VUJANOVIĆ ZA PORTAL ETV: Crna Gora je vječna, emocije prema Srbiji ne smiju ugroziti samostalnost državne politike

Prvi predsjednik nezavisne Crne Gore nakon obnove državnosti 2006. godine, čovjek je koji je u jednom od najvažnijih, najosjetljivijih i istorijski presudnih trenutaka moderne Crne Gore stajao na čelu države i jedan od ključnih političkih aktera koji su odlučno, dosljedno i bez kompromisa zastupali ideju obnove crnogorske nezavisnosti.

Dvije decenije kasnije, u vremenu kada se u Crnoj Gori ponovo vode složene političke i identitetske bitke, kada se preispituju državni pravac, suverenitet, evropska budućnost i odnosi sa susjedima, Filip Vujanović u intervjuu Portalu ETV šalje jasne, snažne i nedvosmislene poruke: Crna Gora je 2006. godine donijela istorijski ispravnu odluku, njena nezavisnost je trajna, neupitna i ne može biti predmet revizije, ali izazovi i rizici po samostalnost vođenja državne politike i dalje postoje. Zato njegove riječi danas imaju posebnu političku i državničku težinu — kao upozorenje, ali i kao potvrda da je očuvanje suverene, evropske i građanske Crne Gore i dalje pitanje od najvišeg državnog interesa.

U razgovoru za Portal ETV, Vujanović govori o obnovi nezavisnosti, o tome da li bi danas nešto mijenjao u svom državničkom djelovanju, kakve prijetnje vidi pred Crnom Gorom i zašto vjeruje da je evropska budućnost države izvjesna.

- Siguran sam u vječnost Crne Gore. Ubijeđen sam da njena nezavisnost nikada neće biti ugrožena, ali nijesmo se zaštitili od rizika ugrožavanja njene samostalnosti u vođenju državne politike - poručuje Vujanović.

NEZAVISNOST KAO ISTORIJSKI IZBOR I DRŽAVNA ODGOVORNOST

PORTAL ETV: Da li je Crna Gora uradila pravu stvar kada je odlučila da obnovi nezavisnost i postane suverena i međunarodno priznata država?

VUJANOVIĆ: Odluka o obnovi nezavisnosti Crne Gore iskaz je poštovanja njene istorije i odgovornosti prema njenoj budućnosti.

Nakon tragičnog raspada bivše Jugoslavije, referendumom iz 1992. godine građani su se opredijelili da se u zajedničkoj državi pokuša suživot sa Srbijom. Crna Gora je u tom opredjeljenju veoma uvažila regionalni bezbjednosni kontekst, koji je realno mogao biti ugrožen jednostranim proglašenjem naše nezavisnosti.

Crna Gora je odlučila da pokuša državni suživot sa Srbijom, iako je bilo jasno da se ogromne razlike između dvije države teško mogu prevazići.

Zato je Vlada Crne Gore, u maju 1999. godine, ponudila Srbiji novo demokratsko uređenje državne zajednice Crne Gore i Srbije, koje je bilo u skladu sa Procesom saradnje Jugoistočne Evrope. Taj prijedlog imao je ambiciju integracije u Jugoistočnu Evropu. Od posebnog značaja je što je predviđao i „šire atlantske integracije“. Važno je napomenuti da ga je, upravo zbog takvog kursa, prihvatila i Narodna stranka, koja je bila dio koalicije i Vlade.

Kada je Srbija odbila ovaj prijedlog, u avgustu 1999. godine, Vlada Crne Gore predložila je Platformu o novim odnosima Crne Gore i Srbije, koja je predviđala usaglašenu spoljnu politiku koja bi obezbijedila efikasan povratak u međunarodnu zajednicu, uz uključivanje u evropske i evroatlantske integracije.

Pošto Srbija nije prihvatila ni taj prijedlog, u decembru 2000. godine predložen je Savez nezavisnih država Srbije i Crne Gore. Taj savez bio je prilika da se provjeri kvalitet suživota dvije nezavisne države, uz mogućnost nastavka ili ukidanja saveza i proglašenja pune državne nezavisnosti.

Nakon što je i taj prijedlog odbijen, počela je priprema obnove nezavisnosti Crne Gore. Ona je podrazumijevala prihvatanje referendumskog ishoda u Crnoj Gori, u Srbiji i u međunarodnoj zajednici.

U vrlo pažljivoj i strpljivoj komunikaciji Crne Gore, Srbije i Evropske unije, u martu 2002. godine potpisan je Beogradski sporazum, koji je Crnoj Gori garantovao referendum o nezavisnosti, stabilnost u Crnoj Gori, dobre odnose sa Srbijom i – kroz prihvatanje referendumske odluke od strane Evropske unije – brzo priznanje nezavisnosti u ukupnoj međunarodnoj zajednici.

PORTAL ETV: Sa ove vremenske distance, da li biste nešto promijenili u svom djelovanju na najvišoj državnoj funkciji? Ukoliko da, šta konkretno i zbog čega?

VUJANOVIĆ: Ne bih promijenio ništa, jer smo postupali sa maksimalnim strpljenjem i postepenošću, uvažavajući sve okolnosti.

Mislim da je dogovor dvije stare balkanske države, sa dva bliska naroda – koje su istorijski bile ugledne kraljevine i imale državni suživot u federaciji – bio bolji model i garantovao bolje odnose nakon obnove nezavisnosti.

Takav dogovor su, kroz takozvanu „plišanu revoluciju“, imali Česi i Slovaci, transformišući Čehoslovačku u nezavisne države Češku i Slovačku.

Ali niti smo mi i Srbi – Česi i Slovaci, niti je Balkan centralna Evropa, niti smo spremni da koristimo dobra iskustva i biramo lakše puteve stabilne i prosperitetne budućnosti.

NEZAVISNOST NIJE UGROŽENA, ALI RIZICI ZA SAMOSTALNOST POSTOJE

PORTAL ETV: Kako danas vidite stanje u državi – da li postoje prijetnje njenom napretku i suverenitetu i, ako postoje, odakle dolaze?

VUJANOVIĆ: Protekle dvije decenije pokazale su da je obnova nezavisnosti Crne Gore bila veličanstven uspjeh.

Ona je ostvarena zahvaljujući antifašizmu, koji je tokom i nakon Drugog svjetskog rata vratio državno ime Crnoj Gori, i majskom referendumu 2006. godine, koji je obezbijedio punu nezavisnost i trajnost našoj državi.

Siguran sam u vječnost Crne Gore i ubijeđen da njena nezavisnost nikada neće biti ugrožena.

Nažalost, nijesmo se zaštitili od rizika ugrožavanja njene samostalnosti. Iz jasne i opravdane emocije bliskosti sa Srbijom imamo neopravdani rizik ugrožavanja samostalnosti u vođenju državne politike.

Ne poštujemo iskustva iz istorije, stavljamo emociju iznad racionalnog i korisnog i ne prevazilazimo mane balkanskog mentaliteta.

Umjesto da smo sebi najbliži i da smo u Crnoj Gori okrenuti jedni drugima, često tražimo bliže van Crne Gore.

Tako produbljujemo i produžavamo podjele u Crnoj Gori i udaljavamo se jedni od drugih – bez potrebe i bez smisla.

PORTAL ETV: Da li vjerujete da će Crna Gora uspjeti da ostvari punopravno članstvo u Evropskoj uniji?

VUJANOVIĆ: Siguran sam u to. Crna Gora će biti članica Evropske unije – i biće prva naredna članica nakon juna 2013. godine, kada je Hrvatska primljena u Evropsku uniju.

Odbor stalnih predstavnika država članica Evropske unije, 22. aprila ove godine, odobrio je formiranje Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Prethodna Radna grupa formirana je u junu 2011. godine radi pripreme Ugovora o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji, a taj ugovor je potpisan u decembru iste godine.

Dakle, prošlo je skoro 15 godina od prethodnog ugovora. Prošlo je – ili, bolje reći, izgubljeno je – mnogo vremena za proširenje.

Zato proces proširenja treba ubrzati, a Crna Gora ima privilegiju da bude nova članica. Da bude primjer ostalim aspirantima i da pomogne da Evropska unija bude jača, stabilnija i globalno uticajnija.

BORBA PROTIV ZLOUPOTREBA DA, ALI BEZ PONIŽAVANJA I PRESUĐIVANJA UNAPRIJED

PORTAL ETV: Da li smatrate da se aktuelna vlast obračunava sa svojim prethodnicima ili je riječ o legalnom procesuiranju eventualnih zloupotreba?

VUJANOVIĆ: Ozbiljna i odgovorna država krajnje odlučno i neselektivno sprečava zloupotrebe, a ako se one dese – otkriva ih, krivično goni i presuđuje u interesu opšteg dobra, kažnjavanja i resocijalizacije izvršilaca.

Što je zloupotreba teža i što je izvršilac na važnijoj dužnosti, to postupak mora biti efikasniji, kazna veća, a resocijalizacija uspješnija.

Postupak mora – bez izuzetka – da poštuje ličnost osumnjičenog i prezumpciju nevinosti.

Svako javno eksponiranje i ponižavanje potencijalnih izvršilaca zloupotreba ugrožava ozbiljnost i odgovornost države.

Imam puno razumijevanje da se počinioci najtežih zločina protiv života i tijela lišavaju slobode uz primjereno javno eksponiranje. Takvo eksponiranje pokazuje najveći stepen društvene opasnosti takvih djela i njihovih izvršilaca i ima svoje preventivno dejstvo i puno opravdanje.

Nemam razumijevanja da se potencijalni počinioci zloupotreba javno eksponiraju prilikom lišavanja slobode, da se na taj način ponižavaju i da se obesmišljava prezumpcija nevinosti, uz kreiranje javnog mnjenja koje se od posmatrača pretvara u arbitra.

Za takvu vrstu javnog lišavanja slobode koristi se pogrešno tumačenje propisa koje odgovorna država sebi ne smije da dozvoli.

Veoma bi me radovalo kada bi se striktno poštovala krajnje jasna Direktiva Evropske unije, koja obavezuje države da u javnosti ne tretiraju osumnjičene kao krive, i kada bi se mediji odlučili za anonimizaciju identiteta osumnjičenih do pravosnažnosti presude.

PORTAL ETV: Gdje je granica između borbe protiv korupcije i selektivne pravde?

VUJANOVIĆ: Granica je u pravilnoj i neselektivnoj primjeni zakona od strane organa otkrivanja, krivičnog gonjenja i – na kraju, i najvažnije – suda.

Sud mora da bude sud zakona, a ne sud potrebe, i mora biti izvan i iznad uticaja javnog mnjenja.

Pošto je za mene jedan od sinonima sudije zakona bio Božidar Vuksanović, nekadašnji predsjednik Okružnog suda u Podgorici, opisaću kako to doživljavam.

Nakon više decenija, jedan naš iseljenik vratio se iz Kanade i odmah bio optužen da je u kolašinskom zatvoru tokom rata, kao stražar, maltretirao zatvorenike.

Božidar Vuksanović odlučio je da sudi u tom predmetu – predmetu koji je izazvao ogromnu pažnju javnosti i kojem je neposredno prisustvovao i predstavnik Ambasade Kanade u tadašnjoj Jugoslaviji.

Nakon glavnog pretresa, optuženi je oslobođen. Presuda je potvrđena i on se vratio u Kanadu.

Ne dugo zatim, u Francuskoj je održan međunarodni forum gdje se, u kontekstu zaštite prava u krivičnom postupku, od strane jednog od učesnika pomenulo da se ona ne poštuju u nekim državama, među kojima je označena i Jugoslavija.

Tome se suprotstavio predstavnik Kanade, glorifikujući presudu suda u Podgorici kao krajnje pozitivan primjer zaštite prava i zakonitog postupanja.

PORTAL ETV: Kako ocjenjujete stanje u bezbjednosnom sektoru, posebno u kontekstu masovnih ubistava, obračuna kriminalnih klanova i ukupne borbe države protiv organizovanog kriminala? Da li država ima punu kontrolu nad bezbjednosnom situacijom?

VUJANOVIĆ: Bezbjednosni sektor ima poseban značaj za funkcionisanje države i važan je pokazatelj njene ozbiljnosti i odgovornosti.

Bezbjednosni sistem svake države suočava se sa kriminalnim grupama, njihovim obračunima i potrebom da građani ne budu ugroženi njihovim aktivnostima i sukobima.

Koliko god da je bezbjednosni sistem jedne države dobro organizovan, efikasan i snažno uključen u regionalnu i globalnu saradnju, uvijek se mogu naći razlozi da ga kritikujete i iskazujete nezadovoljstvo.

Zato ne želim da kroz efekte borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa iskazujem negativan doživljaj prema aktuelnim bezbjednosnim službama, jer mislim da nema nijedne države koju za te efekte ne bismo mogli kritikovati.

Naravno, mimo ocjene kvaliteta bezbjednosnog sektora kroz borbu sa organizovanim kriminalnim grupama, svaka ozbiljna država bi pažljivo i odgovorno razmotrila sve dobronamjerne kritike tog sektora i sve sugestije za njegovo unapređenje.

Ubijeđen sam da dijelim razočaranje i zabrinutost svih naših građana zbog dva užasna, masovna i teško shvatljiva ubistva na Cetinju.

Stradalo je mnogo nevinih ljudi, mnogo djece, naša prijestonica je zavijena u crno, a cijela država iskreno i duboko tugovala.

Očigledno je da je naša prijestonica morala da ima jaču i bolje organizovanu i tajnu i javnu policiju, bolju i intenzivniju vezu i kontrolu sa državnim nivoom bezbjednosti, kao i da su nakon prvog masovnog zločina morale biti preduzete efikasnije mjere prevencije i zaštite koje bi onemogućile drugi masovni zločin.

Sve je to tužno i tragično i mislim da niko objektivan, nakon ta dva masovna zločina, ne može biti zadovoljan stanjem u sektoru bezbjednosti.

