<article>Podgorica RTV je postala prepoznata po ćutanju na zahtjeve za slobodan pristup informacijama.  Zbog toga pričinjena je velika šteta Budžetu Glavnog grada - isplaćeni su brojni sudski troškovi i troškovi izvršenja, saopštio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada.  Terzić pita da li i dalje gradonačelnik Mujović podržava da se na ovaj način netransparentno rukovodi lokalnim medijem. - Čiji je cilj osnivanja "pravo građana da znaju" i vrši zloupotreba finansijskih sredstava gradjana Podgorice i ponovo, po ko zna koji put, nema odgovornih? - dodao je Terzić. </article>

Podgorica RTV je postala prepoznata po ćutanju na zahtjeve za slobodan pristup informacijama. &nbsp;Zbog toga pričinjena je velika šteta Budžetu Glavnog grada - isplaćeni su brojni sudski troškovi i troškovi izvršenja, saopštio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada. &nbsp;
Terzić pita da li i dalje gradonačelnik Mujović podržava da se na ovaj način netransparentno rukovodi lokalnim medijem.&nbsp;
- Čiji je cilj osnivanja "pravo građana da znaju" i vrši zloupotreba finansijskih sredstava gradjana Podgorice i ponovo, po ko zna koji put, nema odgovornih? - dodao je Terzić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Saša Mujović

Budžet Glavnog grada

filip terzić

Politika

Terzić: Ćutanje RTV Podgorice koštalo Budžet glavnog grada

Podgorica RTV je postala prepoznata po ćutanju na zahtjeve za slobodan pristup informacijama.  Zbog toga pričinjena je velika šteta Budžetu Glavnog grada - isplaćeni su brojni sudski troškovi i troškovi izvršenja, saopštio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada.  
Terzić pita da li i dalje gradonačelnik Mujović podržava da se na ovaj način netransparentno rukovodi lokalnim medijem. 
- Čiji je cilj osnivanja "pravo građana da znaju" i vrši zloupotreba finansijskih sredstava gradjana Podgorice i ponovo, po ko zna koji put, nema odgovornih? - dodao je Terzić.

U Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, 12. februara u 11 sati, biće održano predavanje pod nazivom „Žabljak Crnojevića – zaboravljena prijestonica“, koje donosi priču o jednom od najznačajnijih, a danas zapostavljenih srednjovjekovnih gradova Crne Gore – nekadašnjoj prijestonici države Crnojevića.
Kako najavljuju iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, predavanje će održati arheolog Dejan Gazivoda, koji će u prvom dijelu predstaviti rezultate arheoloških istraživanja sprovedenih u periodu od 2018. do 2020. kao i tokom 2023. godine.
Istraživanja su realizovana u organizaciji JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija. Predavanje se realizuje u saradnji Matice crnogorske i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Drugi dio predavanja biće posvećen analizi trenutnog stanja lokaliteta, problemima sa kojima se suočava, kao i mogućim pravcima njegove zaštite, valorizacije i revitalizacije.
Predavanje podsjeća na značaj Žabljaka Crnojevića i otvara pitanja njegove buduće zaštite i valorizacije.
O predavaču
Dr Dejan Gazivoda je arheolog, istraživački savjetnik i viši konzervator. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2004. godine, gdje je magistrirao 2008, a doktorirao 2015. godine. Profesionalno je vezan za JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, gdje se bavi istraživanjem i zaštitom arheološkog nasljeđa. Član je Odbora za arheologiju CANU, čiji je predsjednik od 2021. godine. Rukovodio je brojnim arheološkim istraživanjima u Crnoj Gori i inostranstvu, autor je više stručnih i naučnih radova, monografije Antički kultovi na tlu Crne Gore (CANU, 2023), kao i glavni i odgovorni urednik Leksikona arheologije Crne Gore, objavljenog 2025. godine.

Na Cetinju u četvrtak predavanje o Žabljaku Crnojevića – zaboravljenoj prijestonici

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
- O nastavku sjednice bićete blagovremeno obaviješteni. Dajem kratku pauzu i nastavljamo sa sjednicom prvog vanrednog zasijedanja u 2026. godini - naveo je Mandić.
Izbor Krstonijevića usvojen je na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja, a na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra. Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanici usvojili dnevni red, o izboru Krstonijevića naknadno

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).&nbsp;
Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Nuklearni razgovori sa Sjedinjenim Državama omogućili su Teheranu da procijeni ozbiljnost Vašingtona i pokazali dovoljan nivo konsenzusa da se nastavi diplomatski put, saopštio je danas portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaj.
Diplomate SAD i Irana sastale su se prošle sedmice preko omanskih posrednika u Omanu u nastojanju da obnove diplomatiju, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rasporedio mornaričku flotilu u regionu, podižući strah od nove vojne akcije.
- Sastanak u Muskatu nije bio dug. Po našem mišljenju, bio je da se ocijeni ozbiljnost druge strane i kako nastaviti ovim putem. Nakon razgovora, osjetili smo da postoji razumijevanje i konsenzus za nastavak diplomatskog procesa - rekao je Bagaj.
Portparol je rekao da je današnje putovanje Alija Larijanija, savjetnika iranskog vrhovnog vođe, u Oman unaprijed planirano da prati regionalne konsultacije, i da će Larijani potom putovati u Katar.
Povodom očekivanog putovanja izraelskog premijera u Vašington sjutra, Bagaj je rekao da SAD „mora da djeluje nezavisno od stranih pritisaka, posebno izraelskih pritisaka koji ignorišu interese regiona, pa čak i SAD“.

Bagaj: Nuklearni razgovori ocijenili „ozbiljnost“ SAD

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Terzić: Ćutanje RTV Podgorice koštalo Budžet glavnog grada

Tagovi

Na Cetinju u četvrtak predavanje o Žabljaku Crnojevića – zaboravljenoj prijestonici

Poslanici usvojili dnevni red, o izboru Krstonijevića naknadno

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Bagaj: Nuklearni razgovori ocijenili „ozbiljnost“ SAD

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO