Dečić slavi 100 godina postojanja - klub stariji od današnjih podjela

Fudbalski klub Dečić slavi veliki jubilej 100 godina postojanja i za to vrijeme mijenjale su se države i granice, vlasti i zastave, generacije i običaji, ali je u Tuzima ostajalo nešto što je povezivalo generacije — jedno ime, jedan dres i jedan klub.

Bivši fudbaler Zejnel Muminović je, u autorskom tekstu dostavljenom agenciji MINA , istakao da se u starim i mnogo siromašnijim Tuzima, u vremenu gladi, nemaštine i izazova, rodila ideja o fudbalskom klubu.

- Nastao 1926. godine, iza starih kuća i sokaka, među običnim ljudima koji vjerovatno nijesu mogli ni zamisliti da će klub koji stvaraju dočekati svoj stoti rođendan. Dečić nije nastao u kabinetu niti kao projekat neke vlasti. Nije ga osmislila politička partija, niti mu je identitet skrojen prema potrebama jednoga vremena - kazao je Muminović.

On je istakao da su Dečić osnovali Bišo Čulić, Halil Lekić, Stevo Koprivica, Huso Drešević, Selman Đurđević, Šućo Mandić, Jakup Lekić i Cufo Muminović.

- Nijesu nam ostavili samo fudbalski klub. Ostavili su nam dio istorije toga mjesta. Njihova imena čine same temelje Dečića i njegov najdublji korijen. Zato se, poslije čitavog vijeka, moramo vratiti jednostavnim pitanjima: Đe je izvor? Đe je korijen? Ko je ovđe śeme zasijao? I čiji je zapravo Dečić? - napisao je Muminović. 

Prema njegovim riječima, odgovor bi morao biti jednostavan.

- Dečić pripada Tuzima. Ne jednoj partiji. Ne jednoj vlasti. Ne jednoj naciji. Ne jednoj generaciji. Tuzima - stoji u autorskom tekstu Muminovića.

On je podsjetio da su Dečić kroz decenije podizali i održavali sami Tuzani — generacija za generacijom.

- Kroz istoriju kluba nijesu prolazili ljudi razvrstani po nacionalnim kolonama, već fudbaleri, treneri, navijači i đeca koja su sanjala da jednoga dana istrče na teren u njegovom dresu. Ljudi različitih nacija i jezika - istakao je Muminović.

On je naglasio da je Dečić decenijama bio "vjerna slika Tuza — multinacionalan, prkosan i zajednički".

- U tome je njegova najveća vrijednost: nije morao glumiti multikulturalnost — on ju je živio. Generacije Tuzana podizale su klub kada nije bilo ni velikih para, ni moderne infrastrukture, ni evropskih utakmica. Voljele su ga i kada je pobjeđivao i kada je gubio, kada se išlo naprijed i kada se ispadalo iz lige - smatra Muminović.

On je podsjetio da je iz takvoga Dečića izašao i Refik Šabanadžović, "dječak iz Tuza", koji je stigao do najveće evropske fudbalske scene i ime našega kraja pronio daleko izvan granica Crne Gore.

- Zato današnje sportske uspjehe Dečića treba pozdraviti bez zadrške. Posljednjih godina ostvareni su istorijski rezultati, napredovali su stadion, infrastruktura i omladinski pogon, i na tome treba iskreno čestitati. Ali sportski uspjeh ne daje nikome pravo vlasništva nad istorijom - naveo je Muminovć.

On smatra da što je klub uspješniji, veća je obaveza onih koji njime upravljaju da razumiju što su naslijedili.

- Dužnost nam je zato da postavimo pitanje: Ko zaista upravlja Dečićem? Jesu li to legalno izabrani organi kluba ili neformalne strukture koje preko sporta diktiraju dešavanja u samoj opštini? Ako Opština ima osnivačka prava, ako se u klub ulaže javni novac, onda javnost ima pravo da zna kako se donose odluke i ko ih donosi - napisao je Muminović.

On je naglasio da transparentnost nije napad na klub — ona je način da klub zaštitimo od svake vlasti, i ove i neke buduće.

- Jer vlasti se mijenjaju. A Dečić mora ostati. A onda dolazimo do grba, do boja i do simbola. Plavo-bijeli Dečić postoji u porodičnim fotografijama, starim novinskim izvještajima, na izblijedjelim dresovima i u uspomenama ljudi koji su neđeljama išli na utakmice mnogo prije nego što je podrška ovome klubu mogla donijeti bilo kakav društveni ili politički prestiž - istakao je Muminović.

Prema njegovim riječima, plavo-bijela boja bila je za mnoge od nas djetinjstvo, emocija i čista tradicija.

On je naglasio da zato zamjena tradicionalnih plavo-bijelih boja crveno-crnim nije mogla biti doživljena samo kao pitanje dizajna, niti se smije ćutati pred činjenicom da se iza ove promjene kriju agresivne nacionalističke težnje.

- Time se pravi dvostruka šteta: političkim nametanjem skrnavi se značaj crveno-crnih boja, dok se plavo-bijela tradicija Dečića nasilno briše. Ne zato što su crvena i crna manje vrijedne boje — naprotiv. Upravo zato što imaju snažno i legitimno značenje za albanski narod, ne treba ih pretvarati u sredstvo političkoga nadmetanja oko kluba koji pripada svima - napisao je Muminović.

On je ponovio da je albanski identitet neodvojivi i dragocjeni dio Tuzi, njihove istorije i sadašnjosti.

- Ali nije jedini identitet ovoga kraja — ni danas, niti je to bio u prošlosti. Kada se potiru tradicionalne klupske boje i prekraja istorijska memorija, to prestaje da bude samo fudbalsko pitanje — to je udar na same temelje našega suživota. Prava ljubav prema klubu ne kupuje se - istakao je Muminović.

Govoreći o navijačima, on je kazao da svjedočimo apsurdu na tribinama.

- Gledamo vatrene navijače koji su ljubav prema Dečiću otkrili tek nakon promjene njegovih simbola, a sada istoriji pokušavaju učiti one koji su uz klub odrasli. Prije njih postojale su generacije koje su stajale uz Dečić — imale su ośećaj da gledaju nešto svoje. To „svoje“ nije značilo nacionalno svoje. Značilo je — tuško i sportsko -napisao je Muminović.

On je ponovio da se istorija ne piše i ne prekraja novim grbom, opštinskom odlukom ili diktatom iz dijaspore.

- Dečić može biti i albanski, i bošnjački, i crnogorski, i srpski upravo zato što je prije svega tuški. Njegova veličina nikada nije bila u tome da pita čovjeka kako se zove. Zato stogodišnjica ne bi smjela biti prilika da neko prisvoji klub ili da služi ostvarivanju nečijih političkih agenda. Trebalo bi da bude trenutak u kojem ćemo ga vratiti svima - napisao je Muminović.

On je naglasio da je jubilej prilika da se sjete ljudi koji su ga osnovali i u Tuzima stvorili, fudbalera koji su blatnjavih kopački igrali za njega, navijača koji su ga pratili kada pobjede nijesu bile česte i djece koja su na njegovom terenu prvi put šutnula loptu. 

- Njima pripada ovaj jubilej. Njima i budućim generacijama. Poslije sto godina, Dečiću najmanje treba novi politički identitet. Ima svoj, mnogo stariji i mnogo širi od svake današnje politike. Ima Tuze. Ima svoje ljude. I ima svojih 100 godina - stoji u autorskom tekstu bivšeg fudbalera kluba iz Tuzi.