<article>Vaterpolisti podgoričkog kluba Aquatic Verde šampioni su Crne Gore u konkurenciji mlađih kadeta. Na prvenstvu, koje je okupilo igrači rođeni 2012. godine i mlađi, učestvovalo je sedam klubova, koji su prošli kroz grupnu fazu, a zatim igrali nokaut mečeve. Aquatic Verde je u grupi B zauzeo drugo mjesto, iza Mladosti iz Bijele, od koje je izgubio nakon peteraca 10:9 (1:2, 3:1, 2:2, 1:2 i 3:2), da bi u podgoričkom duelu savladao Budućnost 13:7 (5:4, 2:1, 2:1 i 4:1). U grupi A, maksimalan učinak od tri pobjede ostvarili su vaterpolisti Primorca, koji su bili bolji od Nikšića 21:2 (5:1, 5:1, 6:0 i 5:0), Budve BR 14:8 (1:3, 7:3, 5:1 i 1:1) i Jadran m:tela 9:1 (3:0, 1:0, 3:0 i 2:1). U polufinalu je Aquatic Verde savladao Primorac 7:6 (3:2, 2:2, 0:1 i 2:1), dok je Budva BR pobijedila Mladost 13:5 (6:1, 2:3, 2:1 i 3:0). Finalni meč donio je neizvjesnu borbu, a na kraju je Aquatic Verde stigao do pehara, nakon velikog preokreta u trećoj i četvrtoj četvrtini - 8:7 (1:3, 1:2, 3:0 i 3:2). Treće mjesto pripalo je Primorcu koji je savladao Mladost 7:2 (2:0, 2:2, 0:0 i 3:0).</article>

Vaterpolisti podgoričkog kluba Aquatic Verde šampioni su Crne Gore u konkurenciji mlađih kadeta. 
 
Na prvenstvu, koje je okupilo igrači rođeni 2012. godine i mlađi, učestvovalo je sedam klubova, koji su prošli kroz grupnu fazu, a zatim igrali nokaut mečeve. 
 
Aquatic Verde je u grupi B zauzeo drugo mjesto, iza Mladosti iz Bijele, od koje je izgubio nakon peteraca 10:9 (1:2, 3:1, 2:2, 1:2 i 3:2), da bi u podgoričkom duelu savladao Budućnost 13:7 (5:4, 2:1, 2:1 i 4:1). 
 
U grupi A, maksimalan učinak od tri pobjede ostvarili su vaterpolisti Primorca, koji su bili bolji od Nikšića 21:2 (5:1, 5:1, 6:0 i 5:0), Budve BR 14:8 (1:3, 7:3, 5:1 i 1:1) i Jadran m:tela 9:1 (3:0, 1:0, 3:0 i 2:1). 
 
U polufinalu je Aquatic Verde savladao Primorac 7:6 (3:2, 2:2, 0:1 i 2:1), dok je Budva BR pobijedila Mladost 13:5 (6:1, 2:3, 2:1 i 3:0). 
 
Finalni meč donio je neizvjesnu borbu, a na kraju je Aquatic Verde stigao do pehara, nakon velikog preokreta u trećoj i četvrtoj četvrtini - 8:7 (1:3, 1:2, 3:0 i 3:2). 
 
Treće mjesto pripalo je Primorcu koji je savladao Mladost 7:2 (2:0, 2:2, 0:0 i 3:0).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sport

Aquatic Verde šampion Crne Gore za mlađe kadete

Vaterpolisti podgoričkog kluba Aquatic Verde šampioni su Crne Gore u konkurenciji mlađih kadeta. 
 
Na prvenstvu, koje je okupilo igrači rođeni 2012. godine i mlađi, učestvovalo je sedam klubova, koji su prošli kroz grupnu fazu, a zatim igrali nokaut mečeve. 
 
Aquatic Verde je u grupi B zauzeo drugo mjesto, iza Mladosti iz Bijele, od koje je izgubio nakon peteraca 10:9 (1:2, 3:1, 2:2, 1:2 i 3:2), da bi u podgoričkom duelu savladao Budućnost 13:7 (5:4, 2:1, 2:1 i 4:1). 
 
U grupi A, maksimalan učinak od tri pobjede ostvarili su vaterpolisti Primorca, koji su bili bolji od Nikšića 21:2 (5:1, 5:1, 6:0 i 5:0), Budve BR 14:8 (1:3, 7:3, 5:1 i 1:1) i Jadran m:tela 9:1 (3:0, 1:0, 3:0 i 2:1). 
 
U polufinalu je Aquatic Verde savladao Primorac 7:6 (3:2, 2:2, 0:1 i 2:1), dok je Budva BR pobijedila Mladost 13:5 (6:1, 2:3, 2:1 i 3:0). 
 
Finalni meč donio je neizvjesnu borbu, a na kraju je Aquatic Verde stigao do pehara, nakon velikog preokreta u trećoj i četvrtoj četvrtini - 8:7 (1:3, 1:2, 3:0 i 3:2). 
 
Treće mjesto pripalo je Primorcu koji je savladao Mladost 7:2 (2:0, 2:2, 0:0 i 3:0).

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša je na mreži X istakao da je danas prihvaćena njegova inicijativa da se održi skupštinsko saslušanje o problematici cijena u trgovačkim lancima.
On navodi da će na sjednicu biti pozvani nadležni ministri ekonomskog razvoja, finansija, poljoprivrede, predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije, privrednih i drugih udruženja, kako bi se razmotrili svi aspekte ove veoma važne problematike.

Mugoša: Prihvaćena inicijativa o saslušanju nadležnih na temu cijena u trgovačkim lancima

Hercegnovska URA predala je danas izbornu listu Opštinskoj izbornoj komisiji, a nosilac liste „URA – drugačije - dr Dritan Abazović“, Nikola Radman kazao je da je ponosan jer su odabrali listu koja je sačinjena od ljudi koji su dokazani i spremni da sprovedu program na kojem su radili.
-Uzeli smo za aspekt sve ono što se u Herceg Novom događa, što se događalo i što će se u buduće događati. Lista ima 35 kandidata i preko 40 odsto je žena. Imamo vrlo ozbiljan program i taj program nakon potvrđivanja liste krenuće u realizaciju - kazao je Radman.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović najavio je &nbsp;pozitivnu kampanju u želji, kako je rekao, da pokažu da se u politici može raditi drugačije.
On vjeruje u dobar izborni rezultat jer su, kako kaže, posvećeni principima ali i spremni da sa ostalim partnerima grade bolji i drugačiji Herceg Novi.

Hercegnovska URA predala listu OIK-u

Crnogorski medijski prostor suočava se sa polarizacijom, finansijskom nestabilnošću i nedovoljnom regulacijom, a za njegovo unapređenje neophodno je jačanje profesionalizma, reforma izbornog zakonodavstva, regulacija online političke komunikacije i odlučna borba protiv mizoginije i stranog uticaja.
To je poručeno tokom petog panela „Mediji, izbori i online nasilje nad ženama u politici“ u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović rekao je da u Crnoj Gori postoji preko 200 registrovanih medija, i da u takvom okruženju postoji „šarenilo" u kvalitetu medijskih sadržaja.
- Kada su u pitanju najuticajniji mediji, oni mogu dobiti prelaznu ocjenu. Ključni test profesionalizma medija je u tome da li su dosljedni u svom kritičkom pristupu prema svim političkim subjektima, bez obzira na to ko je na vlasti - &nbsp;naveo je Rudović.
Ukazao je da javni servisi imaju pojačanu odgovornost.
- Ako bi svi mediji trebalo da imaju isti odnos prema profesiji i etici, onda javni servis mora biti predvodnik u tome - rekao je Rudović.
Govoreći o uticaju stranih medija, podsjetio je na situaciju iz perioda 1989-1991. godine, kada su štampani i elektronski mediji izvan Crne Gore, oblikovali javno mnjenje u državi.
- Danas se taj uticaj sveo na minimum i crnogorski mediji imaju glavnu ulogu u kreiranju javnog mnjenja - smatra Rudović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih koraka za jačanje crnogorskih medija je njihova finansijska stabilnost.
- Svi domaći komercijalni mediji koji žele da se bave temama od javnog interesa konkurišu za sredstva Fonda za medijski pluralizam, koji je od ove godine povećan na skoro tri miliona eura, dok je do prije dvije godine iznosio samo pola miliona eura. Stabilno finansiranje je obezbijeđeno i za javni servis i lokalne javne servise, koji ukupno zapošljavaju preko 1200 novinara i medijskih radnika. To im omogućava ne samo sigurne plate, nego i sredstva za produkciju - rekao je Rudović.
Poručio je da se Crna Gora ne može braniti od neprofesionalnih i propagandnih sadržaja blokadama, već jačanjem profesionalnih i slobodnih medija.
&nbsp;- Crnogorski mediji moraju svojim sadržajem, kreativnošću i profesionalnošću biti na visini zadatka kako bi garantovali da se Crnom Gorom neće upravljati izvan nje - istakao je Rudović.
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić, osvrnula se na regulative koje definišu medijsko predstavljanje tokom izbornih kampanja.
Podsjetila je da su pravila postavljena Zakonom o izboru odbornika i poslanika, uz nekoliko izmjena unesenih kroz Zakon o elektronskim medijima, a sada i Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama.
- Imamo države u okruženju, na Zapadnom Balkanu, gdje postoje značajne distorzije medijskog tržišta koje opterećuju izborne procese. Ne bih rekla da je to slučaj u Crnoj Gori, ali daleko od toga da je situacija idealna - &nbsp;kazala je Bakić.
Ukazala je da je jedan od ključnih problema činjenica da se Zakon o izboru odbornika i poslanika godinama ne mijenjano zbog nedostatka političkog konsenzusa.
- Taj zakon ne prepoznaje online kanale političke komunikacije, niti druge vidove političkog oglašavanja, a u koliziji je sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama. Jasna je tendencija da političke partije sve više preusmjeravaju svoje finansijske kapacitete ka online kanalima političke komunikacije, koji nisu regulisani - &nbsp;kazala je Bakić.
Ukazala je na problem polarizovanosti crnogorskog medijskog sistema, gdje privatni mediji tokom izbornih kampanja nerijetko ustupaju prostor političkim partijama bez naknade, a u nekim slučajevima i sa jasnom naklonjenošću određenim partijama i ideologijama.
- Mi radimo monitoring, bukvalno mjerimo svaku sekundu posvećenu predstavljanju određene političke partije i o tome objavljujemo izvještaje. Međutim, Agencija nema adekvatne mehanizme sankcija - pojasnila je Bakić.
Govoreći o mogućem stranom uticaju na izbore, Bakić je istakla da crnogorski pravni sistem ne može regulisati subjekte nadzora izvan svojih granica.
- Na prošlim izborima u Nikšiću dokumentovali smo da je u jednom jutarnjem programu regionalne televizije bilo više minuta posvećenih izborima u Crnoj Gori nego u samoj državi. Ali nelegitimno miješanje u izborne procese nije osnova na kojoj možemo pokrenuti postupak - pojasnila je Bakić, dodajući da Agencija može reagovati samo ako se prekrše standardi govora mržnje.
Ocijenila je da je neophodna sveobuhvatna izborna reforma, koja bi osigurala ravnopravnije predstavljanje izborne kampanje i regulisala nove medijske tokove.
- Suočeni smo sa drugačijim funkcionisanjem medijskog sistema. Možda ne treba da radimo monitoring kao do sada, već da bolje kontrolišemo finansiranje političkih partija i sume novca koje se ulažu u online promociju - poručila je Bakić.
Istakla je da odgovornost ne treba da bude samo na medijima i regulatornim tijelima, već i na političkim partijama i političarima.
- Nama nedostaje politička volja. Razumijem da će se izborna reforma desiti jednog dana, ali važno je da se to desi što prije - jasna je Bakić.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović, istakao je da to tijelo nije primilo prigovore na rad medija tokom izbora u posljednjih desetak godina.
Kako je objasnio, članice ovog Savjeta nisu sklone kršenju kodeksa i zakona tokom izbornih kampanja.
- Naše članice ne spadaju u onu vrstu medija koji krše kodeks, zakone i koji se brutalno odnose tokom izborne kampanje. Tako da to nije nešto što je karakteristično za njih - rekao je Vujović.
Govoreći o izvještavanju crnogorskih medija, Vujović je ukazao na globalni fenomen miješanja stranih aktera u izborne procese putem savremenih tehnologija.
- Izbori su postali globalna pojava. Tehnologija omogućava da svi globalni akteri mogu da se miješaju u vaše lokalne izbore. Za sada, niko u svijetu nije pronašao mehanizam da to spriječi, osim možda autoritarnih država poput Rusije i Kine, koje su strogo ograničile svoj prostor i zaštitile se čak i od interneta kako bi spriječile miješanje u njihove izborne procese. Kompletan Zapad je ostao otvoren za miješanje spolja, a Rusija to koristi već deset godina u ogromnoj mjeri - stakao je Vujović.
Na pitanje novinarke da li se institut izborne tišine obesmišljava zbog online kampanja, Vujović je odgovorio da mu je taj institut „izuzetno drag“, ali priznaje da on u praksi ne funkcioniše.
- Imate mjesec dana jake presije i onda dva dana da se odmorite. Ali u realnosti, kampanja se nastavlja i ta dva dana putem društvenih mreža. Nije problem u samom institutu, već bi trebalo na evropskom ili čak svjetskom nivou regulisati društvene mreže, uključujući i ta dva dana pred izbore. Mislim da je izborna tišina korisna za građane, ali propagandna mašinerija nastavlja da radi bez problema - rekao je Vujović.
Ocijenio je da će globalni događaji u velikoj mjeri odrediti politiku i uticaje na izborne procese u Crnoj Gori.
Osnivač i direktor, NVO “35mm” i član Građanskog savjeta, Darko Ivanović, iznio je oštru kritiku na račun trenutne medijske situacije u Crnoj Gori, ukazujući na problematičnu ulogu političkih struktura i nedostatak efikasnih regulatornih mehanizama.
- Nosim više kapa i iz različitih vizura mogu doprineti dijalogu. Radio sam i u Agenciji za elektronske medije nekada, i ono što mogu reći jeste da ne postoje konkretni mehanizmi koji bi spriječili zloupotrebu medija. Postoje opomene, ali one ne donose stvarne promjene - istakao je Ivanović.
On je ocijenio da država nema ni volje ni političke moći da riješi ovaj problem.
- Mi, konzumenti medija, nalazimo se u limbu, očekujemo da država interveniše, a ona ne može. Svaka vlast ponavlja istu priču, a ja sam, kao dugogodišnji novinar i aktivista, umoran od slušanja tih lamentacija bez konkretnih rješenja - kazao je Ivanović.
Poseban akcenat stavio je na online medije, koji danas formiraju najveći dio javnog mnjenja, a istovremeno su potpuno neuređeni.
- Osamdeset odsto informacija koje formiraju naše stavove dolazi sa online platformi, a ne iz tradicionalnih medija. To stvara ogromnu diskrepancu, dok političari, koji bi trebalo da regulišu taj prostor, uopšte ne mare za to što rade mediji. Oni ih vide kao servis – bilo da je riječ o javnim ili privatnim medijima“, kazao je Ivanović.
Ukazao je i na problem mizoginije u crnogorskim medijima.
- Kada sam radio na kampanji jedine kandidatkinje za predsednicu Crne Gore, vidio sam količinu toksičnosti i mizoginije na društvenim mrežama. Ako je žena odlučna u politici, odmah je okarakterisana kao 'drčna'. Ovo je prostor koji su okupirali muškarci, i žene moraju da se trude duplo više da bi bile shvaćene ozbiljno - smatra Ivanović.
Ukazao je na tri stuba na kojima, kako smatra, mora da se gradi funkcionalna medijska scena: edukacija stanovništva, dijalog sa urednicima i novinarima o poštovanju kodeksa i politička volja za regulacijom.
- Ni jedan od ovih stubova nije ozbiljno razvijen. Mediji su ili pod potpunom kontrolom regionalnih grupacija ili se samoregulacija koristi kao poligon za dalje polarizacije. Ako ne stabilizujemo ovu 'stolicu' na kojoj sjedimo, urušićemo demokratiju - &nbsp;kazao je Ivanović.
Programska direktorica CeMI-ja Teodora Gilić, istakla je da online nasilje nad ženama u politici predstavlja ozbiljan problem, naglašavajući da se ono dešava u okviru šireg problema rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori.
- Mislim da je online nasilje prema ženama u politici vrlo problematično jer predstavlja dio jednog šireg problema rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori, duboko ukorijenjenih stereotipa i jedne političke kulture u kojoj je izražena dominacija muškaraca - &nbsp;kazala je Gilić.
Podsjetila je da je CeMI od 2020. godine sproveo nekoliko projekata koji se odnose na online nasilje nad ženama u politici, prateći negativne narative na društvenim mrežama.
- Ono što smo uspjeli da evidentiramo jeste da žene mnogo više prolaze kroz online nasilje, s tim što bih naglasila da ni muškarci koji se bave politikom, javnim poslom i aktivizmom nisu pošteđeni toga - dodala je Gilić.
Prema njenim riječima, rodni stereotipi su jedan od ključnih uzroka ovog problema.
- Mnogi narativi koje smo primijetili na društvenim mrežama sadrže tvrdnje da žena ne treba da se bavi politikom jer je to 'muški posao', da treba da bude majka i domaćica, ili da se bavi poslovima koji ne podrazumijevaju političko odlučivanje i javno eksponiranje - objasnila je Gilić.
Pored online nasilja prema ženama, Gilić je ukazala i na širu problematiku nasilja u političkom diskursu.
- Generalno nasilje, i u online i u offline prostoru, ne dešava se samo prema ženama, već i prema političkim neistomišljenicima, predstavnicima civilnog sektora i određenim drugim grupama koje javno iznose svoje stavove - istakla je Gilić.
Kao jedan od ključnih problema navela je i odsustvo kulture dijaloga i slabu institucionalnu reakciju.
- Mi trenutno nemamo podatke o tome koliko je ovih slučajeva procesuirano, ali ono što znamo iz razgovora sa ženama koje su bile žrtve online nasilja jeste da je proces prijavljivanja složen i za njih često bolan. Od njih se traži da apsolutno dokumentuju svaki slučaj govora mržnje ili prijetnji, što mnoge žene obeshrabruje da idu dalje - pojasnila je Gilić.
Ocijenila je da jako važno ohrabrivati žene da prijave nasilje i pokušaju da prebrode traumu i stres koje su doživjele.
- Takođe, mediji bi trebalo da imaju veću ulogu u podizanju svijesti o ovom problemu. Umjesto senzacionalističkih naslova, potrebno je više kritičkog osvrta i osude nasilja, kao i pokušaja da se nađe rješenje - zaključila je Gilić.

