<article>Crnogorski skijaš Branislav Peković na 37. mjestu završio je nastup u slalomu na Igrama u Milanu i Kortini.Peković je u trci koja je obilovala odustajanjima, diskvalifikacijama i velikim preokretima u borbi za medalje, na kraju zaostao 35,56 sekundi za novim olimpijskim šampionom Loikom Mejarom.Mejar je nakon 78 godina donio Švajcarskoj medalju u slalomu.Austrijanac Fabio Gštrajn osvojio je srebro, dok je Henrik Kristofersen donio bronzanoj Norveškoj.Najveći tragičar olimpijskog slaloma bio je norveški skijaš Atle Li Mekgrat, koji je nakon perfektne prve vožnje, već na startu druge napravio veliku grešku, pa je ostao bez plasmana, što je izazvalo snažnu emotivnu reakciju.Norvežanin je bacio štapove i skije, a potom vidno iznerviran otišao pored staze.Prvu vožnju završilo je 44, a obje 39 skijaša.</article>

Crnogorski skijaš Branislav Peković na 37. mjestu završio je nastup u slalomu na Igrama u Milanu i Kortini.
Peković je u trci koja je obilovala odustajanjima, diskvalifikacijama i velikim preokretima u borbi za medalje, na kraju zaostao 35,56 sekundi za novim olimpijskim šampionom Loikom Mejarom.
Mejar je nakon 78 godina donio Švajcarskoj medalju u slalomu.
Austrijanac Fabio Gštrajn osvojio je srebro, dok je Henrik Kristofersen donio bronzanoj Norveškoj.
Najveći tragičar olimpijskog slaloma bio je norveški skijaš Atle Li Mekgrat, koji je nakon perfektne prve vožnje, već na startu druge napravio veliku grešku, pa je ostao bez plasmana, što je izazvalo snažnu emotivnu reakciju.
Norvežanin je bacio štapove i skije, a potom vidno iznerviran otišao pored staze.
Prvu vožnju završilo je 44, a obje 39 skijaša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sport

Peković 37. u slalomu, Mejaru zlatna medalja

Izrael je danas saopštio da će palestinskoj grupi Hamas dati ultimatum od 60 dana za razoružavanje.
- Hamas će morati predati sve svoje oružje, uključujući puške“, rekao je izraelski sekretar kabineta Josi Fuhs tokom konferencije u Jerusalimu - prenosi Anadolija.
Fuhs je kazao da je period od 60 dana zatražila američka administracija.
- Mi to veoma poštujemo - rekao je on.
Ne potvrđujući kada će tačno ultimatum početi, Fuhs je kazao da bi mogao da počne sa sastankom Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trampa 19. februara.
- Procijenićemo to. Ako uspije, odlično. Ako ne, onda će IDF (vojska) morati završiti misiju - naveo je Fuhs.
Nije bilo direktnih komentara Hamasa ili Vašingtona o izraelskoj tvrdnji.
Sporazum o prekidu vatre, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, na snazi ​​je u Gazi od 10. oktobra, čime je zaustavljen dvogodišnji rat u kojem je od oktobra 2023. godine poginulo više od 72 hiljade ljudi, a preko 171 hiljada je povrijeđena.
Druga faza sporazuma o prekidu vatre počela je sredinom januara i uključuje odredbe koje se odnose na razoružavanje Hamasa i drugih palestinskih frakcija u Gazi.
Hamas je odbacio pozive na predaju oružja, predlažući umjesto toga da se ono skladišti ili zamrzne.

Izrael dao Hamasu 60-dnevni ultimatum za razoružavanje

Crnogorski naučnici Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore sjutra kreću nazad za Crnu Goru, nakon gotovo dva i po mjeseca boravka na Antarktiku. Tamo su učestvovali u međunarodnoj istraživačkoj ekspediciji ispitivanja mikroplastike u morskom ekosistemu. Poručuju da su klimatske promjene vidljive i da je 5 do 12 za očuvanje naše planete.
Izolovani od svijeta, već gotovo dva i po mjeseca naši naučnici, Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović, žive na naučno-istraživačkom brodu i svakodnevno obavljaju uzorkovanja mora.
- Proteklih dana smo uzorkovali morske organizme sa dna, kao i uzorke za analizu mikroplastike, tako da će ti uzorci po povratku broda u našu zemlju biti dalje analizirani. Inače, ovo je jedinstvena prilika da sa ovakvog udaljenog prostora dobijemo uzorke i uključimo se u zajednicu naučnika koji se bave izučavanjem ovog najmanje poznatog kontinenta - kazala je naučnica Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora .
Na južnoj hemisferi trenutno je ljeto, ali vremenski uslovi su zahtjevni i izazovni za rad. Temperatura bude oko nule. Međutim, kada je vjetar, subjektivni osjećaj je da je minus 15 stepeni. No, sve je to zanemarljivo pored ljepote Antarktika.
- Za mene kao naučnika, biti na antarktičkom kontinentu, družiti se sa naučnicima iz raznih zemalja i istraživati ovaj još uvijek netaknuti kontinent iskonske ljepote i prirode, zaista predstavlja veliki izazov, a i krunu moje naučne karijere. Biti u društvu pingvina, foka i kitova zaista je iskustvo za pamćenje - kazao je naučnik Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora.
Naučnica Mačić je kazala da je poseban doživljaj raditi na ovako udaljenom području zajedno sa ostalim naučnicima i posadom bugarskog broda Sveti Kiril i Metodije.
- Jednostavno, ta međunarodna saradnja se ovdje itekako osjeća – ljudi su povezani jedni sa drugima i nekako bi to trebalo da bude poruka za čitav svijet - rekla je ona.
Iako važi za jedan od najnetaknutijih predjela na planeti, Antarktik ipak nije pošteđen otpada ljudskog porijekla, u šta su se uvjerili naši naučnici. Zato poručuju da je 5 do 12 da sačuvamo planetu.
- Ovih gotovo dva i po mjeseca ovdje zaista su dali drugačiju sliku svijeta u kojem živimo, i čini mi se da poruka koju ćemo poslati odavde kao naučnici treba da bude jasna i glasna: Sačuvajmo Antarktik kao mjesto koje zaista mnogo znači našoj planeti - kazao je Joksimović.
Naučnica Mačić kaže da je Antarktik prije svega najvažniji za očuvanje klime kakva jeste na našoj planeti, ali naravno, važno je i da ga očuvamo još uvijek netaknutog, za razliku od ostalog dijela naše planete.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima, i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica.
Tako su Mačićeva i Joksimović upisani u listu naučnika koji su kročili na antarktički kontinent, dali svoj doprinos da ovaj dio planete bude sačuvan za buduće generacije i da se zastava Crne Gore zavijori na Bijelom kontinentu.

Crnogorski naučnici završavaju istraživanje na Antarktiku: 5 do 12 za očuvanje planete

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su večeras u Novom Sadu i povrijedile najmanje tri osobe, među kojima je i novinar.
Napad se dogodio ispred Srpskog narodnog pozorišta (SNP), gdje se večeras održava svečana akademija povodom 200 godina od osnivanja Matice srpske.
Kako javlja Beta, jednom mladiću je povrijeđena glava, djevojci je povrijeđena ruka, a novinar Žarko Bogosavljević je dobio udarac u lice i izbili su mu telefon iz ruke.
Hitna pomoć je na licu mjesta i ukazuje pomoć povijređenima.
Pristalice SNS-a okupljene ispred SNP-a prethodno su vrijeđale građane Novog Sada i uzvikivali im "ustaše!", a građani su im uzvraćali sa "ruke su vam krvave".
Ispred SNP-a od popodne su primjetne veće grupe ljudi a novinarima je potvrđeno da su zaposleni u javnim i komunalnim preduzećima dobili naredbu da "uveličaju skup" ispred SNP-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBlokadaPFNS%2Fstatus%2F2023476964565336522%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2023476964565336522%7Ctwgr%5E5d70f7b54e8c0143a6c2ce865405ada62736cdad%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Izraelski tužioci saopštili su u ponedjeljak da planiraju da podignu optužnicu protiv jednog doseljenika zbog ubistva palestinskog aktiviste tokom sukoba koji je zabilježen na video-snimku, čime je pokrenut rijedak krivični postupak zbog nasilja koje počine jevrejski doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali.
Napadi doseljenika i rušenja kuća od strane vlasti dramatično su porasli u posljednje dvije godine, ali je smrt Avdaha Hatalina u julu privukla posebnu pažnju zbog njegovog učešća u filmu No Other Land, koji je 2025. osvojio Oskara i prikazuje borbu palestinskih seljana da ostanu na svojoj zemlji. Slučaj se dodatno izdvaja jer je sukob između Palestinaca i Jinona Levija, na međunarodnom nivou sankcionisanog doseljenika, snimljen iz više uglova.
Na jednom snimku, za koji članovi porodice tvrde da ga je napravio sam Hatalin, vidi se kako Levi puca u pravcu osobe koja drži kameru. Na drugom snimku Levi ispaljuje dva hica, ali se ne vidi gdje su meci završili.
Izraelski sudija je prije šest mjeseci pustio Levija iz pritvora, navodeći da nema dovoljno dokaza da je upravo on ispalio hice koji su usmrtili Hatalina.
Kancelarija državnog tužioca Izraela potvrdila je u ponedjeljak u saopštenju da je pokrenula postupak podizanja optužnice protiv Levija. Nije precizirano za koje krivično djelo.
Eitan Peleg, advokat porodice Hatalin, kazao je da ih je tužilaštvo obavijestilo da planira da podigne optužnicu protiv Levija za ubistvo iz nehata, čime počinje procedura koja Leviju omogućava da ospori optužbe prije nego što budu zvanično podnesene.
- Primjena zakona u ovakvim slučajevima u koje su uključeni Palestinci na Zapadnoj obali veoma je rijetka, tako da je ovo jedinstven slučaj - rekao je Peleg za agenciju Asošiejted pres u ponedjeljak.
Izraelska vojska uputila je pitanja o optužnici policiji, koja se još nije oglasila. Obje institucije sprovode zakon na tom području.
Na okupiranoj Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, teritorijama koje je Izrael zauzeo 1967. i koje Palestinci vide kao osnovu buduće države, živi više od 3,4 miliona Palestinaca i 700.000 Izraelaca. Međunarodna zajednica gotovo jednoglasno smatra da je izgradnja izraelskih naselja na tim prostorima nezakonita i prepreka miru.
Palestinci i organizacije za ljudska prava tvrde da vlasti sistematski izbjegavaju procesuiranje doseljenika ili da ih rijetko pozivaju na odgovornost za nasilje. Pod Nacionalnim bezbjednosnim ministrom Itamarom Ben Gvirom, istrage o napadima doseljenika naglo su opale, navodi izraelska organizacija za ljudska prava Ješ Din.
Halil Hatalin, Avdahov brat, kazao je da je porodica zadovoljna što se makar u nekoj mjeri teži pravdi, ali smatra da je kvalifikacija krivičnog djela kao „ubistvo iz nehata“ nedovoljna.
- To je bilo namjerno ubistvo usred bijela dana, sa prethodnom namjerom i predumišljajem - rekao je on.
Levijev advokat Avičaj Hajbi u ponedjeljak je odbio da komentariše najavljenu optužnicu, navodeći da je još nije dobio. Nakon pucnjave rekao je za Asošiejted pres da je Levi djelovao u samoodbrani, ne ulazeći u detalje. Levi se u ponedjeljak nije javljao na telefonske pozive.
Video-snimak koji je prošle godine objavila izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem prikazuje Levija kako puca u pravcu osobe koja snima. U trenutku za koji B’Tselem tvrdi da se Hatalin srušio, snimak postaje podrhtan, ali se čuju jauci bola. Organizacija navodi da je snimak dobila od porodice Hatalin, koja tvrdi da ga je on sam snimio.
Dodatni snimci koje je AP dobio prošle godine prikazuju Levija kako maše pištoljem tokom sukoba u selu Um el-Kair sa grupom Palestinaca zbog bagera koji je ranije tokom dana skliznuo iz obližnjeg naselja i oštetio palestinsku imovinu.
Ala Hatalin, rođak koji je snimao sukob, rekao je tada za AP da je prišao Leviju kako bi mu rekao da je grupa nenaoružana i da zaustavi rušenje.
Na snimku se čuje kako jedan Palestinac vrijeđa Levija, a drugi ga izaziva da puca. Levi gura nekoga izvan kadra, zahtijeva da zna ko je bacao kamenje, a zatim ispaljuje hitac, naizgled dalje od grupe. Potom puca ponovo i viče prema okupljenima da se sklone od bagera.
Snimak ne prikazuje gdje su meci završili, ali drugi rođaci tvrde da su vidjeli kako se Avdah Hatalin odmah srušio nakon pucnjeva.
Levi je uhapšen, a potom pušten u kućni pritvor. I ta mjera je kasnije ukinuta.
Levi je bio među izraelskim doseljenicima koje su Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje sankcionisale zbog navoda o nasilju nad Palestincima 2024. godine. Predsjednik Donald Tramp ukinuo je američke sankcije nakon što je naredne godine preuzeo dužnost.
Aktivisti i članovi ekipe filma No Other Land kažu da su se napadi doseljenika na selo prikazano u filmu pojačali otkako je ostvarenje osvojilo Oskara.
Hamdan Balal, jedan od reditelja filma, rekao je da je porodična kuća njegove porodice u Um el-Kairu bila meta novog napada u nedjelju. Tokom sukoba uhapšena su četvorica njegovih rođaka, naveo je.
Balal je kazao da je jedan vojnik, koji je u kuću došao u pratnji još jednog vojnika i doseljenika-stočara, uhvatio njegovog brata za vrat i pokušao da ga uguši. Ni vojska ni policija nijesu odgovorile na zahtjeve za komentar o incidentu.
- Godinu nakon što sam dobio Oskara, napadi su se značajno pojačali. Svakog dana doseljenici dolaze i uništavaju polja, drveće, usjeve oko kuće - rekao je on.
Dok tužioci rade na podizanju optužnice protiv Levija, a nasilje širom Zapadne obale se nastavlja, Izrael istovremeno sprovodi mjere kojima dodatno učvršćuje kontrolu nad zemljom na okupiranoj teritoriji.
U nedjelju je najavljeno da će se obnoviti proces registracije zemljišta širom Zapadne obale, kojim se od svih koji polažu pravo na posjed traži da podnesu dokumenta kao dokaz vlasništva. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi taj postupak mogao oduzeti Palestincima zemlju na kojoj žive i koju obrađuju generacijama, te velike površine prenijeti u vlasništvo izraelske države.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da su ti koraci odgovor na napore Palestinske uprave da registruje zemlju u područjima u kojima Izrael ima civilnu i vojnu kontrolu.
Mjere dolaze nakon godina optužbi Palestinaca da akcije doseljenika i vojske – kampanje nasilja, uznemiravanja i rušenja – tjeraju ljude sa njihove zemlje.
Odluke su izazvale široku osudu kao kršenje međunarodnog prava, uključujući i od zemalja uključenih u proces postizanja primirja u Pojasu Gaze i Trampovog Odbora za mir.
Saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju u ponedjeljak navelo je da su ove mjere dio nastojanja Izraela da nametne „novu pravnu i administrativnu realnost“ koja potkopava izglede za mir i stabilnost. Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova taj je potez nazvalo „flagran­tnim kršenjem“ međunarodnog prava, upozoravajući da će dodatno podići tenzije na palestinskim teritorijama i u cijeloj regiji.

Peković 37. u slalomu, Mejaru zlatna medalja

Izrael dao Hamasu 60-dnevni ultimatum za razoružavanje

Crnogorski naučnici završavaju istraživanje na Antarktiku: 5 do 12 za očuvanje planete

(VIDEO) Novi Sad: Najmanje troje povrijeđenih, među njima i novinar, napale ih pristalice SNS-a

Tužilaštvo u Izraelu optužuje izraelskog doseljenika za ubistvo palestinskog aktiviste na Zapadnoj obali

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO