<article>Njemački državljanin koji je prije tri dana stradao na žičari na skijalištu Savin kuk na Žabljaku je fudbaler Sebastian Hertner.To je potvrdio klub za koji je igroao - ETSV Hamburg.- S velikom tugom objavljujemo tragičnu smrt našeg kapitena Sebastiana Hertnera tokom odmora. Skrhani smo i duboko ožalošćeni. Izražavamo iskreno saučešće njegovoj porodicu i voljenima. Počivaj u miru, Sebastiane - saopštio je klub putem Instagrama. Hertner je prošao omladinsku školu Štutgarta i za Njemačku odigrao sedam utakmica u omladinskim uzrastima.Od popularnijih klubova, igrao je za Erzgebirge Aue u "Cvajti", 1860 Munchen, Darmstadt i Erzgebirge Aue. </article>

Njemački državljanin koji je prije tri dana stradao na žičari na skijalištu Savin kuk na Žabljaku je fudbaler Sebastian Hertner.
To je potvrdio klub za koji je igroao - ETSV Hamburg.
- S velikom tugom objavljujemo tragičnu smrt našeg kapitena Sebastiana Hertnera tokom odmora. Skrhani smo i duboko ožalošćeni. Izražavamo iskreno saučešće njegovoj porodicu i voljenima. Počivaj u miru, Sebastiane - saopštio je klub putem Instagrama.&nbsp;
Hertner je prošao omladinsku školu Štutgarta i za Njemačku odigrao sedam utakmica u omladinskim uzrastima.
Od popularnijih klubova, igrao je za Erzgebirge Aue u "Cvajti", 1860 Munchen, Darmstadt i Erzgebirge Aue.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sport

Stradali Njemac na Savinom kuku bio fudbaler - Klub se oprostio od njega

Njemački državljanin koji je prije tri dana stradao na žičari na skijalištu Savin kuk na Žabljaku je fudbaler Sebastian Hertner.
To je potvrdio klub za koji je igroao - ETSV Hamburg.
- S velikom tugom objavljujemo tragičnu smrt našeg kapitena Sebastiana Hertnera tokom odmora. Skrhani smo i duboko ožalošćeni. Izražavamo iskreno saučešće njegovoj porodicu i voljenima. Počivaj u miru, Sebastiane - saopštio je klub putem Instagrama. 
Hertner je prošao omladinsku školu Štutgarta i za Njemačku odigrao sedam utakmica u omladinskim uzrastima.
Od popularnijih klubova, igrao je za Erzgebirge Aue u "Cvajti", 1860 Munchen, Darmstadt i Erzgebirge Aue.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je danas na nastavak podrške Ukrajini, upozorivši da bi Evropa mogla da se suoči sa rastućim bezbjednosnim rizicima ukoliko oslabi njena odlučnost.
Rute je rekao da Ukrajina mora da ostane snažna kako bi se spriječili pokušaji predsjednika Rusije Vladimira Putina da napadne NATO, prenosi Ukrinform.
Takođe je naglasio potrebu da članice NATO povećaju izdvajanja za odbranu u skladu sa obavezama dogovorenim na samitu Alijanse u Hagu u junu.
- Ako uradimo ove dvije stvari, bićemo dovoljno snažni da se zaštitimo i Putin nikada neće pokušati (da napadne Alijansu) - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO istakao je da se ponovno naoružavanje mora sprovesti brzo, jer bi, prema procjenama obavještajnih službi, bezbjednosna situacija mogla da postane opasna već 2027. godine.

Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

Savjet za odbranu i bezbjednost razmatraće sjutra izvještaj o stanju u Vojsci Crne Gore (VCG) za prošlu godinu, kao i prijedlog odluke o učešću jedinica Vojske u međunarodnim vježbama i obukama tokom naredne godine.
Sjednica Savjeta, koju je zakazao predsjednik Jakov Milatović, počeće u 11 sati u Vili Gorica.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, članovi Savjeta razmoriće Izvještaj o stanju u Vojsci za prošlu godinu i Izvještaj o učešću pripadnika VCG u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili višeg ranga za isti period.
- Na sjednici će biti razmotren Prijedlog odluke o učešću jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim vježbama i obuci u 2026.godini - navodi se u saopštenju.
Savjet će, dodaje se, razmatrati predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, i unapređenjima oficira i oficirki Vojske, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Sjutra sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Ova praznična sezona za mnoge Mađare mogla bi biti jedna od politički najobojenijih u posljednjim decenijama.
Uspon Petera Mađara, prvog ozbiljnog izazivača šesnaestogodišnje vladavine Viktora Orbana, sigurno će biti tema o kojoj će se govoriti dok se porodice okupljaju uz riblju čorbu, sarmu i makovnjaču (beigli).
Jedno pitanje posebno će dominirati razgovorima, ukazuje Ferenc Nemeš, doktorand na Univerzitetu Korvinus u Budimpešti, koji se bavio istraživanjima o Zapadnom Balkanu u Torontu i Skoplju i bio pripravnik u EULEX-u na Kosovu, u analizi za CEPA.
Skandal sa zlostavljanjem djece u Mađarskoj prevazišao je političke podjele, pri čemu su birači vlasti jednako ogorčeni kao i pristalice opozicije.
On ne samo da ugrožava poziciju vlade svega četiri mjeseca pred izbore, već ide u prilog glavnom izazivaču vlasti, ističe Nemeš.
Najmanje jedno istraživanje sprovedeno u decembru pokazalo je nagli rast prednosti opozicije u anketama.
Zaštita djece postala je ključno političko pitanje Petera Mađara. Njegov politički uspon pokrenut je prošlogodišnjim skandalom oko predsjedničkog pomilovanja koje je uključivalo pedofiliju, a od tada koristi svaku priliku da skrene pažnju na korumpirani sistem proistekao iz nemara, zloupotrebe moći i političkih zataškavanja.
Ove zabrinutosti, koje traju godinama, obuhvataju slučajeve zlostavljanja djece u državnim ustanovama i u ustanovama za maloljetnički pritvor.
Najnoviji slučaj, takozvana „afera Ulice Szolo“ iz maloljetničkog pritvorskog centra u prijestonici, izazvao je snažan politički i društveni odjek.
U ovom slučaju iznijete su optužbe za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i prisilnog rada, kao i za verbalno, fizičko i seksualno zlostavljanje.
Na društvenim mrežama kruže uznemirujući snimci koji prikazuju zaposlene, uključujući i rukovodioce ustanove, kako djecu podvrgavaju nehumanom postupanju pod izgovorom „discipline“.
Kako proizlazi iz dostupnog materijala, ovi slučajevi nijesu izolovani, ali se mnoge žrtve plaše da progovore zbog tvrdnji da afera dopire blizu Orbanovog najužeg kruga.
Potpredsjednik vlade Žolt Šemjen optužen je za umiješanost u skandal sa seksualnim zlostavljanjem djece. Šemjen to negira, dok je Orban zlostavljanje okarakterisao kao krivično djelo i kao neprihvatljivo.
Najnovije optužbe podstakle su desetine hiljada demonstranata da marširaju preko čuvenog Lančanog mosta u Budimpešti, iza transparenata sa porukom „Zaštitimo djecu“. Okupljeni su se potom uputili ispred Šandor palate, zvanične rezidencije predsjednika, koja se nalazi u neposrednoj blizini Orbanove kancelarije.
Mađar je obećao pravnu i političku odgovornost, kao i temeljne istrage u slučajevima zaštite djece. On tvrdi da ovi incidenti nijesu izdvojeni, već dio korumpiranog sistema za koji je vlast dugo znala i koji je kontinuirano pomagala da se zataška.
Odgovor vlade bio je negiranje većine optužbi, iako je nekoliko ustanova za brigu o djeci stavljeno pod policijski nadzor. Provladini mediji sugerisali su da je britanska obavještajna služba MI6 na neki način povezana sa skandalom.
Za vladu koja se ponosi imidžom porodično orijentisane vlasti i zaštitom djece od, kako tvrdi, zapadnih ideoloških prijetnji poput rodnog identiteta i LGBT ideja, ovi skandali pogađaju izuzetno osjetljivo pitanje.
Oni su u oštroj suprotnosti sa bilbordima na međunarodnom aerodromu u Budimpešti, koji posjetioce na više jezika obavještavaju da su stigli u „porodici prijateljsku Mađarsku“.
Zaštita djece, naročito ovi nedavni skandali, dijele Orbanovo biračko tijelo i idu u korist Mađaru, koji vodi promišljenu kampanju kako bi privukao razočarane birače iz premijerovog tabora.
Nedavno istraživanje Centra 21 Research pokazalo je da je više od polovine Orbanovih pristalica izrazito kritično prema odgovoru vlade i njenoj komunikaciji u vezi sa skandalima zlostavljanja djece.
Ova tema vidljivo unosi razdor u biračko tijelo Fidesa i, ukoliko se pojave novi dokazi ili dodatni skandali, mogla bi dodatno učvrstiti Mađarovu prednost uoči parlamentarnih izbora u aprilu.
Zbog toga ne čudi što je zaštita djece postala jedna od ključnih tema Mađarove politike. Od organizovanja masovnih protesta i pokretanja telefonske linije za zaštitu djece, do donošenja božićnih poklona ustanovama za brigu o djeci, dječjim bolnicama i sirotištima, ovo pitanje očigledno prevazilazi postojeće stranačke podjele.
Mađar je zadržao ovaj fokus i čini se da je to jedna od njegovih najjačih aduta u privlačenju birača od Orbana.
Ipak, izazov ostaje činjenica da neodlučni birači, ili oni koji ne žele da se izjasne, i dalje čine najmanje trećinu biračkog tijela. Uz to, postoji duga istorija opozicionih partija koje su u anketama imale povoljan položaj, da bi na kraju posrnule na samim izborima.
Ovog Božića politika ulazi u mađarska domaćinstva, dok različite generacije provode vrijeme zajedno. Kakve god bile rasprave za prazničnim porodičnim trpezama ove godine, jedno će vjerovatno ujediniti Mađarove mlađe birače i Orbanove starije pristalice – uvjerenje da je skandal sa zlostavljanjem djece ozbiljan i da vlada do sada nije uspjela da ponudi uvjerljiv odgovor, zaključuje Nemeš.

Afera koja je ujedinila birače u Mađarskoj: Sumorne vijesti za Viktora Orbana

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 23. decembra, u razgovoru sa predsdednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da su u toku pregovori koji bi mogli radikalno da promrdene situaciju, kao i da je važno da svi partneri izvrše zajednički pritisak na Rusiju u cilju postizanja mira.
- Veoma srdačan i dobar razgovor sa predsjednicom Evropske komisije, Ursulom fon der Lajen. Ja sam zahvalan na svoj podršci, pomoći i maksimalnom angažovanju, ne samo ove godine, već od samog početka ruske invazije - naveo je on na svom Telegram kanalu.
Zelenski je podsjetio da je Evropska komisija prošle nedjelje odlučila da izdvoji 90 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini u naredne dvije godine.
- Mi veoma cijenimo to što Evropska unija toliko podržava Ukrajinu u ovom trenutku koji je na mnogo načina ključan u diplomatskom smislu - dodao je predsjednik Ukrajine, prenijela je agencija Ukrinform.
Prema njegovim riječima, trenutno su u toku pregovori koji bi mogli radikalno da promijene situaciju, pa je zato važno da postoji pravi pritisak na Rusiju u cilju postizanja mira.
Kako je Zelenski naveo, tokom razgovora razmotren je značaj podrške ukrajinskoj stabilnosti i jačanju njenih pozicija za pregovaračkim stolom.
- Iako čitav svijet sada očekuje Božić, mi ne prestajemo da radimo ni jednog trenutka radi zajedničkog cilja postizanja mira i bezbjednosti - poručio je on, prenosi Ukrinform.

Zelenski: U toku su pregovori koji mogu radikalno da promijene situaciju

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Stradali Njemac na Savinom kuku bio fudbaler - Klub se oprostio od njega

Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

Sjutra sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Afera koja je ujedinila birače u Mađarskoj: Sumorne vijesti za Viktora Orbana

Zelenski: U toku su pregovori koji mogu radikalno da promijene situaciju

PRATITE TVe UŽIVO