<article>Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Prelogu, u kontrolnom meču, od Hrvatske 23:21. Crnogorske rukometašice su na debiju nove selektorke, Suzane Lazović odlično odigrale prvo poluvrijeme i nakon 30 minuta imale su tri gola prednosti (12:9). U nastavku više rotacija u crnogorskom sastavu i poraz od domaćina koji se takođe, priprema za EHF Euro 2024 koji počinje 28. novembra. Duel, koji je bio prva utakmica za "lavice" nakon više od šest mjeseci, pamtiće se po povratku u nacionalni tim Đurđine Jauković koja je zaigrala nakon skoro dvije godine i postigla pet golova. U dresu sa državnim grbom nakon godinu ponovo je zaigrala kapitenka Milena Raičević i postigla tri gola. Da će Crna Gora na predstojećem Evropskom prvenstvu imati znatno širu rotaciju na bekovskim pozicijama nego što je to bio slučaj na aprilskom kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre u Parizu pokazalo je i odlično izdanje desnog beka Katarine Džaferović koja je četiri puta zatresla mrežu rivala. I Tatjana Brnović je postigla četiri, dok su se u strijelce još upisale Dijana Mugoša, Nina Bulatović, Anastasija Marsenić, Andrijana Tatar i Matea Pletikosić. Armel Atingre je branila u prvom poluvremenu i bila sjajna sa 11 odbrana, dok je Marina Rajčić u nastavku upisala dvije intervencije. Od igračica koje su bile u protokolu priliku nijesu dobile samo Ivana Godeč i Nikolina Marković. Crnogorska reprezentacija je povela 3:0, a tri puta imala je četiri gola prednosti (6:2, 10:6, 12:8) u prvom poluvremenu. Domaćin je izjednačio u 37. minutu (13:13), a posljednji put Crna Gora je došla do vođstva u 44. minutu, kada je Bulatović pogodila za 16:15. Izabranice selektorke Suzane Lazović su u Prelogu imale odličnu, ne i jedinu provjeru pred učešće na Evropskom prvenstvu, jer će uoči premijernog meča u Debrecinu protiv Srbije 29. novembra, odmjeriti snage i protiv Slovenije. Rivali u grupnoj fazi na EHF Euro 2024 su još Rumunija i Češka. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije.</article>

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Prelogu, u kontrolnom meču, od Hrvatske 23:21.

Crnogorske rukometašice su na debiju nove selektorke, Suzane Lazović odlično odigrale prvo poluvrijeme i nakon 30 minuta imale su tri gola prednosti (12:9).

U nastavku više rotacija u crnogorskom sastavu i poraz od domaćina koji se takođe, priprema za EHF Euro 2024 koji počinje 28. novembra.

Duel, koji je bio prva utakmica za "lavice" nakon više od šest mjeseci, pamtiće se po povratku u nacionalni tim Đurđine Jauković koja je zaigrala nakon skoro dvije godine i postigla pet golova.

U dresu sa državnim grbom nakon godinu ponovo je zaigrala kapitenka Milena Raičević i postigla tri gola.

Da će Crna Gora na predstojećem Evropskom prvenstvu imati znatno širu rotaciju na bekovskim pozicijama nego što je to bio slučaj na aprilskom kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre u Parizu pokazalo je i odlično izdanje desnog beka Katarine Džaferović koja je četiri puta zatresla mrežu rivala.

I Tatjana Brnović je postigla četiri, dok su se u strijelce još upisale Dijana Mugoša, Nina Bulatović, Anastasija Marsenić, Andrijana Tatar i Matea Pletikosić.

Armel Atingre je branila u prvom poluvremenu i bila sjajna sa 11 odbrana, dok je Marina Rajčić u nastavku upisala dvije intervencije.

Od igračica koje su bile u protokolu priliku nijesu dobile samo Ivana Godeč i Nikolina Marković.

Crnogorska reprezentacija je povela 3:0, a tri puta imala je četiri gola prednosti (6:2, 10:6, 12:8) u prvom poluvremenu.

Domaćin je izjednačio u 37. minutu (13:13), a posljednji put Crna Gora je došla do vođstva u 44. minutu, kada je Bulatović pogodila za 16:15.

Izabranice selektorke Suzane Lazović su u Prelogu imale odličnu, ne i jedinu provjeru pred učešće na Evropskom prvenstvu, jer će uoči premijernog meča u Debrecinu protiv Srbije 29. novembra, odmjeriti snage i protiv Slovenije.

