<article>Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović.Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam.Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji.Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana.<figure><amp-img width="970" height="683" layout="responsive" src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png"></amp-img></figure>Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije.Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović. Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam. Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji. Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana.  <figure><img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b" data-rendition-name="original" width="970" height="683" loading="lazy" alt="Odbor odbio prijedlog Zakona o statusu potomaka Petrovića"></figure>  Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije. Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu

Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Politika

Odbor nije podržao da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše riječ ''nasilna'' uz aneksija

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović. Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam. Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji. Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana. <figure><img src="https://assets.etv.me/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png" width="970" height="683" loading="lazy" alt="Odbor odbio prijedlog Zakona o statusu potomaka Petrovića" /></figure> Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije. Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". <div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.3688%;padding-top:120px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora je u završnoj fazi izrade Nacionalne strategije biodiverziteta i akcionog plana (NBSAP) za period 2026-2031, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Ćulafić je, kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), kazao da je to važan strateški dokument koji definiše nacionalne ciljeve, prioritete i mjere za očuvanje prirode i održivo upravljanje prirodnim resursima.
On je ukazao da je proces izrade Strategije finansiran sredstvima Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), uz implementacionu podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).
To, kako je dodao, potvrđuje međunarodni značaj ovog dokumenta i njegovu usklađenost sa globalnim standardima u oblasti biodiverziteta.
&nbsp;- Strategija se izrađuje kroz inkluzivan i participativan proces, uz učešće institucija, naučne zajednice, civilnog društva, privrede i lokalnih zajednica, sa ciljem obezbjeđivanja širokog društvenog konsenzusa i praktične primjenjivosti dokumenta - naveo je Ćulafić.
On je podsjetio da je MERS formirao Radnu grupu za praćenje izrade Strategije, u kojoj učestvuju predstavnici svih značajnih institucija i sektora, čime je obezbijeđena međusektorska saradnja i koordinacija u procesu izrade.
- Nova Nacionalna strategija biodiverziteta predstavlja nacionalni odgovor Crne Gore na Globalni okvir za biodiverzitet Kunming–Montreal (GBF), usvojen na Konferenciji strana Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD) - rekao je Ćulafić.
&nbsp;Taj globalni okvir, kako je dodao, postavlja ambicioznu viziju „života u harmoniji sa prirodom do 2050. godine“, uz konkretne ciljeve do 2030. godine”.
Ćulafić je naglasio da je Strategija usklađena sa ključnim globalnim ciljevima GBF-a.
To, kako je kazao, uključuje zaštitu najmanje 30 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. godine, od čega najmanje deset odsto pod režimom stroge zaštite, obnovu degradiranih ekosistema i unapređenje njihove ekološke funkcionalnosti.
- Pored toga, to uključuje i održivo upravljanje šumama, vodama, poljoprivredom i ribarstvom, smanjenje pritisaka na biodiverzitet od zagađenja, invazivnih vrsta i neodrživog korišćenja resursa i jačanje finansiranja biodiverziteta i integraciju biodiverziteta u sve sektorske politike i razvojno planiranje - naveo je Ćulafić.
Kako je istakao, NBSAP predstavlja važan instrument za sprovođenje Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.
- Strategija omogućava integraciju biodiverziteta u nacionalne razvojne politike i sistem praćenja održivog razvoja, čime Crna Gora jača svoj doprinos globalnim naporima za očuvanje prirode i održivi razvoj - ocijenio je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenje NBSAP-a ima poseban značaj u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), jer je važan dokument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Strategija je usklađena sa EU Strategijom biodiverziteta do 2030. godine, Evropskim zelenim dogovorom i EU Zakonom o obnovi prirode, koji postavlja obavezujuće ciljeve za obnovu kopnenih i morskih ekosistema - kazao je Ćulafić.
Time se, kako je dodao, stvara osnova za buduće uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000 i punu harmonizaciju sa pravnom tekovinom EU.
Ćulafić je ukazao da je poseban akcenat Strategije stavljen na integraciju biodiverziteta u sektorske politike i razvojno planiranje, uključujući prostorno planiranje, energetiku, turizam, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, saobraćaj i infrastrukturu.
- Ovaj pristup prepoznaje da zaštita prirode nije izolovana tema, već horizontalni razvojni prioritet koji mora biti uključen u sve javne politike i investicione odluke - dodao je Ćulafić.
On je istakao da je biodiverzitet Crne Gore jedna od najvažnijih prirodnih vrijednosti države i temelj ekosistemskih usluga od kojih zavise turizam, poljoprivreda, ribarstvo, zdravlje stanovništva i kvalitet života građana.
- Usvajanjem i sprovođenjem NBSAP-a Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost očuvanju prirodnog nasljeđa za sadašnje i buduće generacije, kao i aktivnoj ulozi u globalnim i evropskim naporima za zaštitu prirode - zaključio je Ćulafić.

