BORBA PROTIV KRIMINALA MORA BITI ZAJEDNIČKI INTERES

Perić: Sistem bezbjednosti podređen političkoj kontroli

Srđan Perić (Foto: Preokret)
Srđan Perić (Foto: Preokret)

Umjesto otvorene rasprave i uključivanja stručne javnosti, sistem bezbjednosti dodatno se zatvara i u realnosti podređuje političkoj kontroli, ocijenio je lider Preokreta Srđan Perić, ističući da borba protiv kriminala mora biti zajednički interes svih građana i institucija, jer to nije djelatnost nad kojom bilo koja vlast smije imati monopol.

- U atmosferi otvorene netrpeljivosti prema svakom neistomišljeniku, vlast u Crnoj Gori sve češće pokazuje opasan refleks: svaku kritiku proglašava saradnjom sa kriminalom. Takav pristup nije samo pogrešan, on je duboko štetan za demokratsko društvo - istakao je Perić. 

Prema njegovim riječima, ne umanjujući značaj borbe protiv svake vrste višedecenijskog kriminala i korupcije, ona ne smije postati instrument za izgradnju sistema koji zapravo ugrađuje samovolju kao temelj odlučivanja u ovoj izuzetno osjetljivoj oblasti.

Upravo zato, naglašava, zabrinjava način na koji se predložene u usvojene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u. 

-- Bez ozbiljne stručne debate, bez iznošenja adekvatnih uporednih iskustava i bez odgovora na ključna pitanja, prije svega na ono kako izgraditi institucionalnu ravnotežu između stepena ovlašćenja i kontrole da se ne dogode zloupotreba tih ovlašćenja, vlast želi stvarati sistem u kojem će kritika rada bezbjednosnog aparata postati rizična, a možda i kažnjiva - rekao je Perić.

Prema njegovoj ocjeni, ovi zakoni nijesu pisani u atmosferi u kojoj bi se uvažilo nečije znanje, iskustvo, gdje bi se okupila stručna javnost i ponudili održivi odgovori na izazove visokog stepena kriminaliteta, već u kojoj se osnažuju pojedinci koji će moći ovu osjetljivu materiju pretvoriti u svakom trenutku u politički marketing.

 - Koliko se u ovom poslu srljalo ka potpunoj kontroli govori podatak da je prisluškivanje i mogućnost ostavljanja bez posla sada svedena zapravo na ravan punog diskrecionog odlučivanja ljudi koji sa političkom podrškom ili pozadinom ulaze ili se probijaju kroz ovaj sistem - dodaje Perić.

Posebno je, ističe, iritantna teza o čišćenju policije koje sprovde kadrovi koji su karijerno napredovali tokom prethodnog režima, a da ne postoje mehanizmi da njih neko kontroliše na efektivan i provjerljiv način, osim partije koja ih kontorliše.

- Zato je ocjena ustavnosti spornih normi ovih zakona, a na drugom koraku i korekcija zakonskih rješenja jedini način za ispravku štete koja je već načinjena, a koja je suštinski i praktično zatvorila vrata ideji da ljudi od struke integriteta, koji nisu primarno vođeni partijskim već opštim interesom, budu kontrolori procesa koji sada sprovodi jedna partija - zaključio je Perić.