Admiral u penziji Dragan Samardžić za<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic-crna-gora-kao-da-se-stidi-da-bude-dio-koalicije-voljnih"> Antenu M</a> kaže da mu nije jasno zašto Crne Gore nije bilo u Parizu, imajući u vidu ranije donijete odluke u crnogorskom parlamentu o podršci Ukrajini kroz obuku ukrajinske vojske, kao i oko 10 miliona eura isporučene opreme Kijevu.
- Posebno imajući u vidu da je samit u Parizu 6. januara bio, rekao bih, do sada najznačajniji sastanak te vrste, između ostalog jer su prvi put na njemu uživo učestvovali predstavnici SAD Steve Witkoff i Gerald Kushner - kazao je Samardžić.
Dodaje da, ako pogledamo zaključke koji su donešeni na samitu, moramo se zapitati zbog čega smo mi izostali.
- Na tom samitu usvojena je zajednička deklaracija o dugoročnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Takođe, jasno je naglašena dalja politička i svaka druga pomoć Ukrajini, uključujući vojnu i finansijsku. Dogovoreni su određeni mehanizmi za nadzor i verifikaciju nakon eventualnog prekida vatre, a potpisan je simboličan sporazum između Ukrajine, Velike Britanije i Francuske o namjeri slanja trupa koje će nadgledati i obezbjeđivati mir. Te snage će biti rasporođene na liniji fronta, ali nakon uspostave mira, kako bi garantovale sprovođenje mjera dogovorenih mirovnim sporazumom. Posebno je naglašeno da samo učešće u koaliciji ne znači automatski da će neka država slati trupe u Ukrajinu, nego da će pružiti pomoć u skladu sa svojim mogućnostima i da koalicija voljnih služi prije svega za političko i strateško usklađivanje saveznika' -naveo je Samardžić.
On podsjeća da u Parizu nijesu bili predstavnici samo četiri članice NATO-a, među njima i Crna Gora.
- Naglasio bih da je na ovom samitu bilo 35 zemalja, od kojih je bilo 27 članica NATO, samo nijesu bile Slovačka, Mađarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zbog toga mi nije jasno zašto se mi nijesmo bili u društvu ovih 35 zemalja, nego u društvu ove tri zemlje, koje su u prethodnom periodu imale neke neusaglašene stavove, a čak su neke od njih glasale u UN-u protiv deklaracija i rezolucija posvećenih Ukrajini - navodi Samardžić.
On ukazuje i na pomalo čudan odnos Crne Gore uopšte prema učešću u koaliciji voljnih.
- Crna Gora je u prethodnom periodu učestvovala na sastancima koji su bili povezani sa inicijativom koalicije voljnih, kako na političkom, tako i na nivou vojnih struktura, uključujući naše učešće na sastancima na nivou načelnika generalštabova. Ali, sa svih tih sastanaka nijesmo dobili nikakve informacije, kao da se Crna Gora stidi što je učestvovala na njima. Javnost nije bila obaviještena ni u kom formatu smo učestvovali, ni kakve je stavove Crna Gora zastupala - kazao je Samardžić i ocijenio da neodazivanje na samite koalicije voljnih otvara neke, po njemu, nepotrebne dileme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

Ukoliko od neke od crnogorskih institucija zahtjevom za slobodan pristup tražite, na primjer, informacije kako troše novac građana, a ta institucija prekrši zakon i ne učini informacije dostupnim, vi ih, u određenom momentu, tužite Upravnom sudu. Ako Upravni sud presudi da je institucija kriva i da je prekršila zakon, sudske troškove više neće plaćati samo institucija koja je sakrila informacije i prekršila propise, već ćete troškove platiti i vi kao građanin/ka, naveli su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema njihovim riječima, do ovoga je doveo amandman poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića na Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji je usvojen krajem prošle godine uprkos jasnim porukama međunarodnih organizacija da građani ne treba da snose troškove kada institucija ćuti.
U Čarapićevom amandmanu, ističu, koji je usvojen na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu navodi se da „svaka stranka u upravnom sporu iz stava 1 ovog clana koji se pokreće zbog ćutanja uprave, snosi svoje troškove".
- Ovo je čak i manje rigidan predlog od onog za koji se Čarapić ranije zalagao, a kojim je tražio da sve troškove spora snosi građanin, organizacija ili medij koji su tužili instituciju jer krše zakon. Ipak, poslanik PES-a je „ublažio“ svoj predlog pa je na kraju izglasano da sudske troškove plaćaju institucije i građanin, po principu – svako svoje. Čarapić je svoj predlog opravadavao navodima da se ovim amandmanom sprečavaju zloupotrebe, odnosno naplaćivanje od države za trivijalne zahtjeve kojima se traže platne liste škola od prije ko zna koliko godina, ocjene đaka iz perioda od prije 30 godina i slično - naglasili su iz CDT-a.
Kako dodaju, ovakvo rješenje, čak, i nije novo, a prije Čarapića predlagao ga je DPS, 2019. godine.
- U upravnom postupku i upravnom sporu, u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovne upotrebe informacija, svaka stranka snosi svoje troškove, bez obzira na uspjeh u postupku -glasio je predlog DPS-ove Vlade iz 2019. godine.
Ovo, poručuju, ukazuje na kontinuitet obeshrabrivanja građana i nevladinih organizacija da koriste institut slobodnog pristupa informacijama, te ohrabrivanje institucija da kriju informacije i za to prolaze nekažnjeno.
- Protiv ovakvih rješenja, u kontinuitetu, su međunarodne organizacije i EU institucije, a što potvrđuje činjenica da je međunarodna organizacija SIGMA (OECD &amp; Evropska komisija) 2019. u mišljenju o nacrtu zakona DPS-a ukazala da je potrebno pronaći drugačije rješenje koje bi omogućilo sudu da odluku o tome ko snosi troškove donosi zavisno od slučaja do slučaja - naveli su saopštenju.&nbsp;
U preporukama SIGMA-e se, pojašnjavaju, navodi da bi ova odredba dala Upravnom sudu diskreciono pravo da ne dosudi plaćanje sudskih troškova tužiocu iako se presudi u njegovu korist, ukoliko je jasno da je svrha tužbe da se naplate troškovi, a ne stvari interes za informaciju.
- Predložena odredba može ukloniti trenutni podsticaj za podnošenje brojnih zahtjeva za pristup informacijama samo radi ostvarivanja naknade sudskih troškova u slučaju administrativnog ćutanja (koji iznose približno 500 EUR po dobijenom sudskom sporu). Međutim, ona to čini neproporcionalno, kaznivši i strane u postupku koje moraju ići na sud da bi zaštitile svoje pravo na dobijanje javnih informacija i koje možda moraju angažovati profesionalnog advokata. Ako se predloženi stav 2 implementira u trenutnoj formi, troškovi advokata neće biti nadoknađeni čak i ako strana dobije sudski spor, što može odvratiti stranu od podnošenja bilo kakvog sudskog postupka nakon što dobije negativan odgovor od administrativnog organa na svoj zahtjev za informacijama - naveli su tada iz SIGMA-e na predlog DPS-a, što se može jasno odnositi i na sadašnji predlog PES-a jer su – gotovo identični.
Sami Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama dobio je pozitivno mišljenje od Evropske komisije – ali se u njemu tada nije nalazio Čarapićev amandman.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je da je Zakon o SPI bitno unazađen amandmanima koji su se pojavili u samoj završnici procedure njegovog usvajanja.
- Vi podneste zahtjev i tražite informaciju nekom ministarstvu, tražite informaciju koja bi već trebalo da bude javna, pitate kako se troši naš novac ili šta je sadržaj nekih odluka ili politika koje je neko donio u naše ime. Ministarstvo odabere da ćuti, administracija je zaključaka vrata i bacila ključeve. Onda se žalite Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) i tu morate sačekati nekoliko mjeseci umjesto previđenih 15 dana jer je AZLP usko grlo, jer je zatrpana ogromnim brojem ovakvih slučajeva. AZLP u nekom trenutku odluči u vašu korist, naloži ministarstvu da vam tu informaciju da, ali ministarstvo ćuti, ne obazire se na zakon jer zakon za njih ne važi - kaže Kovačević.
Prema njenim riječima, onda se ide u novu proceduru AZLP koja opet može potrajati ponovo nekoliko mjeseci.
- Vi znate da ste u pravu. Ministarstvo zna da ste u pravu, AZLP zna da ste u pravu, ali vi nemate informaciju. Prema njenim riječima Konačno ste se kvalifikovali da tražite zaštitu svog prava pred Upravnim sudom. To je momenat kada svim građanima i većini pravnih entiteta treba advokat. Vi predate tužbu, tražite informaciju, ali pred Upravnim sudom su hiljade i hiljade ovakvih predmeta koji zatrpavaju i otežavaju rad ove sudske instance jer državna administracija na svim nivoima ćuti. Onda vi treba da sačekate godinu, dvije, tri, dobijete sudsku presudu kojim se nalaže da ministarstvo treba da vam da informaciju. Ministarstvo koje vi plaćate, agencija koju vi plaćate, Upravni sud kojeg vi plaćate, u cijeloj proceduri dolazite do informacije i još samo treba da platite advokata i takse. Potrošili ste nekoliko godina života i stotina eura da biste dobili informaciju koja je trebalo da bude na sajtu prvog dana kada je vama bila potrebna - ukazala je ona.
Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je je od izuzetnog značaja za građane, NVO, ali i novinare i medije koje na osnovu njega mogu doći do važnih informacija, čekale su se od 2017. godine.
- Trebalo je da donesu napredan zakon o SPI, imajući u vidu da on proširuje obaveze proaktivne transparentnosti i briše poslovnu tajnu kao osnov za ograničavanje pristupa informaciji, ali istovremeno zakonskim rješenjem koje je ugurao klub PES-a, se institucije ohrabruju da ćute na zahtjeve građana, NVO i medija, naravno računajući da će se rijetki odlučiti da iz svog džepa plaćaju da dobiju informaciju - na koju imaju pravo - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT: PES kao nekad DPS: Kontinuitet sabotiranja slobodnog pristupa informacijama

Predsjednik Opštine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije Mihailo Asanović poručio je sa današnje blokade Botunjana u Donjoj Gorici da ta stranka više neće biti dio vlasti u Podgorici.
- Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da kako će Saša Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova šefica Kabineta koja sa svime rukovodi Vesna Brajović, koja je bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će ih naći u prethodnoj partiji DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti - poručio je Asanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dlhjnh9ncpyg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Asanović je rekao da su mještani Botuna nastavili mirne blokade zbog radova na postorjenju za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.
- Prije Nove godine kada je mnogo ljudi izašlo na ulice i kada je moglo da dođe do krvoprolića, Uprava policije i neki konstituenti vlasti su pozvali nas i građane Botuna da se obustave protesti, a da će oni povući policiju i staviit moratorijum na gradnju. Njima je to u tom momentu odgovaralo - rekao je Asanović.
On odbacuje kao neistinite navode da su protesti politizovani i da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ima uticaja na njih.
- Kad su mještani Botuna počeli proteste prije 21 godinu Vučić nije ni bio na vlasti u Podgorici, a DNP nije ni postojao u tom trenutku već je formirana 2014. godine. Tako da im te priče odmah padaju u vodu - naglasio je Asanović.
<h2>Zabranjeno odlaganje otpada u Tuzima</h2>
Prema njegovim riječima, Glavni grad i Vlada Crne Gore još vrše pritisak na Opštinu Zeta. Tvrdi da im je Glavni grad danas zabranio odlaganje otpada u Tuzima.
- Malo im je što tri godine nema razgraničenja, što su iz kapitalnog budžeta potpuno izbacili Zetu... Mujović i direktor Deponije su nas danas obavijestili da Opština Zeta, koja redovno izmiruje svaki mjesec 20.000 eura za odlaganje otpada, to više ne može raditi u Tuzima. Ja sam odmah nazvao predsjednika Opštine Bar i bićemo prinuđeni da od sjutra otpad vozimo u Bar, i da ga plaćamo kao i Podgorici - naglasio je Asanović.

Tamara Klikovac

Miraš Dušević

Asanović: Nećemo biti dio vlasti u Podgorici, Mujović možda obezbijedi većinu u DPS-u

Ko u Milanu Kneževiću vidi političku korist za Crnu Goru i evropejca, logično nema ništa protiv četničkih pjesma. Zanimljivo je da takav stav ne dolazi od lidera neke manje prosrpske partije, već od predstavnika albanske nacionalne stranke i potpredsjednika Skupštine, Nikole Camaja, kazala je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Kad se pročita, kako je rekla, lamentiranje zbog mogućeg Kneževićevog izlaska iz vlasti, ne zna se je li lider Demokratske narodne partije miliji Camaju ili Aleksandru Vučiću. 
- Pjevanje četničkih pjesama za Camaja “nije sporno, ako je u društvu”. Očigledno je bliskost sa vojvodom na čelu Skupštine dovela do toga da se prihvatljivo da se slave ubice i zločinci - navela je Vuković u saopštenju.
Ona ističe da su dobro poznati i više puta potvrđeni kroz istoriju stavovi koje je četnička ideologija imala prema Albancima, Crnogorcima, Bošnjacima, Hrvatima, Muslimanima, partizanskim Srbima i svima koji su zastupali progresivne vrijednosti.
- Što misle o ljudima koji se prezivaju kao Nikola je takođe dobro poznato, ali to njemu ne smeta u relativizaciji jedne od najmračnijih ideologija dvadesetog vijeka, koja je svoje mračno lice pokazala i u sramnim ratovima tokom devedesetih godina - zaključila je Vuković.

Vuković: Kad pročitate lamentiranje zbog mogućeg Kneževićevog izlaska iz vlasti, ne zna se je li miliji Camaju ili Vučiću

Crnogorski građani svakodnevno uživo slušaju šovinističke, hegemonističke i morbidne gadosti u ovakvim i sličnim televizijskim formatima, a da državi to ne predstavlja problem - kazao je politički direktor Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić komentarišući isječak sa Televizije Pink u kom gošća govori da ne može da percepira da je Crna Gora druga država, već je to za nju Srbija.
- To je mala država koja nema ni 600.000 stanovnika i kao takva ne može da opstane, a oni se ponašaju kao firma. Niste sposobni da budete država. Vi ste Srbija, vi morate biti i ostati.. To je Srbija za mene, možda u ovom trenutku nije pod tim granicama, ali biće sjutra koliko je - navela je ona.
Anđušić je, tagujući profil Agencije za audiovizuelne medijske usluge, pitao da li bi ovo trebalo da bude u redu.
- Zahtijevam zvaničan stav po pitanju ovog sadržaja, kao i adekvatnu reakciju - poručio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F2011781311850057853%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić o izjavi gošće na Pinku: Crnogorski građani svakodnevno uživo slušaju šovinističke gadosti, a da državi to ne predstavlja problem

Potvrda sa najviših evropskih adresa - Crna Gora se sistemski obračunava sa svim oblicima kriminala i pranja novca, prevazilazivši obećanja koje smo dali u decembru 2023. kada smo krajnjim naporima izbjegli sivu listu Manivala, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić je rekao da on što je nekad bila najbolnija tačka našeg sistema i najveća prepreka na putu ka Evropskoj uniji (EU), postaje glavni dokaz iskrene posvećenosti evropskoj integraciji Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fcrna-gora-znacajno-poboljsala-mjere-za-borbu-protiv-pranja-novca-i-finansiranja-terorizma&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On podsjeća da u najnovijem izvještaju o praćenju, Manival (Komitet eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma) konstatuje da smo otklonili veliki dio nedostataka iz evaluacije objavljene u decembru 2023. i da je Crna Gora unaprijeđena na nivo „u velikoj mjeri usklađena” za čak 12 preporuka.
- Ovaj napredak se mjeri prema standardima FATF-a (Radne grupe za finansijske mjere), a posebno je važno da nijedna preporuka nije ocijenjena kao neusklađena (2 usklađene, 31 u velikoj mjeri usklađena, sedam djelimično usklađenih) - konstatovao je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2011769569870827725&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: SE potvrdio - Crna Gora značajno unaprijedila mjere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Skupština Crne Gore uspostavila je strateško partnerstvo sa Knesetom Države Izrael, s ciljem modernizacije parlamentarnog rada i jačanja saradnje sa jednom od tehnološki najnaprednijih zakonodavnih institucija u svijetu.
Memorandum o saradnji potpisali su, u okviru zvanične posjete, generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić i generalni direktor Kneseta Edrij Moshe. Dokumentom su definisani okviri i modaliteti saradnje parlamentarnih službi u oblastima od zajedničkog interesa, uključujući sajber bezbjednost, vještačku inteligenciju, inovacije, transparentnost parlamentarnih procedura i prakse, kao i budžetsku autonomiju parlamenata.
Tokom boravka u Izraelu, Stanišić se sastao i sa generalnim sekretarom Kneseta Danom Marzukom, sa kojim je razgovarao o parlamentarnim procedurama, organizaciji rada i razmjeni iskustava u funkcionisanju zakonodavnog procesa. Poseban fokus bio je na jačanju administrativnih kapaciteta i unapređenju efikasnosti parlamentarne administracije, a dogovorene su i konkretne aktivnosti saradnje za narednu godinu, uključujući razmjenu zaposlenih u parlamentarnim službama.
Delegacija Skupštine Crne Gore, na čelu sa generalnim sekretarom Stanišićem, prisustvovala je i plenarnoj sjednici Kneseta, gdje ih je zvanično pozdravio predsjednik izraelskog parlamenta Amir Ohana.
Potpisivanje Memoranduma predstavlja važan korak u jačanju institucionalnih veza Crne Gore i Izraela, kao i u unapređenju profesionalnih i tehnoloških standarda rada Skupštine Crne Gore.

Skupština Crne Gore potpisala Memorandum o saradnji sa Parlamentom Izraela

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović sastali su se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, povodom završetka njenog diplomatskog mandata.
Na sastanku je istaknuto da su odnosi i saradnja između Državnog tužilaštva Crne Gore i institucija Sjedinjenih Američkih Država tokom mandata ambasadorke Rajzing Rajnke bili obilježeni otvorenošću, međusobnim uvažavanjem i konstruktivnim dijalogom, uz snažnu zajedničku posvećenost jačanju vladavine prava i institucionalne stabilnosti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković posebno je naglasio ličnu posvećenost ambasadorke jačanju pravosudnih institucija u Crnoj Gori i njen doprinos reformskim procesima.
– Snažna podrška reformama, jačanju nezavisnosti institucija i unapređenju profesionalnih standarda u pravosuđu ostavila je trajan pečat na napore Crne Gore da izgradi stabilan, efikasan i kredibilan institucionalni okvir zasnovan na demokratskim vrijednostima i međunarodno priznatim standardima – istakao je Marković.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ukazao je na značaj kontinuirane podrške Sjedinjenih Američkih Država radu Specijalnog državnog tužilaštva, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
On je naglasio da je ta saradnja bila ključna za jačanje operativnih i institucionalnih kapaciteta, unapređenje međunarodne saradnje, kao i primjenu savremenih istražnih tehnika u najsloženijim predmetima, čime je dodatno osnažen integritet tužilačkog sistema.
Ambasadorka Rajzing Rajnke poručila je da napredak u borbi protiv kriminala, uz podršku Vlade SAD Tužilaštvu Crne Gore, doprinosi boljem funkcionisanju pravosudnog sistema.
– Napredak u borbi protiv svih vrsta kriminala, podržan kroz kontinuiranu saradnju Vlade SAD sa Tužilaštvom, doprinosi unapređenju pravosudnog sistema Crne Gore – kazala je Rajnke, zahvalivši se na dosadašnjoj profesionalnoj saradnji.
Sagovornici su izrazili uvjerenje da će uspješno partnerstvo između tužilaštva Crne Gore i američkih institucija biti nastavljeno i nakon završetka mandata ambasadorke Rajzing Rajnke, na temeljima zajedničkih demokratskih vrijednosti i međusobnog povjerenja.

Marković i Novović sa Rajzing Rajnke: Potvrđeno snažno partnerstvo Tužilaštva Crne Gore i SAD

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je vladajuću većinu zbog, kako je ocijenio, dvostrukih aršina prema aktuelnim blokadama saobraćajnica u Podgorici.
Mugoša je na mreži X podsjetio da je ista ta većina, ne tako davno, pokušavala da kroz, kako navodi, antievropske predloge zakona ograniči i uguši pravo na javna okupljanja.
- Tada su im smetale blokade puta Podgorica–Cetinje jer su, po njima, ugrožavale turističku sezonu i ‘sve i svašta’. Danas, kada su u pitanju aktuelne blokade, kod njih vlada licemjerni tajac - poručio je Mugoša.
On smatra da se na ovaj način ogoljava politički odnos vlasti prema građanskim pravima, koji se, kako navodi, mijenja u zavisnosti od toga ko organizuje proteste i kome oni politički odgovaraju.

Mugoša: Vladajuća većina licemjerna prema blokadama saobraćajnica - htjeli da ih zabrane, sad im ne smetaju

Mislim da je to normalna pojava bila i u prošlosti kod svih nas, ali to nikada nije uticalo na odnose u školi, gdje se radi sa učenicima i promoviše nešto drugo i razvija ono što treba biti naša budućnost - ocijenio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj u "Bojama jutra" na Televiziji Vijesti komentarišući slučaj direktora Srednje elektro-ekonomske škole u Bijelom Polju Velibora Karličića koji je dospio u žižu javnosti nakon što je objavljen snimak na kome se vidi da pjeva četničke pjesme.
Na ponašanje direktora bjelopoljske škole ukazao je juče šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Amer Smailović koji je zatraži hitnu reakciju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarlicic-o-provodu-uz-cetnicke-pjesme-postujem-ljude-bez-obzira-na-vjeru-i-naciju-na-veseljima-pjevam-sve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Camaj smatra da se dešavaju slični propusti na raznim proslavama gdje nisu učenici, gdje se pije malo više, gdje neko pjeva ili samo sluša pjesme koje su nacionalnog karaktera.&nbsp;
- Jedino ako bi on sam lično promovisao na primjer na svoj Fejsbuk stranici sličnu pjesmu to već ne bi bilo to, ali ako je u nekoj kafani, u nekom društvu.. - naveo je Camaj.
Na pitanje da li ovo njemu nije sporno odgovorio je da misli da "toga ima kod svih nas".
- Da li neko pjeva ili sluša, ali da budemo prisutni kad se pojavljuje nešto višenacionalno nego što možda želimo s druge strane, mislim da toga ima kod svih nas - rekao je Camaj.
Smatra da možda treba pogledati ako takvih pojava ima u školi pred đacima.
- Što ne vjerujem da je to tako. Mislim da je to nešto što je činilo našu prošlost i od čega je teže odvojiti &nbsp;se i nešto što ne treba da uruši naše odnose, jer mi smo ipak u Crnoj Gori različiti - naveo je Camaj
Na pitanje koliko bi javni funkcioneri trebalo da povedu računa u kakvim okolnostima proslavljaju i uz kakve pjesme odgovorio je da je to tako, ali "ako sam čovjek to ne promoviše, već se zadesio u grupi koja je proslavila pravoslavnu novu godinu, najnormalnije je i da se takve stvari pojave".
- Da li jedan direktor škole treba to da promoviše, mislim da ne, da ne smije i da mu ne pripada. Normalno je da on bude tu i da se ne diže zbog jedne takve pjesme - rekao je Camaj.
Smatra da je to "svima nama što se pojavilo sada ili u prošlosti" i treba "to da prepustimo prošlosti".

Camaj o pjevanju četničkih pjesama: Mislim da je to normalna pojava bila kod svih nas

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Španijom na startu glavne runde Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije prvu fazu takmičenja završili su sa po dva trijumfa i porazom. Crnogorski vaterpolisti slavili su u A grupi protiv Malte i Francuske, a jedini poraz doživjeli su od Mađarske. Španija je, u uzbudljivoj završnici, izgubila od Srbije, a slavila je protiv Izraela i Holadije.
- Španija ekipa za respekt. Nema veze što su aktuelni svjetski i evropski prvaci. Imaju izuzetne individualce. Izuzetno su pokretljivi, rasprostranjeni. Mislim da realno ono što je pokazano i od strane Crne Gore i Španije, imamo šansu. Treba nam dodatna čvrstina, sa Španijom mora tako da se igra. I oprez od određenih njihovih idividualaca i kontranapada - zaključio je selektor Dejan Savić.
Duel novoformirane E grupe počeće u 15 sati i 30 minuta.
U ostalim mečevima rivali će biti Mađarska i Holandija (18), kao i Srbija i Francuska (20.30).
GRUPA A: Mađarska 9,Crna Gora 6,Francuska 3, Malta 0.
GRUPA B: Hratska 6, Grčka 6, Slovenija 0, Gruzija 0
GRUPA C: Srbija 8, Španija 6, Holandija 4, Izrael 0
GRUPA D: Italija 9, Rumunija 6, Turska 3, Slovačka 0
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta – Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska 13:22
15:15h Mađarska - Crna Gora 13:10
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska 6:21
18:00h Francuska –Crna Gora 12:13
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska 4:20
20:30h Grčka – Gruzija 20:6
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska 7:18
15:15h Slovenija – Grčka 8:23
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija 3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael 19:11
20:30h Španija – Srbija 11:12
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija 7:14
20:30h Izrael - Srbija 9:19
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija 8:19
15:15h Rumunija – Slovačka 16:8
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija 12:17
20:30h Rumunija – Turska 20:19
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka 17:16
15:15h Rumunija – Italija 6:20
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: Mađarska 6, Srbija 5, Crna Gora 3, Španija 3, Holandija 1, Francuska 0.
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h Francuska - Srbija
18:00h Mađarska – Holandija
20:30h Crna Gora - Španija
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h Francuska –Španija
18:00h Crna Gora – Holandija
20:30h Mađarska - Srbija
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h Holandija - Francuska
18:00h Španija - Mađarska
20:30h Srbija - Crna Gora
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Savić: Španija je za svaki respekt, ali imamo šansu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, što je u oštroj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodišnju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
- Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor - kazao je Tramp.
Upitan zašto pregovori uz posredovanje SAD još nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: „Zelenski“.
Trampovi komentari sugerišu da je ponovo nezadovoljan ponašanjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije poboljšane tokom 2025. godine.
Tramp je povremeno bio spremniji da prihvati Putinova uvjeravanja zdravo za gotovo nego lideri nekih američkih saveznika, što je frustriralo Kijev, evropske zemlje i poslanike Kongresa SAD, uključujući i pojedine republikance.
Agencija Rojters podsjeća da je u decembru izvijestila kako američke obavještajne službe i dalje upozoravaju da Putin nije odustao od cilja osvajanja cijele Ukrajine i ponovnog uspostavljanja kontrole nad djelovima Evrope koji su nekada pripadali Sovjetskom Savezu. Direktorica Nacionalne obavještajne službe SAD Talsi Gabard tada je osporila te navode.
U fokusu pregovora uz posredstvo SAD posljednjih sedmica su bezbjednosne garancije za poslijeratnu Ukrajinu, kako bi se osiguralo da je Rusija ne napadne ponovo nakon sklapanja mirovnog sporazuma. Načelno, američki pregovarači vršili su pritisak na Ukrajinu da se odrekne istočnog regiona Donbasa radi postizanja sporazuma sa Rusijom.
Zelenski je javno isključio mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji, ističući da Kijev, prema Ustavu, nema pravo da se odrekne bilo kojeg dijela ukrajinske teritorije.

