Robinson: Pristupanje EU donosi veliku priliku, ali postoji bojazan da se prokocka sve što je do sada urađeno

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine Džejms Robinson upozorio je da bi Crna Gora tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji mogla da se suoči sa neodrživim rastom javnog duga i slabljenjem institucija, ukoliko ne uspije da izbjegne zamke koje su pratile neke od prethodnih članica Unije.

- Crna Gora je krenula putem ka Evropskoj uniji. Ovdje je ostvaren niz uspjeha i pred vama stoji ogromna prilika, ali istovremeno postoje i brojni izazovi koje treba savladati kako bi se ta prilika zaista i iskoristila - poručio je Robinson tokom video-uključenja na konferenciji Montenegro in the EU.

Posebno je upozorio na rizik da se pristupanje iskoristi za kratkoročne fiskalne dobitke, uz istovremeno slabljenje institucionalnih mehanizama koji bi trebalo da osiguraju održiv razvoj.

- Istaći ću dvije vrste problema vezanih za tranziciju: prvo, "iskorišćavanje prilike" i "švercovanje", a drugo, pokušaj zadržavanja političke kontrole nakon pristupanja - kazao je Robinson, objašnjavajući izazove sa kojima se suočavaju zemlje u procesu integracije.

Kao jedan od primjera naveo je kretanje javnog duga u državama koje su pristupile EU. Prema njegovim riječima, podaci ukazuju na značajan rast odnosa javnog duga i bruto domaćeg proizvoda, uz velike razlike među zemljama.

- Prosjek raste za oko 10 procentnih poena. Dakle, riječ je o veoma velikom porastu javnog duga, uz značajne razlike među zemljama - istakao je Robinson.

Takav trend, kako je objasnio, može se djelimično povezati sa povoljnijim uslovima zaduživanja nakon pristupanja Uniji. Članstvo državama omogućava da se zadužuju po nižim kamatnim stopama, jer tržišta njihov dug doživljavaju kao sigurniji.

- Na neki način, iza vašeg duga stoji ogromna institucija koja pruža garancije, čineći taj dug mnogo sigurnijim. Moglo bi se reći da je, u tom kontekstu, veće zaduživanje čak i optimalno – možda je to dio priče - naveo je Robinson.

Međutim, upozorio je da povoljniji uslovi finansiranja mogu podstaći i neodrživo gomilanje duga.

- Dostupni podaci ukazuju i na to da ovakva situacija podstiče neodrživo gomilanje javnog duga. Obrazac je veoma jasan, a to je razlog za ozbiljnu zabrinutost; naime, postojaće podsticaji da se nešto slično dogodi i u Crnoj Gori - kazao je on.

Robinson je ukazao i na opasnost od postepenog slabljenja institucija, upozoravajući da izazov nije samo u tome kako iskoristiti prednosti članstva, već i kako sačuvati kvalitet ekonomskog upravljanja i političke odgovornosti.

- Kako izbjeći ovu zamku – ono što sam nazivao "besplatnom vožnjom" ili, recimo, erozijom – bilo da je riječ o "besplatnoj vožnji" u smislu fiskalne politike koja nije održiva, ili o eroziji institucija - dodao je Robinson.

Upozoravajući da se prednosti evropskih integracija ne mogu smatrati zagarantovanim, izdvojio je primjer Velike Britanije kao upozorenje šta se može dogoditi kada se prilike ne iskoriste na pravi način.

- Vrijedi imati na umu primjer Velike Britanije, jer on pokazuje šta se dešava kada stvari krenu po zlu. Možete prokockati sve ove prilike, kao i sav naporan rad koji ste uložili da bi se ovo u Crnoj Gori ostvarilo - poručio je Robinson.

Rast koji mora počivati na produktivnosti

Robinsonova upozorenja nadovezala su se na pitanje koje je u središte rasprave postavio akademski direktor konferencije Johanes V. Federke, profesor Državnog univerziteta Pensilvanije: kakav model ekonomskog rasta Crna Gora treba da razvija tokom približavanja EU?

Federke je ocijenio da evropske integracije donose značajan potencijal za rast životnog standarda, ali da ostvarivanje tog potencijala zavisi od povećanja produktivnosti.

- Nagrada je veoma velika; projekcije ukazuju na to da će BDP po glavi stanovnika porasti za trećinu u roku od 10 godina. To predstavlja veoma brzo uvećanje, koje će Crnu Goru, sa trenutnog nivoa od oko 54 odsto prosjeka, dovesti do oko 70 odsto – što je ogroman iskorak - kazao je Federke.

Prema njegovim riječima, ključni uslov je da dvije trećine tog rasta budu rezultat veće produktivnosti, a ne drugih faktora.

- Pristupanje EU nudi značajnu nagradu, ali ona nije zagarantovana – mora se zaslužiti - naglasio je Federke.

On je ukazao da istorijski podaci o crnogorskoj privredi pokazuju dugotrajan problem sa rastom produktivnosti, koji je posebno izražen od finansijske krize 2008. godine.

- Može se primijetiti da je Crna Gora posljednji put ostvarila pozitivan rast produktivnosti prije finansijske krize iz 2008. godine. Od tada je crveni dio stubića – koji predstavlja rast ukupne faktorske produktivnosti, odnosno rast produktivnosti i dobitak u efikasnosti – konstantno u negativnoj zoni - kazao je Federke.

Upravo je zato, kako je istakao, potrebno značajno ubrzati rast produktivnosti kako bi Crna Gora ostvarila ekonomske koristi koje se očekuju od pristupanja EU.

Strane investicije moraju donijeti više od kapitala

Na važnost strukturnih promjena ukazala je i Žoka Kočan, vodeća ekonomistkinja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), govoreći o trendovima stranih direktnih investicija na Zapadnom Balkanu.

Ona je ocijenila da značajan dio investicija u regionu i dalje odlazi u sektore relativno niske složenosti, dok je za dugoročnu transformaciju ekonomije važno pažljivije birati sektore i lokacije za privlačenje kapitala.

- Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, značajan dio priliva stranih direktnih investicija (SDI) i dalje odlazi u sektore relativno niske složenosti, kao što su prerada drveta, tekstilna industrija i slično. To je, u prosjeku, slika za cijeli Zapadni Balkan - kazala je Kočan.

Govoreći konkretno o Crnoj Gori, navela je da je profil investicija, zbog njihove koncentracije u turizmu, nekretninama, građevinarstvu i obnovljivim izvorima energije, sličan onome u pojedinim drugim zemljama.

Kočan je izdvojila dvije važne pouke iz iskustva novih članica EU: da nekoliko velikih investicionih projekata može značajno promijeniti malu ekonomiju, ali i da privlačenje kapitala mora biti dio šire razvojne strategije.

- Trebalo bi promišljenije pristupati tome koje sektore i koje geografske lokacije želimo da privučemo kao destinacije za strane investicije - istakla je ona.

Posebno je naglasila značaj povezivanja stranih investitora sa domaćim kompanijama, kako bi koristi od ulaganja prevazišle neposredne efekte na zaposlenost i kapital.

- Potrebno je posvetiti više pažnje fazi nakon realizacije investicije, odnosno osigurati uspostavljanje veza između stranih i domaćih preduzeća. Time se omogućava prenošenje tehnologije, stručnog znanja i upravljačkih praksi na širi ekosistem kompanija - kazala je Kočan.

Lukšić: Važno je provjeriti šta je urađeno

Konferenciju je u ime Centra za finansije zatvorio dr Igor Lukšić, bivši premijer i ministar finansija Crne Gore, koji je izrazio nadu da bi skup mogao postati redovan forum za praćenje ekonomskog napretka zemlje i razmjenu iskustava.

- Imali smo mnogo izvrsnih učesnika, pa se zaista nadam da bi ovo mogao biti početak niza konferencija koje bi Crna Gora, iz godine u godinu, mogla da ugosti i na kojima bi se stanje moglo provjeriti u odnosu na realnost - kazao je Lukšić.

On je istakao da bi budući susreti trebalo da posluže kao prilika za procjenu ostvarenih rezultata, sagledavanje primjera drugih zemalja i provjeru da li Crna Gora koristi mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju.

- Nadam se da neće proći mnogo vremena do našeg ponovnog susreta, kada ćemo razgovarati o tome šta je u međuvremenu urađeno, razmijeniti zapažanja i vidjeti da li smo slijedili dobre primjere – ili smo možda ostali na istom mjestu, propustivši neke važne prilike - poručio je Lukšić.

Osvrćući se na izlaganja učesnika, posebno je izdvojio Robinsonova zapažanja.

- Nadajmo se da ćemo slijediti dobre primjere i veoma ozbiljno shvatiti izvrsne savjete koje smo čuli od svih učesnika, uključujući i profesora Robinsona, čija su zapažanja bila zaista, zaista odlična - zaključio je Lukšić.

Panel o podsticanju produktivnosti i ekonomskoj transformaciji održan je u okviru konferencije Montenegro in the EU, koju su organizovali Center for Finance i Privredna komora Crne Gore, pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore. Moderator panela bio je Željko Bogetić.