<article>Crnogorskim vaterpolistima duel sa Hrvatskom, 5. januara u Budvi, biće generalna proba uoči Evropskog prvenstva u Beogradu, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.Crna Gora će prethodno, u ponedjeljak u Napulju, igrati sa Italijom.Na startu priprema u Kotoru savladala je Gruziju 18:13.Posljednji put te dvije selekcije sastale su u julu ove godine kad je Hrvatska u meču za 5. mjesto na Svjetskom prvenstvu slavila 19:13.- Pozivamo sve ljubitelje vaterpola da prisustvuju prijateljskoj utakmici koja predstavlja posljednju provjeru pred Evropsko prvenstvo u Beogradu. Očekuje nas vrhunski vaterpolo -- poručili su iz VPCGEvropsko prvenstvo biće odigrano od 10. do 25. januara u Beogradoj areni, a crnogorska reprezentacija igraće  u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.Najbolje tri selekcije zajedno sa tri iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formiraće novu grupu E, iz koje će dvije prvoplasirane reprezentacije izboriti plasman u polufinale.</article>

Crnogorskim vaterpolistima duel sa Hrvatskom, 5. januara u Budvi, biće generalna proba uoči Evropskog prvenstva u Beogradu, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.
Crna Gora će prethodno, u ponedjeljak u Napulju, igrati sa Italijom.
Na startu priprema u Kotoru savladala je Gruziju 18:13.
Posljednji put te dvije selekcije sastale su u julu ove godine kad je Hrvatska u meču za 5. mjesto na Svjetskom prvenstvu slavila 19:13.
- Pozivamo sve ljubitelje vaterpola da prisustvuju prijateljskoj utakmici koja predstavlja posljednju provjeru pred Evropsko prvenstvo u Beogradu. Očekuje nas vrhunski vaterpolo -- poručili su iz VPCG
Evropsko prvenstvo biće odigrano od 10. do 25. januara u Beogradoj areni, a crnogorska reprezentacija igraće &nbsp;u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.
Najbolje tri selekcije zajedno sa tri iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formiraće novu grupu E, iz koje će dvije prvoplasirane reprezentacije izboriti plasman u polufinale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vaterpolo

Sport

Crnogorski vaterpolisti u Budvi sa Hrvatskom

Crnogorskim vaterpolistima duel sa Hrvatskom, 5. januara u Budvi, biće generalna proba uoči Evropskog prvenstva u Beogradu, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.
Crna Gora će prethodno, u ponedjeljak u Napulju, igrati sa Italijom.
Na startu priprema u Kotoru savladala je Gruziju 18:13.
Posljednji put te dvije selekcije sastale su u julu ove godine kad je Hrvatska u meču za 5. mjesto na Svjetskom prvenstvu slavila 19:13.
- Pozivamo sve ljubitelje vaterpola da prisustvuju prijateljskoj utakmici koja predstavlja posljednju provjeru pred Evropsko prvenstvo u Beogradu. Očekuje nas vrhunski vaterpolo -- poručili su iz VPCG
Evropsko prvenstvo biće odigrano od 10. do 25. januara u Beogradoj areni, a crnogorska reprezentacija igraće  u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.
Najbolje tri selekcije zajedno sa tri iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formiraće novu grupu E, iz koje će dvije prvoplasirane reprezentacije izboriti plasman u polufinale.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Zemljotres magnitude 7,0 pogodio je danas Tajvan, ali nije bilo veće štete, saopštila je meteorološka uprava tog ostrva.
Potres se dogodio na dubini od 73 kilometara i osjetio se širom sjevernog dijela ostrva, a zgrade su se tresle i u glavnom gradu Tajpeju, prenosi agencija Rojters.
U Tajpeju nije prijavljena veća šteta, dok je srtuja nestala u oko 3.000 domova u Jilanu na sjeveru ostrva.
Zemljotresi su česti na Tajvanu zato što se nalazi blizu spoja dvije tektonske ploče, a najsmrtonosniji na tom ostrvu se dogodio 2016. godine, kada je u potresu magnitude 7,3 poginulo više od 2.000 ljudi.

Snažan zemljotres na Tajvanu

Ove subote, gošća astrološkog talk- show programa Znak Podznak je Eno - gastronom Zerina Bogućanin.&nbsp;
Kroz iskrenu ispovijest otkriva događaje i ljude koji su značajno uticali na formiranje njenog karaktera. Ona je danas cijenjeno ime na italijanskoj kulinarskoj sceni.
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata, na E - televiziji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNOua0LDKwUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Znak Podznak" gastronom Zerina Bogućanin

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Tek prije godinu i po su se odjeljenja Čehoslovačke grupe (CSG) uselila u novu centralu u Pragu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
No pravougaona osmospratnica od crvene cigle i stakla, sa strogim redovima od po dvanaest prozora, već puca po šavovima. Toliko brzo raste imperija 33-godišnjeg fabrikanta naoružanja i tehnologije Mihala Strnada, jednog od najbogatijih ljudi Češke, navodi ovaj medij.
U tekstu se navodi da CSG neprestano širi proizvodnju i pazari firme. Ima ih u SAD, Njemačkoj, Ukrajini i Srbiji.
Tamo je, podsjećamo, u novembru CVSG kupio 51 odsto u beogradskoj firmi MUST Solutions koja proizvodi avionske motore. Najavljeno je da će raditi za vojnu industriju, da će u Srbiji biti i centar za razvoj bespilotnih sistema. CSG je i vlasnik kruševačke fabrike municije „14. oktobar“.
<h2>Otkrivanje neba</h2>
Kako piše FAZ, u prva tri kvartala ove godine češka kompanija je skoro udvostručila obrt na 4,5 milijardi eura.
- Strnad, oženjen i otac dvoje djece, najveći je proizvođač malokalibarske municije u (zapadnom) svijetu, jedan od vodećih za artiljeriju. Bez njegovog posla bi inicijativa EU o municiji za Ukrajinu teško prošla ovako uspješno - piše list.
Pravi i oklopna vozila, haubice, radare, a sada sve više otkriva – nebo. FAZ piše upravo o kćerki-firmi Avianera u čijem sklopu radi i beogradski ogranak.
Prema objavi Strnada, on želi da bude „značajan akter na polju vojnih bespilotnih letećih sistema i naprednih oružanih sistema“.
Pavel Čehal, kojem je povjeren ogranak Avianera, za FAZ kaže da ratna svakodnevica u Ukrajini pokazuje „brzo rastući, ogromni potencijal bespilotnih letećih sistema“.
List piše da CSG već ima u svom posjedu elektroniku za upravljanje letilicama kao i projektile, ali da je polje motora počeo da osvaja kupovinom u Beogradu.
Čehal se ne boji pada potražnje ukoliko bude primirja u Ukrajini, piše FAZ, i kaže da dronovi postaju sve važniji u vojnom i civilnom sektoru.&nbsp;
- Bićemo u stanju da po primjerenoj cijeni isporučimo uspješne i jedinstvene proizvode i imaćemo proizvodne kapacitete za to - naveo je on.
<h2>Procvjetao nakon ruske agresije</h2>
Frankfurter algemajne opisuje karijeru Mihala Strnada koji je posao preuzeo od oca kao mladić. Otac je mahom kupovao vojnu opremu iz sovjetskih vremena da je modernizuje i preprodaje, ali mlađi Strnad je to digao na mnogo viši nivo.
- Najveći kovač oružja u centralnoj Evropi procvjetao je posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu – održavao je stare ruske tenkove, isporučivao haubice, oklopna vozila i municiju - piše list.
Eksplozivi i municija se, piše, prave u njihovim pogonima u Slovačkoj, Španiji, Grčkoj i Srbiji. U SAD su pogoni u pripremi.
O Strnadu se još navodi da ima udjele u praškom luksuznom hotelu Four Seasons kod Karlovog mosta, da je vlasnik fudbalskog kluba Viktorije iz Plzena, da finansira češki olimpijski tim i ima dobrotvorne organizacije. Procjenjuje se da je težak više od deset milijardi eura.

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Crnogorski vaterpolisti u Budvi sa Hrvatskom

Tagovi

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Snažan zemljotres na Tajvanu

Gošća emisije "Znak Podznak" gastronom Zerina Bogućanin

PRATITE TVe UŽIVO