilona Maska. Kineski državni i vojni naučnici, zabrinuti zbog potencijalne upotrebe Starlinka od neprijatelja u vojnom sukobu i za potrebe špijunaže, objavili su desetine radova u javno dostupnim naučnim časopisima, u kojima analiziraju načine za praćenje i uništavanje Maskovih satelita, pokazuje analiza agencije Asošijeted pres. Kineski istraživači smatraju da Starlink – ogromna konstelacija niskoorbitnih satelita koja omogućava jeftinu, brzu i sveprisutnu povezanost čak i u najudaljenijim krajevima – predstavlja visok rizik po kinesku državu i njene strateške interese. Ove bojazni uglavnom potiču od bliske povezanosti kompanije sa obavještajnim i vojnim strukturama SAD, kao i od njenog sve većeg globalnog uticaja. - Kako Sjedinjene Američke Države integrišu Starlink tehnologiju u vojne svemirske sisteme kako bi stekle stratešku prednost nad protivnicima, tako sve više zemalja Starlink doživljava kao bezbjednosnu prijetnju u nuklearnom, svemirskom i sajber domenu - napisali su profesori sa Nacionalnog univerziteta za odbrambene tehnologije Kine u radu iz 2023. godine. Nisu samo kineski istraživači ti koji su zabrinuti zbog Starlinka, koji gotovo monopolistički kontroliše određene vidove svemirske komunikacije. Neki tradicionalni saveznici SAD takođe postavljaju pitanje koliko je mudro prepuštanje osnovne komunikacione infrastrukture – i potencijalnog rudnika podataka – kompaniji kojom upravlja nepredvidivi strani biznismen, čije političke lojalnosti nijesu uvijek jasne. Zabrinutost je dodatno pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je postalo jasno koliku prednost Starlink može donijeti na ratištu, a dodatno ju je rasplamsala Maskova sve prisutnija politička agenda. Mask je uložio desetine miliona dolara u reizbornu kampanju predsjednika Donalda Trampa i jedno vrijeme bio ključni savjetnik i zvaničnik američke administracije. Dok koketira sa idejom da osnuje sopstvenu političku partiju, Mask sve više pokazuje interesovanje za evropsku politiku, koristeći svoj uticaj kako bi promovisao niz tvrdo desničarskih i antisistemskih ličnosti koje su često u sukobu sa establišmentom. Mask je napustio Trampovu administraciju u maju, a samo nekoliko dana kasnije njihov odnos se raspao u javnoj svađi na društvenim mrežama. Ipak, Spejs Iks (SpaceX) – raketna i svemirska komunikaciona kompanija koju je Mask osnovao i koja upravlja Starlinkom – ostaje neraskidivo povezana sa ključnim funkcijama američke vlade. Kompanija je dobila milijarde dolara vrijedne ugovore za lansiranje misija NASA-e i vojnih satelita, povratak astronauta sa Međunarodne svemirske stanice i izgradnju mreže špijunskih satelita za Nacionalnu izvidničku kancelariju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Mask Tramp"><figcaption>Novoizabrani predsjednik Donald Tramp sluša dok Ilon Mask objašnjava operacije uoči lansiranja šestog probnog leta rakete Starship kompanije Spejs Iks, 19. novembra 2024. godine, u Boka Čiki, Teksas(Photo: Brendon Bel/Pool)</figcaption></figure>  <h2>Dominacija Starlinka u svemiru</h2> Od kada je prvi put lansiran 2019. godine, Starlink čini oko dvije trećine svih aktivnih satelita, prema podacima astrofizičara Džonatana Mekdovela iz harvardskog Smitsonijan centra za astrofiziku. Spejs Iks trenutno upravlja sa više od 8.000 aktivnih satelita, a planira da lansira još desetine hiljada. Peking, koji Starlink vidi kao produženu ruku američke vojne moći, sve intenzivnije razvija kontramjere – koje bi, ako budu primijenjene, mogle izazvati neželjene posljedice i za druge korisnike dok Spejs Iks širi globalno prisustvo. Isti sateliti koji prelijeću Kinu istovremeno pružaju uslugu Evropi, Ukrajini, SAD-u i drugim regijama na Zemlji. Starlink danas posluje u više od 140 zemalja, a nedavno je ušao i na tržišta Vijetnama, Nigera, Somalije, Demokratske Republike Kongo i Pakistana. U junu je dobio dozvolu za rad u Indiji, čime je prevazišao bezbjednosne barijere i interese domaćih telekomunikacionih giganata, otvarajući pristup tržištu od gotovo 1,5 milijardi ljudi. Na Starlinkovoj mapi pokrivenosti, gotovo da nema „mrtvih zona“, osim u Sjevernoj Koreji, Iranu i Kini. Nijedna druga zemlja ni kompanija nije ni blizu Starlinku. Džef Bezos, milijarder i vlasnik Amazona, lansirao je konkurentski projekat Kuiper, koji je u aprilu poslao prvu seriju internet satelita u orbitu. Do sada, Amazon ih ima samo 78, uz plan da ih lansira 3.232. Britansko-francuski OneWeb (sada dio kompanije Eutelstat) ima oko 650 satelita – što je tek djelić od planiranog. Evropska unija ulaže milijarde u razvoj svoje satelitske mreže pod imenom IRIS2, ali ozbiljno zaostaje. EU zvaničnici čak su morali da ubjeđuju članice da ne sklapaju ugovore sa Starlinkom dok IRIS2 ne profunkcioniše. - Mi jesmo saveznici Sjedinjenih Država, ali moramo imati stratešku autonomiju - rekao je francuski poslanik Evropskog parlamenta Kristofer Gridler, koji je predvodio zakonodavni rad na projektu IRIS2. - Rizik je u tome što sudbina više nije u našim rukama – kazao je on. Kina je javno izrazila ambiciju da izgradi sopstveni pandan Starlinku, kako bi zadovoljila unutrašnje bezbjednosne potrebe i konkurisala u inostranstvu. Godine 2021. osnovana je državna kompanija Čajna SatNet (China SatNet) sa zadatkom da lansira mega-konstelaciju sa vojnim kapacitetima, poznatu kao Guovan (Guowang). U decembru su lansirani prvi operativni sateliti, a trenutno ih je u orbiti 60 od planiranih 13.000, prema Mekdovelu. Kompaniya Ćjanfan (Qianfan), koju podržava vlast Šangaja, lansirala je 90 satelita od planiranih 15.000. U novembru je brazilska vlada najavila saradnju sa Ćjanfanom, nakon što je Mask ušao u žestok javni sukob sa jednim brazilskim sudijom koji je istraživao društvenu mrežu Iks (X) i zamrznuo račune Spejs Iksa u toj zemlji. Ćjanfan takođe cilja korisnike u Kazahstanu, Maleziji, Omanu, Pakistanu i Uzbekistanu, a ambicije širi i na afrički kontinent, prema dokumentu prikazanom na svemirskoj konferenciji prošle godine, koji je objavio „China Space Monitor“. <h2>Ruska invazija povećala zabrinutost</h2> Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pojačala je globalnu zabrinutost zbog Starlinkove dominacije. Rat je bio prekretnica u strateškom sagledavanju ovakvih sistema. Ukrajina je koristila mrežu Starlink za komunikaciju na frontu i za upravljanje izviđačkim i borbenim dronovima, što im je donijelo prednost na terenu. Istovremeno, pristup satelitima bio je u rukama samo jednog čovjeka – Maska – koji je mogao, i jeste, prekinuti ključne usluge, kao kada je odbio da omogući podršku ukrajinskom kontra-napadu na Krimu. Američke sankcije protiv Rusije takođe su naglasile rizike od zavisnosti od stranih aktera za pristup kritičnoj infrastrukturi. - Ukrajina je bila pucanj upozorenja za sve nas - kaže Nitin Pai, suosnivač i direktor Instituta Takšashila u Bangaloru, Indija. - Dvadeset godina smo znali da davanje ključnih državnih ugovora kineskim kompanijama nosi rizik, jer one funkcionišu kao produžena ruka Komunističke partije Kine. Sada je postalo jasno da nije ništa drugačije ni sa Amerikancima – kazao je on. Gotovo svi od 64 naučna rada o Starlinku koje je AP analizirao, objavljeni su nakon početka sukoba. <h2>Analiza mogućnosti i ranjivosti Starlinka</h2> Sveprisutnost Starlinka i njegove vojne primjene uzdrmale su Peking i podstakle kineske naučnike na djelovanje. U radu za radom, oni detaljno analiziraju sposobnosti i ranjivosti mreže koju jasno doživljavaju kao prijetnju, nastojeći da otkriju šta Kina može naučiti – i kopirati – iz Maskove kompanije dok razvija sopstveni satelitski sistem. Iako Starlink ne posluje u Kini, Maskovi sateliti ipak prelaze kinesku teritoriju. Istraživači sa Kineskog nacionalnog univerziteta odbrane su 2023. simulirali pokrivenost Starlinka iznad ključnih regiona – Pekinga, Tajvana i polarnih oblasti – i zaključili da Starlink može da obezbijedi 24-časovni nadzor Pekinga. - Kapacitet pokrivanja Starlink konstelacije svih regiona svijeta konstantno i ubrzano raste - naveli su. U drugom radu, koji je objavio državni tim za hitne sajber reakcije u industrijskom sektoru, istraživači su identifikovali ranjivosti u lancu snabdijevanja Starlinka. - Kompanija ima više od 140 dobavljača prvog reda i veliki broj dobavljača drugog i trećeg reda nizvodno - piše u radu iz 2023. godine u kojem se dodaje i da je nadzor nad sajber bezbjednošću ograničen. Inženjeri Narodnooslobodilačke armije Kine su, u zasebnom radu, predložili formiranje satelitske flote koja bi pratila Starlink satelite, prikupljala signale i potencijalno koristila korozivne materijale za oštećenje baterija ili jonske motore za remetenje solarnih panela. Drugi akademici pozivaju Peking da koristi međunarodne regulative i diplomatiju za obuzdavanje Maska, dok se inženjeri fokusiraju na aktivne kontra-mjere: korišćenje malih optičkih teleskopa iz komercijalne proizvodnje za praćenje Starlink mreže, pravljenje lažnih meta putem dubokih lažnjaka, gađanje satelita snažnim laserima. Iako neki američki analitičari tvrde da su kineske bojazni preuveličane, takve procjene nijesu umirile domaću debatu. Jedan kineski rad nosio je jednostavan naslov: „Pazi se Starlinka“.

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Fudbaleri Dečića u drugom kolu kvalifikacija završili su nastup u Ligi konferencije. 
 
Dečić je u Beču, u revanš meču, poražen od Rapida 4:2. 
 
Austrijski predstavnik prvi duel dobio je 2:0. 
 
Do pobjede pred svojim navijačima vodili su ga Piter Dal u 17, Andrija Radulović u 27, Dominik Veikselbraun u 68. i Klaudi Embuji u 71. minutu. 
 
Strijelci za Dečić bili su Vuk Striković u 60. i Petar Sekulović u 82. minutu. 
 
Dečić je u prvom kolu eliminisao Sileks iz Kratova.

I Dečić zaustavljen u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E govorimo o estetskoj medicini i važnosti povjerenja između ljekara i pacijenta. Naša gošća biće dr Ema Koljenović.&nbsp;
Sa Tenerifa nam se uživo javlja Ana Vujadinović, uspješna frizerka koja je kreativnost iskoristila za kreiranje garderobe i danas se može pohvaliti karijerom modne kreatorke.&nbsp;
Kada "DA" nije važeće zbog zablude jednog od supružnika pitamo advokaticu Dinu Šabotić.&nbsp;
Da li je top forma nakon porođaja lako ostvariva pitamo fitness instruktorku Milicu Drakulović.&nbsp;
Sa Ivanom i Kostom Petrovićem družimo se tokom pripreme doručka a među temama kojima se bavimo je i važnost &nbsp;poznavanja engleskog jezika i posjećenost ski centra Kolašin 1600.&nbsp;
Upoznajemo se i sa Ivom Kristić, instruktorkom kajt surfinga, koja je zbog ljubavi prema kajtu počela novi život na crnogorskoj obali.
Pratite jutarnji ljetnji program na Televiziji E od 08 do 10 sati.

Ljetnji program na TV E: Saznajte kako vratiti formu poslije porođaja, zašto je važno poznavati engleski jezik i kada se sudbonosno ''DA'' ne važi

Rad Skloništa za napuštene životinje na Kufinu, na polju zaštite i udomljavanja napuštenih pasa, u proteklih šest mjeseci pokazao je da zajedno sa humanim i odgovornim sugrađanima možemo učiniti mnogo, saopštili su iz opštine Bar. 
 
Kako navode čak 120 napuštenih jedinki, od ukupno 160 koje su primljene u Sklonište u tom periodu, udomljeno je i dobilo novu porodicu i dom. 
 
Ovi rezultati govore u prilog predanom radu zaposlenih u Skloništu i posvećenosti da svim pristiglim životinjama bude obezbijeđen kvalitetan medicinski tretman, koji obuhvata veterinarski pregled, vakcinaciju, sterilizaciju i čipovanje, adekvatan boravak i socijalizaciju. 
 
- Sklonište na Kufinu jedan je od nasavremenijih objekata ovog tipa kako u Crnoj Gori, tako i u region. Sadrži moderno opremljenu veterinarsku ambulantu sa operacionom salom, odvojene boksove, prostorije za izolaciju i oporavak, kuhinju i prostor za šetnju životinja, uz savremeni sistem za evidenciju i kontrolu zdravlja životinja- poručuju iz opštine Bar. 
 
Trenutno u Skloništu boravi 14 pasa o kojima se svakodnevno brine stručno osolje i koji čekaju priliku za odlazak u novi dom. U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići utorkom i četvrtkom u periodu od 11 do 13h, a iz Opštine Bar pozivaju da zaintersovane da to urade što skorije, jer su šanse da će među ovim životinjama pronaći novog najboljeg prijatelja - ogromne. 
 
- Ujedno apelujemo i na odgovorno ponašanje naših sugrađana – redovnu vakcinaciju, čipovanje i sterilizaciju ljubimaca, kao i postupanje u skladu sa Odlukom o kućnim ljubimcima na teritoriji opštine Bar- zaključuje se u saopštenju.

Opština Bar: Zahvaljujući radu Skloništa za napuštene životinje na Kufinu novi dom dobilo čak 120 pasa u 2025. godini

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

Greta Tunberg na protestu u Beogradu

Izraelske snage bombardovale lokacije Hezbolaha u Libanu

Hrvatska: Sanader pušten na uslovnu slobodu

Putin promovisao zakon koji jača cenzuru i nadzor na internetu

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Portugalska Vlada planira da prizna Palestinu

Ukrajinski parlament usvojio zakon kojim se obezbjeđuje nezavisnost antikorupcionih tela

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

I Dečić zaustavljen u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije

Ljetnji program na TV E: Saznajte kako vratiti formu poslije porođaja, zašto je važno poznavati engleski jezik i kada se sudbonosno ''DA'' ne važi

Opština Bar: Zahvaljujući radu Skloništa za napuštene životinje na Kufinu novi dom dobilo čak 120 pasa u 2025. godini

PRATITE TVe UŽIVO