ODNOSI SA HRVATSKOM OZBILJNO NARUŠENI, IZGUBLJEN EPITET POUZDANOG PARTNERA

PORTAL ETV: Kako ocjenjujete aktuelne odnose između Crne Gore i Hrvatske i da li smatrate da potezi vlasti mogu ugroziti te odnose i međunarodni položaj države?

VUJANOVIĆ: Žao mi je zbog aktuelnih odnosa Crne Gore i Hrvatske.

Učešće naših vojnika na dubrovačkom ratištu doživljavam kao tamnu stranu istorije Crne Gore.

Naše iskreno i više puta ponovljeno izvinjenje vlast u Hrvatskoj je i shvatila i prihvatila.

Mislim da smo mogli biti primjer susjeda koji su postigli visok nivo saradnje i partnerstva uprkos teškoj i tragičnoj prošlosti, za koju sam mnogo puta rekao da predstavlja tamnu stranu naše istorije.

Takve odnose sa Hrvatskom trebalo je pažljivo njegovati, uvijek sa sviješću države čija je vojska ostavila tragičan i mučan trag na nesrećnom dubrovačkom ratištu.

Umjesto da ostanemo na jedinom neriješenom pitanju – trajnog razgraničenja na Prevlaci – otvorili smo druge međudržavne probleme koji su doveli do toga da nam Hrvatska blokira zatvaranje važnog pregovaračkog poglavlja, a tri naša visoka zvaničnika budu proglašena za nepoželjne osobe u Hrvatskoj.

Razgraničenje na Prevlaci više od 25 godina imalo je privremeni karakter, a i mi i Hrvati smo ga isticali kao otvoreno pitanje koje ne opterećuje međudržavne odnose.

Naprotiv, isticali smo da smo, kao odgovorne države, jedan ozbiljan međudržavni problem prijateljski i dogovorom privremeno riješili i da on ničim ne opterećuje saradnju.

Sada to više nije tako i ne usuđujem se da prognoziram kada ćemo vratiti raniji nivo odnosa sa Hrvatskom.

Crna Gora je izgubila – i to ne samo zbog odnosa sa Hrvatskom – epitet države koja ima sjajne odnose sa susjedima i koja je pouzdan partner regiona.

Šteta, jer smo takvom doživljaju Crne Gore bili i iskreno i uspješno posvećeni, i trebalo ga je očuvati i dalje afirmisati.

VRIJEME ĆE POKAZATI DA LI JE RIJEČ O POLITIČKOJ PROMJENI ILI KAMUFLAŽI

PORTAL ETV: Da li vjerujete da se Andrija Mandić zaista politički promijenio i da danas dijeli proevropski kurs, ili je riječ o političkoj kamuflaži zarad šire prihvatljivosti?

VUJANOVIĆ: Opisujući svoju genezu, Nova srpska demokratija i njen predsjednik Andrija Mandić sa ponosom ističu da potiču iz Narodne stranke.

Narodnu stranku sam, u okviru Vlade koalicije „Da živimo bolje“, doživljavao kao krajnje korektnog i konstruktivnog partnera.

Nova srpska demokratija, kao i Narodna stranka, na referendumu se zalagala za zajedničku državu.

Nova srpska demokratija bila je i protiv NATO integracije i zalagala se za izlazak iz Alijanse.

Sada predsjednik Parlamenta Andrija Mandić tvrdi da se do istih ciljeva može doći drugim putevima.

Da li je sada njegov cilj obnova saveza sa Srbijom kroz „srpski svijet“ i da li se i dalje želi napustiti NATO, samo drugim političkim putevima?

Ili je, možda, u ime proevropske ambicije i ulaska u Evropsku uniju predsjednik Parlamenta odustao od tih ciljeva?

To će pokazati vrijeme i uzdržao bih se od prognoze.

ČUVAJMO CRNU GORU

PORTAL ETV: Da li smatrate da ovako sastavljena vlast može opstati i šta, po Vašem mišljenju, mogu donijeti izbori 2027. godine?

VUJANOVIĆ: Siguran sam da ċe opstati i vječno trajati nezavisna Crna Gora. Da ċe biti odgovorna i pouzdana članica NATO-a i EU. Da je njen interes u afirmaciji dobrosusjedstva i regionalne saradnje. 

Nadam se da ċe ovakva Crna Gora biti prepoznata kao posebna i nemjerljiva vrijednost. Vrijednost koja pripada svima. I onima koji su željeli obnovu njene nezavisnosti i čija se želja ostvarila, ali i onima koji su je željeli uz posebnu vezu sa Srbijom i koji su demokratski prihvatili ishod referenduma. 

Uvijek poštujući izbornu volju građana i vjerujuċi da ċe se na narednim izborima opredjeliti za našu najbolju buduċnost nemojmo zaboraviti da smo nezavisnost obnovili uz veliko strpljenje i upornost. 

Čuvajmo Crnu Goru - jer je niko od nas ne može bolje sačuvati.