Crna Gora u završnoj fazi izrade Nacionalne strategije biodiverziteta i akcionog plana

Tužilački savjet (TS) donio je odluku o obrazovanju vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
Kako je saopšteno iz TS, na sjednici održanoj danas razmatrana je pritužba državnog tužioca u vezi ugrožavanja njegove samostalnosti.
Navodi se da je Savjet dao mišljenje da je pritužba osnovana i da je došlo do ugrožavanja samostalnosti državnog tužioca, u smislu odredbe člana 73a Poslovnika Tužilačkog savjeta.
- Savjet je donio odluku o obrazovanju vijeća za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, i utvrdio Prosječna mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta - navodi se u saopštenju.
Na sjednici je, kako se dodaje, razmatrana jedna pritužba na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.
- Gdje je Savjet dao mišljenje da se navedeni podnesak dostavi Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, kako bi to tužilaštvo hitno izvršilo vanredni nadzor u ovom predmetu - dodaju u saopštenju.
Oni su naveli da je na sjednici razmatran i usvojen Finansijski izvještaj za potrošačku jedinicu Tužilački savjet za prošlu godinu, i dao je saglasnost na izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji viših državnih tužilaštva u Podgorici i Bijelom Polju, kao i osnovnih državnih tužilaštava u Herceg Novom i Bijelom Polju.

Stvoreni uslovi za početak postupka ocjenjivanja tužilaca

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da u Gazi izgradi vojnu bazu za 5.000 vojnika, koja će se prostirati na više 140 hektara, saznaje britanski list Gardijan.
Prema evidenciji o ugovarima Odbora za mir, u koju je Gardijan imao uvid, radi se o operativnoj vojnoj bazi za buduće Međunarodne stabilizacione snage (MSS), koje bi trebalo da budu multinacionalne.
MSS su dio Odbora za mir koji bi trebalo da upravlja Gazom.
Na čelu Odbor nalazi se Tramp, a djelimično ga vodi njegov zet Džared Kušner.
Planovi koje je pregledao Gardijan predviđaju faznu izgradnju vojne baze površine 1.400 metara sa 1.100 metara, okružene sa 26 oklopnih osmatračnica na prikolicama, poligonom za malokalibarsko oružje, bunkerima i skladištem za vojnu opremu.&nbsp;
Čitava baza će biti okružena bodljikavom žicom.
U planovima piše da će postojati mreža bunkera, svaki dimenzija 6 metara sa 4 metra, i visok 2,5 metra, sa složenim sistemima ventilacije u koje vojnici mogu da uđu radi zaštite.
Namjera je da baza bude na sušnom dijelu ravnice u južnoj Gazi.
Područje je prekriveno i komadima iskrivljenog metala, zbog višegodišnjeg izraelskog bombardovanja.
Izvor upoznat sa planom rekao je Gardijanu da je mala grupa ponuđača, međunarodnih građevinskih kompanija sa iskustvom u ratnim zonama, već posjetila područje.
Savjet bezbjednosti UN ovlastio je Odbor za mir da u Gazi uspostavi privremene MSS, i one će, prema UN, biti zadužene za obezbjeđivanje granice Gaze i održavanje mira u tom području.
Snage bi takođe trebalo da štite civile i obučavaju i podržavaju "provjerene palestinske policijske snage".
Nije jasno kakva bi bila pravila angažovanja MSS u slučaju borbi, novog bombardovanja od strane Izraela ili napada Hamasa.
Nije jasno ni kakvu ulogu MSS treba da imaju u razoružavanju Hamasa, što je uslov Izraela za nastavak rekonstrukcije Gaze.
Dok se više od 20 zemalja prijavilo za članstvo u Odboru, veći dio svijeta je ostao po strani.
Iako je osnovan uz odobrenje UN, povelja organizacije izgleda daje Trampu stalno vođstvo i kontrolu, piše Gardijan.
- Odbor za mir je neka vrsta pravne fikcije, nominalno sa sopstvenim međunarodnim pravnim subjektivitetom odvojenim i od UN i od Sjedinjenih Država, ali u stvarnosti je to samo prazna ljuštura koju SAD mogu da koriste kako im odgovara - smatra profesor prava na Univerzitetu Rutgers Adil Hak.
Stručnjaci kažu da su strukture finansiranja i upravljanja nejasne, a nekoliko izvođača radova je reklo Gardijanu da se razgovori sa američkim zvaničnicima često vode putem aplikacije za mobilne telefone Signala, a ne putem vladine elektronske pošte.
Prema izvoru Gardijana upoznatim sa procesom ugovaranja radova, dokument o ugovaranju vojne baze izdao je Odbor za mir, a pripremljen je uz pomoć američkih zvaničnika za ugovaranje.
Nije jasno ko je vlasnik zemljišta na kojem će biti izgrađen vojni kompleks, ali veliki dio južnog područja Gaze je trenutno pod izraelskom kontrolom.
Zvaničnici Centralne komande SAD, zadužene za Bliski istok, uputili su Gardijan da se sa svim pitanjima o vojnoj bazi obrati Odboru za mir.
Zvaničnik Trampove administracije odbio je da razgovara o ugovoru o vojnoj bazi.
- Kao što je predsjednik rekao, američka čizma neće biti na terenu. Nećemo razgovarati o procurjelim dokumentima - naveo je on.

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

Grčka sa Njemačkom, Holandijom, Austrijom i Danskom radi na osnivanju centara za deportaciju u trećim zemljama za migrante čiji su zahtjevi za azil odbijeni, saopštio je grčki ministar za migracije.
Ministar Tanos Plevris je na grčkoj državnoj televiziji ERT rekao da Grčka sarađuje sa drugim evropskim zemljama na stvaranju takozvanih centara za povratak, "po mogućstvu u Africi".
Ministri pet zemalja su se već sastali da razgovaraju o tom pitanju, a tehnički timovi će se sastati sljedeće nedjelje.
- Više ne govorimo teoretski, govorimo praktično - rekao je Plevris.
On nije precizirao koje se zemlje razmatraju za domaćine centara i dodao je da izbor afričkog kontinenta "nije obavezujući".
Naveo je da su veće evropske zemlje te koje direktno razgovaraju sa zemljama u kojima bi se mogli nalaziti centri za povratak.
Plevris je rekao da će su centri namijenjeni onim čiji su zahtjevi za azil odbijeni i čije zemlje porijekla ih neće primiti nazad.
Dodao je da bi njihovo postojanje odvratilo potencijalne migrante kojima je malo vjerovatno da će biti odobren azil.
Ministar Plevris je rekao da je cilj da početni plan bude uspostavljen u narednih nekoliko mjeseci.
Nije poznato kada bi centri za povratak mogli da počnu sa radom.
Smještena na jugoistočnoj granici Evrope, Grčka je decenijama ljudima koji bježe od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, Africi i Aziji služila kao jedna od glavnih ulaznih tačaka u EU.
Desetine hiljada ljudi svake godine stižu u zemlju, mahom opasnim morskim putovanjima ili od turske obale do obližnjih grčkih ostrva u Egejskom moru, ili mnogo dužim prelaskom preko Mediterana od sjeverne Afrike do južnih grčkih ostrva Gavdos i Krit.
Atina zauzima sve tvrđi stav u postupanju sa migracijama, a njena obalska straža je često optuživana da sprovodi takozvano "odgurivanje", sumarne deportacije novopridošlih bez dozvola da podnesu zahtjev za azil.
Vlada Grčke poriče da se takve stvari rade.
Ministar za migracije Plevris je rekao da je 2025. došlo do smanjenja broja ljudi koji ilegalno dolaze u zemlju za 21 odsto u odnosu na 2024. godinu, odnosno 13.000 manje dolazaka prošle godine u poređenju sa prethodnom godinom, i smanjenja od 40 odsto u posljednjih pet mjeseci.
Prošle nedjelje, europoslanici su glasali za usvajanje nove imigracione politike, koja omogućava zemljama EU da odbiju azil i deportuju migrante ako potiču iz zemlje koja je označena kao bezbjedna.
Plevris je rekao da se grčka vlada sada fokusira na povratak onih čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Zemlja već vraća oko 5.000-7.000 migranata godišnje, ali sa oko 40.000 - 50.000 novih svake godine, kojoj je otprilike polovina zahtjeva za azil odbijena, grčki ministar je rekao da trenutna stopa povratka mora biti veća.
Plevris je u jučerašnjem televizijskom gostovanju rekao da će sljedeće nedjelje otputovati u Rim na sastanke sa svojim italijanskim i španskim kolegama.
Naveo je da će se sastati i sa "ekvivalentnim ministrom" iz Pakistana, u okviru razgovora sa zemljama porijekla o većoj saradnji u vezi sa povratkom.

Odbor nije podržao da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše riječ ''nasilna'' uz aneksija

Tagovi

Crna Gora u završnoj fazi izrade Nacionalne strategije biodiverziteta i akcionog plana

Stvoreni uslovi za početak postupka ocjenjivanja tužilaca

Trampova administracija planira izgradnju baze za 5.000 vojnika u Gazi

Grčka i još četiri evropske zemlje rade na centrima van EU za deportaciju migrana

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO