Perović: Beograd je frustriran jer Podgorica ne pristaje na ulogu poslušnog mlađeg partnera

Oštra retorika iz Beograda i uvrede na račun premijera Milojka Spajića da „nema ni kičmu ni obraz“, prevazilaze granice diplomatskog neslaganja i predstavljaju otvoren čin političkog pritiska i pokušaj lične diskreditacije, a dolaze kao direktna posljedica njegovog odbijanja da crnogorsku spoljnu politiku podredi interesima i kriznom menadžmentu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

To je, u izjavi za Pobjedu, ocijenio politikolog i izvršni direktor Alfa centara Miloš Perović, komentarišući navode koje je predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić juče iznijela na račun crnogorskog premijera, ističući između ostalog i da mu je „Vučić bio dobar kada je trebalo da mu pomogne da dođe na vlast“.

Ovakvu reakciju Ane Brnabić izazvala je poruka kojom je premijer Milojko Spajić odgovorio na prethodne optužbe lidera Srbije da zvanična Podgorica želi što gore odnose sa Srbijom i da pokušava da prevaspita 33 odsto Srba koji u njoj žive, kako se na narednim popisima više ne bi izjašnjavali kao Srbi.

ODGOVOR

Odgovarajući na ovo, Spajić je poručio kako Crna Gora ne želi sukob, već dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali i „jasnu evropsku politiku koju Aleksandar Vučić ne želi da razumije“.

Spajić se, u odgovoru objavljenom na platformi Iks, osvrnuo i na Vučićeve optužbe da Crna Gora vodi licemjernu politiku i da je prva kada treba uvesti sankcije Rusiji.

Predsjedniku Srbije je u tom kontekstu sugerisao da „nije primjereno da preuzima ulogu portparola Rusije i drugima drži lekcije o principijelnosti“. 

- Kako to da je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku – naveo je Spajić u objavi na platformi Iks.

Vučiću je takođe poručio i kako „mi u Crnoj Gori nemamo problem sa jasnim stavom, već sa, kako je zaključio, dvostrukim standardima.

U ovu raspravu ubrzo se uključila Brnabić koja je, prvo na platformi Iks, a zatim i u izjavi za TV Kurir, ustvrdila kako je Vučić Spajiću bio dobar kada je trebalo da mu, kako je navela, pomogne da dođete na vlast.

- Kad neko nema kičmu i obraz, kao što vi nemate ni kičmu ni obraz, to tako izgleda. Za kraj, Srbija ima principijelan stav. Mi poštujemo međunarodno pravo uvijek i bez izuzetka. Vama kako narede. Nekada su granice nepovredive, a nekada su nebitne. Ne pričajte Vučiću o principijelnosti,Vi Milojko Spajiću, koji ni jedan princip nemate osim slijepe poslušnosti - zaključila je Brnabić.

FRUSTRACIJE

- Ovakav narativ ukazuje na visok stepen frustracije u vrhu vlasti Srbije, izazvan činjenicom da Podgorica, uprkos prisustvu prosrpskih snaga u vladajućoj koaliciji, demonstrira autonomiju i ne pristaje na ulogu poslušnog mlađeg partnera – smatra sagovornik Pobjede Miloš Perović.

On ističe da kontinuirano podizanje tenzija i teške optužbe održavaju Zapadni Balkan u stanju kontrolisane nestabilnosti. 

- Takav ambijent savršeno odgovara populističkim strukturama za unutrašnju upotrebu, ali dugoročno urušava povjerenje, obeshrabruje ekonomske investicije i koči infrastrukturno povezivanje. Svaki pokušaj da se međudržavni odnosi zasnivaju na emotivnim ucjenama i istorijskim revizijama, umjesto na evropskoj budućnosti, predstavljaju korak unazad za cijeli region - dodaje on.

Perović naglašava da Beograd mora dugoročno prihvatiti Crnu Goru kao nezavisnu državu sa sopstvenim prioritetima. S druge strane, Podgorica, dodaje on, treba dosljedno da drži svoj zacrtani proevropski kurs, bez potrebe da se pravda za suvereno donešene odluke.

Perović smatra i da reaktiviranje emotivno nabijenih narativa, poput pitanja Kosova, operacije „Oluja“ i statusa srpskog jezika, predstavlja klasičan primjer posezanja za identitetskim matricama u svrhu unutrašnjopolitičke mobilizacije u Srbiji i sistematskog pritiska na političke prilike u Crnoj Gori.

- Poruke iz Beograda primarno su usmjerene ka domaćem biračkom tijelu. Reaktiviranje teme „ugroženosti Srba u regionu“ i navodnog izostanka saosjećanja susjeda služi za skretanje pažnje sa sopstvenih unutrašnjih izazova i spoljnopolitičkih pritisaka - kaže Perović. 

DISCIPLINOVANJE

Prema njegovoj ocjeni, prikazivanjem vlasti u Podgorici kao „nezahvalne“ ili „neprijateljske“, zvanični Beograd se pred sopstvenim građanima ponovo pozicionira kao jedini legitimni zaštitnik nacionalnih interesa u regionu, čime se homogenizuje biračko tijelo oko vladajuće strukture.

- Jasan je pritisak na političku scenu Crne Gore i predstojeće izbore - kaže Perović.

Sagovornik Pobjede dodaje i da nametanje ovih tema ima jasnu kalkulaciju uoči izbornih procesa u našoj državi, a to je, kaže, pomjeranje fokusa sa ekonomije na identitet.

- Zvaničnom Beogradu ne odgovara politički diskurs usmjeren na ekonomski standard, vladavinu prava i ubrzanje evropskih integracija, što je ključni adut Pokreta Evropa sad i premijera Spajića. Vraćanjem tema Kosova, jezika i istorije, politički teren se nasilno prevodi u sferu nacionalnog prebrojavanja i podjela - ocjenjuje on.

Takođe, kako kaže, ovakve poruke direktan su pokušaj disciplinovanja prosrpskih stranaka u Crnoj Gori. 

- Cilj je da se spriječi njihova potpuna integracija u građanski i pragmatični centar pod okriljem Podgorice, te da se birači podsjete da se glavne nacionalne odluke moraju koordinisati sa Beogradom - ističe Perović.

On zaključuje i da oštrina optužbi razotkriva i frustraciju vrha vlasti u Srbiji zbog narušene dominacije nad političkim procesima u Podgorici. 

- Kada crnogorski zvaničnici pokažu distancu, odbiju ulogu mlađeg partnera i sprovođenje tuđe agende, reaktiviraju se najteže identitetske optužbe kako bi se crnogorska vlast delegitimisala pred građanima koji sebe doživljavaju kao dio srpskog nacionalnog i jezičkog korpusa – objasnio je Perović.

ULJE NA VATRU

Izjavu Ane Brnabić da je Vučić Spajiću „bio dobar kada je trebalo da mu pomogne da dođe na vlast“, u međuvremenu su „začinili“ lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, kao i nezavisni poslanik i bivši funkcioner Spajićevog Pokreta Evropa sad Miodrag Laković.

Knežević je, umećući se u raspravu između predsjednika Srbije i premijera Crne Gore, Spajiću poručio kako bi, „da mu nije bilo Vučića, po Sutomoru radio natalne karte i gledao u šolju ženama da im da savjet šoa da piju za PMS“.

- Ovako si sad premijer, imaš državu iza sebe, dva „majbaha“, tri mašana i avion za prskanje komaraca. Samo sad pametno, nemoj da te ponese, pa da nešto rečeš Kurtiju i Plenkoviću. A njemu (Vučiću) reči vazda, samo drugi put neka ti napišu. Ne može tvoja mudra glava sve da zapamti, velika je gužva tu, a semafori odavno ne rade - naveo je Knežević u objavi na Fejsbuku.

Laković je, sa druge strane, ustvrdio da Vučić jeste pomogao Spajiću da dođe na vlast.

- Da budemo fer pa da priznamo Aleksandru Vučiću da jeste Spajiću pomogao da dođe na vlast. Zajedno sa svojim satelitima iz Crne Gore ga je, slanjem podataka o državljanstvu, onemogućio da postane predsjednik države, čime mu je „pomogao“ da postane premijer i kontroliše izvršnu vlast – napisao je Laković na Iksu. 

Đuričković zahtijeva reakciju MVP zbog uticaja Srbije na izborni proces u Crnoj Gori

Izjavu predsjednice Skupštine Srbije da je Vučić Spajiću „bio dobar kada je trebalo da mu pomogne da dođe na vlast“, funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković ocijenio je kao priznanje miješanja Srbije u unutrašnje prilike i izborni proces u Crnoj Gori, zbog čega je Ministarstvo vanjskih poslova pozvao na reakciju.

- U bilo kojoj normalnoj državi ili regionu, da ne kažem Evropskoj uniji, da jedan visoki državni zvaničnik javno prizna da se miješao u unutrašnje stvari druge države, da se direktno miješao u izborni proces u drugoj državi, to bi bio skandal najvećih mogućih razmjera. To bi, ako ta država drži do sebe i svoje samostalnosti, podrazumijevalo niz mjera u cilju zaštite njene nezavisnosti, između ostalog i da nadležni organi otvore istragu o miješanju druge države u unutrašnje prilike, identifikaciji i procesuiranju odgovornih. Da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi svojim poslom, pozvalo bi ambasadora Srbije na razgovor, uručilo mu protestnu notu i preduzelo sve druge radnje i mjere. Takođe, redefinisalo bi vanjsku politiku prema zvaničnom Beogradu i saopštilo je javno, a sve u cilju zaštite nezavisnosti, dostojanstva i interesa države - ocijenio je Đuričković.

On je naglasio da bi to uradila država koja to jeste, koja ima institucije, državnike i koja drži do svoje nezavisnosti i dostojanstva.

- Ovako ćemo gledati prepucavanje preko mreža između visokih zvaničnika jedne i druge države, takmičeći se ko će bolje da ožeže. U realnosti, na terenu ostaje status quo, tj. raspad sistema. Naši zvaničnici, kad se naljute, liče na Mladena iz skeča komičara braće Šuković. Nije da je stav Brnabić otkrovenje, ali eto, tako nekako bi bilo u normalnom svijetu, normalnoj državi, na čijem čelu su državnici sa minimumom integriteta - zaključio je Miloš Đuričković.