<article>Prve utakmice četvrtfinala fudbalskog Kupa Crne Gore biće odigrane danas. Na DG areni sastaće se Podgorica i Dečić, dok će u Baru rivali biti Mornar i Bokelj. Obje utakmice počeće u 13 sati. U četvrtfinalu igra se samo jedan meč, a u slučaju neriješenog rezultata nakon isteka regularnog toka pobjednika će odlučivati jedanaesterci. Naknadno će biti određeni termini ostalih četvrtfinalnih duela, u kojima će igrati Petrovac i Rudar, odnosno Iskra i Budućnost.</article>

Prve utakmice četvrtfinala fudbalskog Kupa Crne Gore biće odigrane danas. 
 
Na DG areni sastaće se Podgorica i Dečić, dok će u Baru rivali biti Mornar i Bokelj. 
 
Obje utakmice počeće u 13 sati. U četvrtfinalu igra se samo jedan meč, a u slučaju neriješenog rezultata nakon isteka regularnog toka pobjednika će odlučivati jedanaesterci. 
 
Naknadno će biti određeni termini ostalih četvrtfinalnih duela, u kojima će igrati Petrovac i Rudar, odnosno Iskra i Budućnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kup Crne Gore

Sport

Danas prvi mečevi četvrtfinala

Prve utakmice četvrtfinala fudbalskog Kupa Crne Gore biće odigrane danas. 
 
Na DG areni sastaće se Podgorica i Dečić, dok će u Baru rivali biti Mornar i Bokelj. 
 
Obje utakmice počeće u 13 sati. U četvrtfinalu igra se samo jedan meč, a u slučaju neriješenog rezultata nakon isteka regularnog toka pobjednika će odlučivati jedanaesterci. 
 
Naknadno će biti određeni termini ostalih četvrtfinalnih duela, u kojima će igrati Petrovac i Rudar, odnosno Iskra i Budućnost.

Kineski ministar odbrane Dong Jun pod istragom je u sklopu opsežne antikorupcijske akcije koja je zahvatila vrh Narodnooslobodilačke vojske, prenio je Fajnenšel tajms.
Dong je treći uzastopni ili bivši kineski ministar odbrane protiv kojeg se vodi istraga zbog navodne korupcije, piše FT pozivajući se na sadašnje i bivše američke zvaničnike.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova i odbrane nije odmah odgovorilo Rojtersovim zahtjevima za komentar.
Kineska vojska prošla je sveobuhvatnu antikorupcijsku čistku od prošle godine, s devet generala i najmanje četiri rukovodioca vazduhoplovne odbrambene industrije uklonjenih iz sistema.
Dong, bivši načelnik mornarice, imenovan je ministrom odbrane u decembru 2023. Njegov prethodnik, Li Šangfu, smijenjen je nakon sedam mjeseci na toj dužnosti.
Prošle nedjelje Dong se odbio sastati s američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom tokom sastanka ministara odbrane u Laosu navodeći kao razlog akcije SAD oko Tajvana, potez za koji je šef Pentagona u srijedu rekao da je nesretan.

Kineski ministar odbrane pod istragom zbog korupcije

Ministarstvo odbrane dobilo je pozitivno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj za 2023, dok su revizijom pravilnosti poslovanja ovog resora utvrđene neusklađenosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat - navodi se u mišljenju Državne revizorske institucije koje potpisuju rukovodilac Kolegijuma DRI Branislav Radulović i član Kolegijuma Nikola N. Kovačević.
<h2>Nepravilnosti</h2>
Kako je precizirano u saopštenju, neusklađenosti su utvrđene u odnosu na Zakon o državnoj imovini, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakon porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakon o vojsci, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Uputstvo o radu Državnog trezora, Uredbe o načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore. Ističu da je Državna revizorska institucija izdala 23 preporuke koje se odnose na imovinu, izvršenje budžeta, nabavke, ljudske resurse, unutrašnje kontrole, unutrašnju reviziju, izdatke za sudske sporove, blagajničko poslovanje i drugo.
- Ministarstvo odbrane je isplatilo zaposlenim 1,56 miliona eura za efikasno izvršavanje zadataka i postignute rezultate, na način koji nije u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je definisano da zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada pripada varijabilni dio zarade - precizirali su iz DRI.&nbsp;
Isplata je, kako dodaju, izvršena na osnovu čl. 40 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kojim je uređena dinamika izvršenja budžetskih sredstava, iako je način utvrđivanja i ostvarivanja prava na zaradu, naknadu zarade i druga primanja zaposlenih u javnom sektoru uređen Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
- Ministarstvo odbrane nije izvršilo procjenu vrijednosti pokretne imovine i dijela nepokretne imovine, što nije u skladu sa čl. 67 Zakona o državnoj imovini. Evidencija imovine koju vodi Ministarstvo odbrane ne sadrži podatke o nabavnoj i sadašnjoj vrijednosti, što nije u skladu sa MRS 17 za javni sektor, odnosno čl. 41 Zakona o državnoj imovini koji propisuje da se evidencija državne imovine vodi u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima. Ministarstvo odbrane nije obezbijedilo da evidencija pokretne imovine koju vodi sadrži podatke o svim pokretnim stvarima koje koristi, što nije u skladu sa čl. 44 Zakona o državnoj imovini - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo nije donijelo metodologiju za izradu Formacije, što nije u skladu sa čl. 29 Zakona o Vojsci.
- Revizijom je utvrđeno da je Ministarstvo odbrane, od ukupno jedanaest kontrolisanih aktivnosti iz Akcionog plana od 2023. do 2025. za sprovođenje Strategije upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore od 2023. do 2027. godine za 2023, čiji je krajnji rok za realizaciju bio IV kvartal 2023. godine, jednu aktivnost djelimično realizovalo, dok deset aktivnosti nije realizovano - ističu u DRI.
Rukovodilac Ministarstva odbrane u 2023, kako dodaju, nije odredio lice odgovorno za koordinaciju aktivnosti na sprovođenju i unapređenju unutrašnjih kontrola, što nije u skladu sa čl. 7 Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru i nije utvrdio Plan unaprjeđenja upravljanja i kontrola, što nije u skladu sa čl. 11 Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru. Ministarstvo odbrane nije sprovodilo samoprocjenu upravljanja i unutrašnjih kontrola.
U dijelu revizije finansijskog izvještaja, navode da su za resor odbrane Zakonom o Budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirana budžetska sredstva u iznosu od 67,36 miliona eura.&nbsp;
- Nakon rebalansa i preusmjerenja tekući budžet Ministarstva odbrane iznosio je 68,35 miliona eura, od čega je izvršeno 67,38 miliona eura ili 98,59 odsto. Finansijskom revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva odbrane za 2023. godinu, nadležni Kolegijum DRI stekao je razumno uvjerenje da je isti, u svim materijalnim aspektima, sastavljen u skladu s važećim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor - navodi se u saopštenju.
<h2>Preporuke</h2>
U Izvještaju o reviziji su date i četiri sistemske preporuke drugim subjektima, od kojih su dvije u nadležnosti Vlade Crne Gore, a dvije u nadležnosti Ministarstva finansija.
- Vladi Crne Gore preporučeno je da izvrši izmjene Uredbe o uslovima i načinu korišćenja nepokretnih i pokretnih stvari za potrebe odbrane, posebno u dijelu &nbsp;jasnog propisivanja načina klasifikacije i evidencije imovine koja se koristi za potrebe odbrane, pravilno zbrinjavanje zastarelih ili neupotrebljivih stvari, pravila za otuđivanje ili prodaju imovine koja više nije potrebna za odbrambene svrhe, upotreba za civilne svrhe i drugo - kazali su iz DRI.
Vladi je preporučeno i da izvrši izmjene Uredbe o listi vojne opreme i proizvoda, postupku i načinu sprovođenja javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti, na način da se definiše postupak, način sprovođenja, izvještavanja i vođenja evidencije posebnih javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti.
- Kao i da se u istoj propiše obaveza dostavljanja plana i izvještaja o realizaciji posebnih nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, a u cilju punog ostvarivanja nadležnosti odbora u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane - rekli su iz DRI.
Ministarstvu finansija preporučeno je da, sa ciljem poboljšanja efikasnosti i djelotvornosti javne potrošnje i povećanja transparentnosti i odgovornosti u pogledu korišćenja javnog novca, intenzivira aktivnosti koje će omogućiti da se kroz informacioni sistem za upravljanje budžetom vrši povezivanje programskog budžeta potrošačkih jedinica sa strateškim politikama Vlade, kako bi se imao uvid u kojoj mjeri ostvarenje ciljeva potrošačke jedinice doprinosi ostvarenju ciljeva Vladinih politika.&nbsp;
- Ministarstvu finansija preporučeno je i da izvrši izmjene Pravilnika o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, kako bi se propisao poseban račun za izdatke po osnovu naknada zaposlenim koje se ostvaruju u skladu sa Uredbom o zvanjima i zaradi vojno-diplomatskih predstavnika, lica upućenih na rad u međunarodnim organizacijama i administrativno-tehničkog osoblja - navodi se u saopštenju.
Nadležni Kolegijum DRI je utvrdio da Ministarstvo odbrane treba da, do 25. decembra 2024. godine, izradi i dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 25. maja 2025. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim &nbsp;preporukama.

DRI: Negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva odbrane za 2023.

Fudbaleri Petrovca i Budućnosti odigraće danas na stadionu "Mitar Mićo Goliš" odgođeni meč desetog kola Meridianbet Prve crnogorske lige (MPCFL). 
 
Biće to duel vodećih timova na tabeli. 
 
Budućnost je prvi međusobni duel na DG areni, na startu novog šampionata, dobila 2:1, a uoči gostovanja u Petrovcu ima šest bodova više. 
 
Lider šampionata u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario je 11 pobjeda, tri remija i dva poraza. 
 
Drugoplasirani Petrovac ima devet trijumfa, izgubio je četiri meča, dok su tri završena bez pobjednika. 
 
Utakmica na stadionu Mitar Mićo Goliš počeće u 16 sati.

Danas odgođeni duel Petrovca i Budućnosti

Prve utakmice četvrtfinala fudbalskog Kupa Crne Gore biće odigrane danas. 
 
Na DG areni sastaće se Podgorica i Dečić, dok će u Baru rivali biti Mornar i Bokelj. 
 
Obje utakmice počeće u 13 sati. U četvrtfinalu igra se samo jedan meč, a u slučaju neriješenog rezultata nakon isteka regularnog toka pobjednika će odlučivati jedanaesterci. 
 
Naknadno će biti određeni termini ostalih četvrtfinalnih duela, u kojima će igrati Petrovac i Rudar, odnosno Iskra i Budućnost.

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Danas prvi mečevi četvrtfinala

Tagovi

Kineski ministar odbrane pod istragom zbog korupcije

DRI: Negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva odbrane za 2023.

Danas odgođeni duel Petrovca i Budućnosti

Danas prvi mečevi četvrtfinala

PRATITE TVe UŽIVO