Rumunija i Crna Gora: Dva trenutka nezavisnosti, jedno trajno partnerstvo

Nakon referenduma održanog 21. maja 2006. godine, Crna Gora je 3. juna 2006. obnovila nezavisnost. Samo deset dana kasnije, 13. juna, Rumunija je bila među prvim državama koje su priznale Crnu Goru. Ubrzo nakon toga, 9. avgusta 2006. godine, potpisivanjem Zajedničke izjave o uspostavljanju diplomatskih odnosa na nivou ambasada, formalno su obnovljene istorijske veze između naših država.

Naše diplomatske veze, međutim, sežu mnogo dalje u prošlost od 2006. godine. Njihovi korijeni datiraju više od jednog vijeka, kada je 13. jula 1878. godine, na Berlinskom kongresu, formalizovano međunarodno priznanje dvije države. Zvanični kontakti razvijali su se veoma brzo i Rumunija je već 1879. godine uspostavila okvir za formalne diplomatske odnose sa Crnom Gorom. Godine 1881, kralj Karol I uputio je istorijsko pismo knjazu Nikoli I Petroviću-Njegošu, potvrđujući izuzetno srdačne odnose između naših zemalja. Tokom Belle Époque, dvojica monarha održavala su blizak i kontinuiran dijalog, koji je 1911. godine, samo godinu nakon što je Crna Gora proglašena Kraljevinom, krunisan potpisivanjem našeg prvog bilateralnog trgovinskog ugovora.

Utemeljeno na zajedničkim vrijednostima, ovo istorijsko nasljeđe postalo je temelj savremenog partnerstva koje traje već dvije decenije i odražava zajedničko uvjerenje da su dijalog, saradnja i integracija od suštinskog značaja za stabilan, siguran i prosperitetan region. Naš politički dijalog posljednjih godina značajno je intenziviran kroz dinamičnu razmjenu posjeta na visokom nivou, zajedničke inicijative u različitim oblastima i snažnu institucionalnu saradnju. Rumunija je bila dosljedan i snažan partner Crnoj Gori na putu ka članstvu u NATO-u, kao i u ostvarivanju njenih evropskih težnji.

Proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan i istočno susjedstvo nije samo političko obećanje, već strateška potreba za našu zajedničku bezbjednost i prilika za prosperitet i snažniju, otporniju Evropu. Put ka članstvu u EU nije jednostavan. On zahtijeva zahtjevne reforme, politički kompromis i kontinuirane napore, kao i trajnu posvećenost jačanju demokratske otpornosti na antievropske dezinformacije, hibridne prijetnje i pokušaje manipulacije.

Crna Gora je dokazala svoju posvećenost ovom putu. Ostvarivši potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uz kontinuiran napredak u zatvaranju pregovaračkih poglavlja i nedavno formiranje ad hoc radne grupe Savjeta EU za izradu Ugovora o pristupanju, Crna Gora je u jedinstvenoj poziciji da postane prva uspješna priča Zapadnog Balkana u posljednjoj deceniji. Rumunija će nastaviti da podržava Crnu Goru na ovom važnom putu, kao pouzdan i iskren partner.

Imajući u vidu cilj Crne Gore da do 2028. godine postane članica EU, spremni smo da nastavimo da pružamo podršku i dijelimo iskustvo Rumunije u procesu pristupanja. Na osnovu tog iskustva, Rumunija je spremna da dodatno podijeli svoje pretpristupno znanje kroz tehničku pomoć i iskustva iz prakse, od usklađivanja zakonodavstva i jačanja institucija do upravljanja reformama koje donose konkretne rezultate u životima građana.

Istovremeno, nestabilno geopolitičko okruženje u kojem živimo podsjeća nas da je solidarnost od strateškog značaja. Brutalni rat Rusije protiv Ukrajine, koji se vodi na samim granicama EU, iz temelja je promijenio evropsko bezbjednosno okruženje. Pokazao je da se nijedna država, bez obzira na veličinu ili geografsku poziciju, ne može sama suočiti sa takvim izazovima. Za Zapadni Balkan, ova surova realnost dodatno potvrđuje značaj jedinstva, otpornosti i bliske saradnje sa partnerima koji dijele iste vrijednosti.

Zajedničko djelovanje, jačanje kolektivne bezbjednosti i zaštita principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnog prava od suštinskog su značaja ne samo za mir u Ukrajini, već i za bezbjednost cijelog našeg regiona. Dvadeset dvije godine nakon pristupanja NATO-u i gotovo dvije decenije članstva u EU, Rumunija danas uživa najjače bezbjednosne garancije u svojoj istoriji i nezabilježen nivo ekonomskog razvoja. S druge strane, devet godina članstva Crne Gore u NATO-u i njen napredak na putu ka članstvu u EU potvrđuju opravdanost njenih težnji i posvećenost doprinosu stabilnosti i promociji vrijednosti Evropske unije.

Ekonomska saradnja ostaje oblast sa značajnim potencijalom, uz jasan trend rasta. Naša bilateralna trgovinska razmjena krajem 2025. godine premašila je 32 miliona eura, što predstavlja značajan rast od gotovo 30% u odnosu na prethodnu godinu. Prisustvo naših poslovnih zajednica na tržištima dvije zemlje ima potencijal za dalje širenje. Inovativne rumunske kompanije već realizuju održiva rješenja u oblasti pametne javne rasvjete i fotonaponskih sistema u crnogorskim opštinama, poput Tivta i Bara.

Nakon uspješnih poslovnih misija u oblastima turizma, maloprodaje hrane i informacionih tehnologija, osnivanje Rumunsko-crnogorskog ekonomskog kluba u oktobru 2025. godine, kao i tekući napori na uspostavljanju bilateralne privredne komore, pružiće strukturiran okvir za razvoj poslovnih partnerstava. Dodatnu podršku poslovnim zajednicama, povezivanju tržišta i otvaranju novih komercijalnih mogućnosti pružiće i počasni konzulati u obje zemlje.

Takođe, sa zadovoljstvom konstatujemo da iz godine u godinu raste broj rumunskih turista koji posjećuju Crnu Goru, kao i crnogorskih turista koji putuju u Rumuniju. Ovaj ohrabrujući trend dodatno učvršćuje veze između naših naroda, doprinosi boljem međusobnom razumijevanju i otvara nove mogućnosti za saradnju u turizmu i povezanim oblastima.

Stanka Dragojevića 2, Podgorica 81000, Crna Gora

tel: +382 20 416 349

fax: +382 20 225 702

email: [email protected], www.gov.me/mvp

Gledajući u budućnost, Rumunija i Crna Gora dijele jasne zajedničke ciljeve koji će usmjeravati naše partnerstvo u godinama koje dolaze.

Prvo, kao ministri vanjskih poslova, nastavićemo da zajednički radimo na podršci napretku Crne Gore na putu ka EU, jačanju institucionalnih kapaciteta, punom usklađivanju sa standardima Evropske unije i osiguravanju da reforme donesu konkretne koristi građanima. Članstvo u EU ostaje strateški cilj Crne Gore, a ova godina mogla bi predstavljati istorijsku prekretnicu i jedinstvenu priliku za napredak ka samoj završnici pregovaračkog procesa.

Drugo, radićemo na produbljivanju ekonomske saradnje podsticanjem investicija, podrškom inovacijama i snažnijim povezivanjem kompanija i lokalnih zajednica. U potpunosti ćemo iskoristiti potencijal Rumunsko-crnogorskog ekonomskog kluba. Istovremeno, direktna avio-povezanost Bukurešta i Podgorice, ukoliko se pokaže komercijalno održivom, predstavljala bi fizičku okosnicu za snažniji razvoj trgovine, turizma i veza između naših građana.

Treće, nastojaćemo da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristimo prednosti i mogućnosti regionalne i multilateralne saradnje. Ova jubilarna godina donosi nove mogućnosti kroz predsjedavanje Rumunije dvjema ključnim regionalnim formatima, Centralnoevropskom inicijativom (CEI) i Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP). Sa predsjedavanjem Crne Gore Berlinskim procesom, a kasnije tokom godine i Komitetom ministara Savjeta Evrope, vidimo značajan prostor za sinergiju i zajedničko djelovanje.

Ove platforme imaju ključnu ulogu u podsticanju političkog dijaloga i praktične saradnje širom regiona, podršci većem usklađivanju sa Evropskom unijom i zaštiti osnovnih prava i vrijednosti koje predstavljaju temelj članstva u EU. Cilj predsjedavanja Rumunije jeste da se ovi mehanizmi iskoriste za dalje približavanje Zapadnog Balkana, Republike Moldavije i Ukrajine evropskoj porodici, kroz zajedničke inicijative u oblastima razmjene stručnih znanja, povezivanja, ekonomskog razvoja, suprotstavljanja rastućim prijetnjama u informacionom prostoru i usklađivanja sa evropskim standardima.

Vođene međusobnim razumijevanjem i povjerenjem koje se gradilo generacijama, Rumunija i Crna Gora nastaviće da rade zajedno kao partneri i nepokolebljivi zagovornici Zapadnog Balkana koji je čvrsto i nepovratno usidren u Evropskoj uniji.