Organizacija u svom godišnjem izvještaju prikazuje mračnu sliku stanja ljudskih prava širom svijeta i poziva na odbranu svjetskog poretka

Amnesti internešenel: "Predatorsko ponašanje moćnih"

Demonstranti u Manili pocijepali postere sa likovima američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahu, Filipini, 15. april 2026. (Foto: AP Photo/Aaron Favila)
Demonstranti u Manili pocijepali postere sa likovima američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahu, Filipini, 15. april 2026. (Foto: AP Photo/Aaron Favila)

Organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel u svom izvještaju za proteklu godinu donosi uznemirujući zaključak: ljudska prava se sve teže krše širom svijeta - kako od samih država, tako i od strane privatnih aktera. I u većini slučajeva, počinioci ostaju nekažnjeni, piše Dojče vele. 

U izvještaju "Amnesty Report" za 2025. navodi se da je prošlu godinu obilježilo "predatorsko ponašanje" mnogih moćnika.

Amnesti posebno osuđuje konkretne političke lidere koji su prošle godine dominirali naslovnim stranama širom svijeta.

- Šefovi država i vlada poput (Donalda) Trampa, (Vladimira) Putina, (Benjamina) Netanjahua i drugih nisu se ustručavali masovnog razaranja, ugnjetavanja i nasilja, kako bi obezbijedili ekonomsku i političku dominaciju - navodi se u izvještaju

Duhrov: "Iran ne može biti slobodan zbog kršenja međunarodnog prava"

Rat u Iranu, prema mišljenju generalne sekretarke Amnesti internešenela u Njemačkoj Julije Duhrov, predstavlja trenutno temu koja najviše uznemirava. 

Iako naglašava da je Amnesti zabilježio kršenja ljudskih prava u oko 140 zemalja, Duhrov u razgovoru za Dojče vele ističe da ljudi u Iranu žive u dvostrukoj opasnosti.

- Najprije od napada SAD i Izraela, koji krše međunarodno pravo i čiji ciljevi su civilno stanovništvo i infrastruktura, a potom i od represije sopstvene vlade, koja je već rezultirala hiljadama smrtnih slučajeva - ističe Duhrov.

Pa ipak, tvrdi ona, režim u Teheranu može biti zamijenjen samo ako se poštuje međunarodno pravo.

- Napadi koji krše međunarodno pravo nisu doveli do poboljšanja situacije. Trenutno se pribojavamo još jačih napada iranskog rukovodstva na sopstveno stanovništvo - naglasila je Duhrov.

Ali nisu samo SAD, Rusija i Izrael ti koji su odavno napustili stari svjetski poredak. I mnoge druge države se sve više distanciraju od politike zasnovane na čvrstim međunarodnim pravilima, navodi se u godišnjem izvještaju Amnestija.

- Svjetski poredak koji je nastao iz pepela Holokausta i neizrecivog uništenja tokom dva svjetska rata, i koji je kontinuirano, uz velike napore, nastajao proteklih 80 godina, nije nažalost dovoljno stabilan - ocijenjeno je u izvještaju. 

A preostale države koje se zalažu za demokratiju, vladavinu prava i međunarodni kompromis, često se čine bespomoćnim i pribjegavaju popuštanju.

To je tužan bilans. Da li je prisutna i rezignacija? Da li je išta ostalo od starog svjetskog poretka? Amnesti internešenel u svom izvještaju napore diplomata i aktivista za mirniji svijet nakon 1945. opisuje čak kao „remek-djelo.

- Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i Konvencija o genocidu, usvojene 1948. godine, kao i mnogi drugi paketi pravila o kojima se raspravljalo i koji su usvojeni u narednih 80 godina, nipošto nisu iluzija - navode iz organizacije. 

Oni koji se sada glasno žale na kraj svijeta zasnovanog na pravilima, obično su zainteresovani samo za njihovo ukidanje.

- U jedno možemo biti sigurni: izvještaji o nestanku ovog međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima su preuveličani - ocjenjuju u Amnestiju.

Kritika Rubiovih vizija budućnosti

Amnesti internešenel posebno kritikuje dvije vlade - u SAD-u i Izraelu. Što se tiče Sjedinjenih Država pod predsjednikom Donaldom Trampom, u izvještaju se navodi da je u januaru 2026. ministar spoljnih poslova Marko Rubio predstavio viziju novog svjetskog poretka sa zapadnom alijansom hrišćanskih civilizacija - viziju koja je jednostavno ignorisala važne istorijske činjenice. 

Rubio je govorio o ponosu tih država zbog njihovog nasljeđa.

- Nasljeđe koje je on u svom govoru dosljedno romantizovao. Ali te njegove riječi ne mogu da zasijene činjenice - to zajedničko nasljeđe obilježeno je hegemonijom, kolonijalizmom, ropstvom i genocidom - ističu u Amnestiju.

Primjedbe o izraelskim akcijama protiv susjednih država u sukobu na Bliskom istoku podjednako su oštre.

- Međunarodni mehanizmi zaštite zakazali su za milione ljudi, kao u slučaju Palestinaca, koji doživljavaju genocid, aparthejd i okupaciju od izraelske vlade - navodi se u izvještaju.

A što se tiče ruskog predsjednika Vladimira Putina, u izvještaju se navodi da "Rusija nastavlja da u Ukrajini čini zločine protiv čovječnosti".

Nada u angažman civilnog stanovništva

Sve to zvuči kao razvoj događaja koji nezaustavljivo napreduje i koji će dovesti do dalje eskalacije. Ali u ratu SAD i Izraela protiv Irana, neke države EU su posebno pokazale jasne znakove distanciranja, navodi se u izvještaju.

- Početkom 2026. godine, neke evropske države su izgleda postale svjesnije globalne prijetnje: odbile su da se pridruže američkim i izraelskim napadima na Iran i izjasnile za zaštitu nacionalnog suvereniteta - konstatuje se u dokumentu.

I Julija Duhrov još pronalazi dovoljno primjera koji mogu da ponude nadu u svijetu koji je, čini se, iskočio iz kolosjeka.

- U Iranu su ljudi izašli na ulice iako su znali da su im životi u opasnosti. U Mađarskoj je nehumana politika Viktora Orbana upravo poražena. I stalno se iz zatvora oslobađaju ljudi, poput Marije Kolesnikove u Bjelorusiji, za koju smo se zalagali - navodi Duhrov.

Kolesnikova, poznata bjeloruska muzičarka i aktivistkinja za ljudska prava, oslobođena je nakon pet godina provedenih u zatvoru, u decembru 2025.

Programska šema

08:55 09:00
5 MIN XEMISIJA
09:00 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 11:05
INFOINFORMATIVA
11:05 12:00
BAHAR 3SERIJA
12:00 13:00
E GLAMEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.