Obradović: Spajić javno pokazuje nedopustiv prezir prema procedurama i institucijama

U posljednje vrijeme nije postojalo nešto naročito vanredno što bi moglo da opravda nepristojno visok procenat elektronskih sjednica Vlade Crne Gore, koje su suštinski predviđene za vanredne i nepredviđene okolnosti, kazao je za "Dan" Nikola Obradović, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje.

– Iza ovakve prakse mogu biti dva ključna motiva – brzina i netransparentnost. Znači, evidentna je namjera da se odluke donose brzo, bez rasprava koje prate redovne sjednice, ali koje možda mogu da donesu i neprijatna pitanja, ili, pak, ona na koja predlagač ne bi mogao argumentovano odgovoriti. Čini se da u tom izboru u kojem se gaze dobre demokratske prakse prednjači upravo premijer Milojko Spajić, koji i javno pokazuje nedopustiv prezir prema procedurama i institucijama – rekao je Obradović.

Smatra da je i premijer Spajić svjestan kakav je konglomerat različitih struktura u Vladi okupio, pa zbog toga svjesno bira prečice i preveniranje pitanja, a samim tim i potencijalna neslaganja

– S obzirom da je gotovo 60 odsto sjednica održano elektronski, možemo s pravom pretpostaviti da je i većina odluka donijeta na isti način. To automatski otvara i pitanje kvaliteta tih odluka, jer se u takvom formatu gubi prostor za pojašnjenja, pa i unapređenja nekih rješenja. Kada se važne odluke donose bez argumentovane debate, dolazimo do poruke da se suština očigledno podređuje formi i da se institucije koriste kao "protočni bojler", a ne kao tijela stvarnog kolektivnog odlučivanja – kazao je Obradović.

Podsjetio je da je Vlada na telefonskim sjednicama smjenjivala čelnike bezbjednosnog sektora, intervenisala na neke od sistemskih zakona i "usvajala važne dokumente poput posljednjih kontroverznih sporazuma sa UAE". Istakao je da je ovakva praksa izrazito nekorektna prema građanima i neodgovorna sa stanovišta demokratskog upravljanja.

– Građani imaju pravo da znaju kako se donose odluke, ko ih donosi, na osnovu kojih argumenata i s kakvim posljedicama. Kada se te odluke usvajaju iza zatvorenih vrata, bez suštinske rasprave i institucionalne transparentnosti, onda gubimo i odgovornost i povjerenje – istakao je Obradović.

Komentarišući praksu održavanja telefonskih sjednica i unutar nekih partija, on je naglasio da postoje situacije kada je ovakav način održavanja sjednica opravdan, ali da se u našem kontekstu iza te prakse najčešće ne krije potreba za efikasnošću i tehničkom racionalizacijom, već prije svega pokušaj da se odluke donesu bez suštinske rasprave, bez kritičkog osvrta i bez stvarnog učešća svih članova partijskih organa.

– Na taj način se potpuno obesmišljava koncept unutarpartijskog pluralizma, koji je osnova unutarpartijske demokratije. Jer ako su partijski organi svedeni na puko potvrđivanje unaprijed donesenih odluka uskog kruga ljudi, onda govorimo o deficitu unutar političke strukture odlučivanja – naveo je Obradović.

On smatra da većina političkih partija u Crnoj Gori funkcioniše sa minimalnim demokratskim standardima.

– Posljedica toga nije samo slabljenje samih partija, već i erozija ukupnog političkog sistema, jer se ti obrasci prenose i na institucije kada te partije dođu na vlast – ukazao je Obradović.

Kako je zaključio, kada se krupne političke odluke donose elektronski, bez dijaloga i sučeljavanja stavova, jasno je da se bira efikasnost nauštrb kvaliteta i demokratičnosti, a to zna odvesti u lošem pravcu.