Rivali u grupnoj fazi na EHF Euro 2024 su još Rumunija i Češka. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sport

Crnogorske rukometašice poražene od Hrvatske

Dvije starije osobe ubijene su večeras u blizini Tomaševa u Bijelom Polju, saopštili su iz Uprave policije, navodeći da se traga za izvršiocem.
Večeras oko 21.10 časova policiji u Bijelom Polju prijavljeno da su u zaseoku Sokolac u blizini Tomaševa života lišena dva lica starije životne dobi, čija su tijela pronađena u kući, a da se izvršilac naoružan dao u bjekstvo,. 
Kako se navodi, sve raspoložive policijske jedinice Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Protivterorističke jedinice, policijski psi i helikopterska jedinica MUP-a i Vojske Crne Gore stavljene su na raspolaganje i preduzimaju se intenzivne aktivnosti u cilju lociranja i lišenja slobode ovoga lica. 
- Apelujemo na građane Bijelog Polja, naročito mještane pomenutog sela, da budu oprezni, ostanu u svojim objektima stanovanja i ne dozvole ulazak u iste nepoznatim licima, dok policija preduzima sve aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja bezbjednosne situacije pod kontrolu i lišenja slobode izvršioca – navodi se u saopštenju. 
Iz Uprave polcije apeluju na građane i da bilo koju informaciju za koju smatraju da može biti značajna, u odnosu na događaj, prijave policiji.

Kod Tomaševa ubijene dvije osobe, traga se za napadačem

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 26 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, ujutru ili prijepodne po kotlinama magla, a poslijepodne umjeren razvoj oblačnosti.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 15, najviša dnevna od 17 do 26 stepeni.

Sjutra sunčano, do 26 stepeni

Nijedan problem nije toliko veliki da ne bi bio rješiv, ako ima volje, ocijenio je novi izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Marjan Šarec u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, dodajući da je dobro da se demokratski procesi događaju.
On je kazao da je Crna Gora politički kompleksna i da je to ono što se prvo vidi, uz ocjenu da „svakako, nije dosadno“.&nbsp;
Šarec je, odgovarajući na pitanje da li je u kontaktu sa političarima iz Crne Gore, kazao da ima iskustva sa crnogorskom politikom. Komunicirao je, kaže, kada je bio premjer i ministar odbrane Slovenije, naročito sa onim političarima koji su se zalagali za evropski put.&nbsp;
Govoreći o tome što je Crna Gora dobila pozitivan IBAR, Šarec poručuje da je to dobra vijest, ali da ne znači i ulazak u Evropsku uniju.
- Pred Crnom Gorom je dug put. Biće mnogo poteškoća koje treba prevazići. To je kao kod sporta, dobro je držati neki rezultat, dobro je biti u vođstvu. Ali, dok nije kraj utakmice, ne može se reći da je sve završeno. IBAR je dobra vijest, ali sad treba nastaviti s radom. Tako da nas sve očekuje puno posla - poručio je Šarec.
Izvještaj Evropske komisije pokazuje, objašnjava Šarec, da Crnoj Gori nije baš pomoglo to što nije bilo Ustavnog suda, te da na pravnom polju, ali i kada je riječ o drugim poglavljima, treba još mnogo toga učiniti.
- Sad su otvorena 33 poglavlja, tri su bila privremeno zatvorena. Ne bih da ulazim u detalje jer sam tek preuzeo dužnost, pa ću prvo posjetiti Crnu Goru i vidjeti šta se i kako radi. Tada ću svakako imati više detalja. Svakako, ne bi bilo dobro da se proces evropskih integracija zaustavlja. Dobro bi bilo da se što prije neko poglavlje zatvori. Ali, to će pokazati vrijeme- rekao je Šarec.
Odgovarajući na pitanje kako gleda na to što vlast u Crnoj Gori zagovara mogućnost dvojnog državljanstva što bi, po mnogim ocjenama, moglo da promijeni demografsku sliku države i dovede do bližeg saveza sa Rusijom i Srbijom, na što upozorava i inicijativa pokrenuta u Evopskom parlamentu, Šarec kaže da je to stvar Vlade.
- Nije na meni da to komentarišem. Ali, svakako, ne bi bilo dobro da jačaju snage koje bi spriječile evropski put Crne Gore. Jer Crna Gora je ušla u NATO, i u tom savezu dobro radi svoj posao, izdvaja dovoljna sredstva, preko dva odsto BDP-a, što će i povećati. Isto kako Crna Gora radi za NATO, tako treba da radi i na evropskom putu. Nadam da se neće desiti ništa što bi pokolebalo evropski put Crne Gore, to je najbitnije. Kako će vlast raditi, to je u njenim rukama,” istakao je Šarec.
Smatra da zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebalo u paketu da idu u EU, već one koje ispunjavaju uslove budu bliže evropskom savezu.
- Ne bih bio sklon mišljenju da treba da se čeka neki paket. Ako Crna Gora bude ispunjavala kriterijume i napravila sve što bude potrebno, ne obazirući se na druge zemlje, mora imati tu mogućnost da uđe u Evropsku uniju- naglasio je Šarec.
Odgovarajući na pitanje da li je realno da Crna Gora uđe u Evropsku uniju do 2028. godine, što je česta poruka koja dolazi iz vlasti, Šarec smatra da tako nešto nije nemoguće.
- Nada je uvijek dobra, jer ako nema nade onda je sve uzalud. Ne bih se usudio da nešto prognoziram, ne volim prognoziram datume, godine… Ali milsim da ako svi budem napravili sve što je u našoj moći, ako budemo poštovali dogovore, to onda nije nemoguće” poručuje Šarec.
Sa bivšim izvjestiocem Toninom Piculom će razmjenjivati iskustva po pitanju Crne Gore, koristiće njegov dosadašnji rad i zaključke, a nada se, kako kaže, da može dobiti i neki savjet.
- Nastojaću da budem objektivan, što objektivniji, ako je to moguće. Mislim da ćemo jedino tako moći da postignemo neki rezultat. Nadam se da neću ni ja razočarati, a da ni Crna Gora mene neće razočarati, to je moja nada- zaključio je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsftmcsECYAw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Šarec: IBAR je dobra vijest, ali sad treba nastaviti s radom

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Obeležavanje 80. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu prošlo je u istorijskom revizionizmu, političkom udvorištvu, činjeničnom zanemarivanju i svesnim halucinacijama. Teško je, u stvari, drugačijim rečima objasniti sve ono šta se dešavalo povodom, uoči i tokom praznika, 20. oktobra, u prestonici Srbije i u političkim istupanjima najviših predstavnika ove države. Predsednik Srbije je venac, povodom godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, položio na - spomenik Neznanom junaku na Avali. Taj spomenik je, naime, podignut na kostima nepoznatog srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata, koga su Austro-ugari sahranili u blizini sadašnjeg Mauzoleja. Oslobođenju Beograda posvećeni su Spomenik oslobodiocima i Večna vatra, na sasvim drugoj lokaciji, u Ruzveltovoj ulici. Isti predsednik je na svom profilu na Instagramu saopštio da je razgovarao telefonom sa predsednikom Rusije, Vladimirom Putinom, koji mu je, između ostalog, čestitao godišnjicu oslobođenja. Tom prilikom je Aleksandar Vučić, sam piše, izrazio "zahvalnost Srbije i našeg roda jedinicama Crvene armije koje su zajedno sa srpskim jedinicama učestvovale u oslobađanju našeg glavnog grada". Istorijska dokumenta, doduše, govore nešto suprotno Vučićevim rečima: da su Beograd oslobodile jedinice Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na čelu sa general-lajtnantom Pekom Dapčevićem, i deo jedinica Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije, na čelu s general-potpukovnikom Vladimirom Ždanovim. Srpskih jedinica u NOVJ, dabome, bilo je po nazivu, ali je sastav boraca bio mešovit. Kao i sastav stanovnika Srbije i Beograda, najzad. Niko tada nije brojao krvna zrnca. Interesantno je da Vladimir Putin, po onome šta je saopštio njegov kabinet, takav propust nije napravio. Govorio je o Narodno-oslobodilačkoj armiji Jugoslavije, što su srpski mediji preveli kao - "jugoslovenski partizanski odredi". Neznanje ili namera "medija" da se NOVJ omalovaži i degradira na partizane, jer je u to vreme Narodnooslobodilačka vojska bila respektibilna vojna formacija čijih je devet divizija oslobađalo Beograd? Centralni deo državne ceremonije održan je, ipak, na Groblju oslobodilaca Beograda, a predvodili su ga ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba general Milan Mojsilović. Osim upadljivog izostanka predsednika države, predsednice Skupštine i predsednika Vlade Srbije, ovom skupu nije prisustvovao ni gradonačelnik Beograda. Da, potrebu da obeleži oslobođenje glavnog grada nije imao njegov prvi čovek, koji je, doduše, nešto ranije najavio podizanje spomenika osuđenom saradniku okupatora, Dragoljubu Mihailoviću, izmeštanje grobova narodnih heroja iz NOB i ekshumaciju tela Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, pa odsustvo Aleksandra Šapića iz ceremonije počasti ratnim pobednicima možda i ne treba da čudi. Upalo je u oči da je Gašić tom prilikom u spomen-knjigu, između ostalog, upisao: "Bez vaše žrtve danas ne bi bilo naše slobode. Živela Vojska Srbije! Živela Srbija". Na stranu što srpske vojske te 1945. nije bilo, a čak i oni koji su u to vreme postizali svetski rekord u bežanju ka Zidanom mostu zvali su se "jugoslovenska vojska" - Srbi su bili deo NOV i POJ, kao i pripadnici svih ostalih naroda bivše Jugoslavije, baš kao što su Crvenu armiju sem Rusa činili i ostali narodi bivšeg SSSR. Interesantan je selektivni pristup u još jednom segmentu: obeležavanje godišnjice oslobođenja proteklo je bez zastave pod kojom su se borili jugoslovenski oslobodioci, one plavo-belo-crvene sa petokrakom, bez i jedne zastave država koje su Jugoslaviju nasledile, bez zastave SSSR, i uprkos činjenici da je bilo nekoliko zastava država-naslednica SSSR - izostala je ona ključna, zastava Ukrajine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022061040_983f4765bb5ea83eb0bdd106ec4cf418214c80d7635b0be7aed5e52820d48222.