Za unapređenje medija neophodno jačanje profesionalizma, reforma izbornog zakonodavstva i regulacija online političke komunikacije

Odbornici Skupštine Glavnog grada usvojili su program podizanja spomen-obilježja na današnjoj sjednici.
Planirano je da spomen-obilježja u Podgorici dobiju između ostalih ubijeni urednik ''Dana'' Duško Jovanović, narodni mudrac Sula Radov Radulović i književnik Borislav Pekić. Za je glasao 31 odbornik, koliko ih je bilo u sali u trenutku glasanja. Odbornici DPS-a nijesu prisustvovali glasanju, već su napustili salu nakon završetka rasprave o spomen-obilježjima.
Na početku Andrija Klikovac iz DPS-a je prigovorio zašto se sjednica zakazuje po hitnom postupku.
- Koje su to vanredne okolnosti, koliko je građana ugroženo' - &nbsp;pitao je Klikovac.
Na to je gradonačelnik Saša Mujović odgovorio da je broj ugroženih građana blizu 180.000.
&nbsp;- Da oni ne budu ugroženi, potrebno je da se formiraju odbori javnih preduzeća, da funkcionišu gradske službe - rekao je Mujović.
Mujović je rekao da se na sjednici koja prošle sedmice nije održana zbog kvoruma osjećao bijedno.
- Zato što sam gledao odbornike opozicije koji su virili iz bifea da vide da li će biti kvoruma i da li će ući ili ne u salu - dodao je gradonačelnik.
Klikovac je u replici rekao da su odbori na prethodnoj sjednici izabrani nepotpuni.
- U vezi kvoruma većina je odgovorna za kvorum, a što se tiče vašeg poštovanja opozicije, odbili ste da stavite na dnevni red naše predloge - rekao je Klikovac.
Jelena Milošević iz koalicije Za budućnost Podgorice je kazala da je od velikog značaja spomen obilježje Dušku Jovanoviću, koji je kako navodi žrtva režima DPS-a.
Klikovac je nakon toga tražio da Milošević pokaže neku presudu kojom je DPS kriv za ubistvo Jovanovića.
Nakon toga, Klikovac je rekao da se u ovoj inicijativi ne nalazi predlog da se bazen u SC Morača nazove po Petru Porobiću.
Mujović je rekao da misli da većina odbornika, ako ne i svi , nemaju ništa protiv da se baze nazove po Petru Porobiću.
- Moja majka je iz Kotora i u rodbinskim smo vezama sa Porobićima, tako da ćete shvaiti da ću ja tu inicijativu podržati, ali ne mogu biti predlagač - rekao je Mujović.

Spomen-obilježja dobijaju Duško Jovanović, Sula Radov i Borislav Pekić

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Statisti iz "Ćacilenda"

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Aquatic Verde šampion Crne Gore za mlađe kadete

Mugoša: Prihvaćena inicijativa o saslušanju nadležnih na temu cijena u trgovačkim lancima

Hercegnovska URA predala listu OIK-u

Za unapređenje medija neophodno jačanje profesionalizma, reforma izbornog zakonodavstva i regulacija online političke komunikacije

Spomen-obilježja dobijaju Duško Jovanović, Sula Radov i Borislav Pekić

PRATITE TVe UŽIVO