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022061040_983f4765bb5ea83eb0bdd106ec4cf418214c80d7635b0be7aed5e52820d48222" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zastave - Beograd"></figure>  Na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ipak je pomenula da "oktobar koji živimo danas ne bi bio moguć bez oktobra 1944. godine, bez zajedničkog napora partizanskih narodnooslobodilačkih jedinica i jedinica Crvene armije", imenujući i njihove komandante. Paralelno sa ovime, ulicama Beograda tekla je manifestacija "Besmrtni puk". Taj ne tako davno uspostvaljeni ruski običaj odvija se u još nekoliko država, a jedina od njih koja nije proistekla iz SSSR je Srbija. Uz ruske pesme, manifestaciju su predvodili ministri Aleksandar Vulin, Nenad Popović i Irena Vujović, za koje se odavno u kuloarima srpske prestonice govori da su "ruski ljudi", a prva dvojica i ne kriju svoje najtešnje veze s režimom u Moskvi i ne negiraju teze da su u bliskim vezama i s obaveštajnim službama. U okviru "Besmrtnog puka" provozali su se i "Noćni vukovi", koje je većina evropskih država zabranila, i neke kozačke organizacije. Za verovati je da to SAD i EU vide. Za neverovati, koliko su spremni da tolerišu. Kraj dana obeležio je veliki vatromet - a šta bi drugo - u Beogradu na vodi - a gde bi drugo. Ali, nešto pošlo po zlu, pa se vatromet završio požarom. Simbolički baš na mestu gde je počelo nekontrolisano divljanje sadašnjeg srpskog režima, u blizini lokacije u Savamali gde je ubijen noćni čuvar, što je i dan danas ostalo nekažnjeno. Ukupno gledano, nastavio se trend krivotvorenja istorije, njenog izmišljanja i "prilagođavanja" dnevnim potrebama. Nastavila se i relativizacija učešća Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i zanemarivanje doprinosa ostalih naroda Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, kako bi se napravio prostor za rehabilitaciju "drugog srpskog antifašističkog pokreta". Pravo je čudo da do sada nisu uspeli da izmisle neke jedinice pokreta DM koje su oslobađale Beograd, ali ne bi trebalo da čudi da se za neku narednu "okruglu" godišnjicu i tako nešto pojavi. U isto vreme, učešće Crvene armije - svakako vredno i veliko - se predimenzionira do nivoa da je ona oslobodila Beograd, a da je NOVJ samo pomagala. Bilo bi smešno, da nije sa katastrofalnim posledicama, gledati kako se otvoreno velikosrpski i pročetnički vrh Srbije slavljenjem komunističke vojske dodvorava Vladimiru Putinu i Rusiji. Sve je to, naravno, samo deo kreiranja paralelne stvarnosti i alternativne prošlosti, koje se izmišljaju bezmalo na dnevnom nivou. Nikad temeljnija i nikad upornija izgradnja kulta nad-naroda, bazirana na bizarno očiglednim neistinama, koje - neverovatno - lako "guta" i iznadprosečno obrazovani stanovnik Srbije. Ljudi su već sad toliko "nafilovani" neistinama i nespremni da obazrivo i s kritikom prihvataju pažljivo servirane "lepe priče", da se svaka naredna "istina" prihvata zdravo za gotovo. Nepotrebno je pominjati koliko je to opasna igra, i za budućnost Srbije i srpskog naroda, tako i za sve s kojima se Srbija graniči. Oslobađajući se ultimativno od jugoslovenske, partizanske i komunističke prošlosti, Srbija je krenula putem oslobođenja od razuma.

Crnogorske rukometašice poražene od Hrvatske

Kod Tomaševa ubijene dvije osobe, traga se za napadačem

Sjutra sunčano, do 26 stepeni

Šarec: IBAR je dobra vijest, ali sad treba nastaviti s radom

Crnogorske rukometašice poražene od Hrvatske

PRATITE TVe UŽIVO