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

Intenzivni diplomatski napori da se američki predsjednik Donald Tramp odvrati od napada na Iran, uključujući direktnu komunikaciju između Teherana i Vašingtona, doveli su do deeskalacije tenzija u Zaljevu, tvrde izvori bliski arapskim vladama za Financial Times.
Regionalne sile, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Katar, Oman i Egipat, pozivale su Trampovu administraciju na uzdržanost. Ove države upozorile su Vašington na potencijalnu štetu koju bi pretrpjeli iranski susjedi u slučaju američkog vojnog udara na Iran, što bi neminovno dovelo i do rasta globalnih cijena nafte i gasa.
- Stvari su se za sada smirile - izjavio je jedan arapski zvaničnik. „SAD daje vrijeme za razgovore s Iranom kako bi vidjeli u kom pravcu će se situacija dalje razvijati.“
Komunikacija između SAD-a i Islamske Republike omogućila je iranskim zvaničnicima da uvjere Trumpa kako neće biti pogubljenja demonstranata, te da broj žrtava protesta nije onoliko visok kako se izvještavalo izvan zemlje. Zvaničnici se sada nadaju da bi ova komunikacija, kojoj su možda posredovale treće strane poput Rusije ili Omana, mogla prerasti u dalje pregovore narednih dana.
Tenzije su naglo porasle ranije ove sedmice nakon što je Trump na društvenim mrežama sugerisao američku akciju objavom „POMOĆ STIŽE“.
<h2>Povlačenje trupa i kretanje nosača aviona</h2>
Spekulacije o neposrednom američkom napadu dodatno su pojačane u srijedu, kada su osoblje i avioni povučeni iz vazdušne baze Al Udeid u Kataru, sjedišta američke regionalne vojne komande. Takođe, prema satelitskim analizama, grupa nosača aviona USS Lincoln kreće se ka regionu iz Indijskog okeana.
Međutim, Tramp je kasnije izjavio da je dobio uvjeravanja da nema ubijanja demonstranata.
- Rečeno nam je da ubijanje u Iranu prestaje i da je stalo. Nema planova za pogubljenja - rekao je Tramp u Ovalnom uredu, ne precizirajući izvor informacija.&nbsp;
Njegova izjava odmah je uzrokovala pad cijena nafte, jer su se trgovci manje bojali vojnog sukoba koji bi ugrozio iransku proizvodnju ili transportne rute kroz Hormuški moreuz.
Iako se situacija čini mirnijom, jedan diplomata je za Fajnenšel Tajms istakao da nije jasno da li je vojno razmještanje uvod u napad ili pokušaj zbunjivanja Irana.
Izvori upozoravaju da vojne opcije i dalje ostaju na stolu dok SAD procjenjuje efikasnost mogućih udara.
- Trump je spreman da povuče okidač i proglasi deeskalaciju blefom - rekao je jedan od izvora, dodajući da američki predsjednik želi „brz i jasno definisan ishod“, sličan onom koji je, prema njegovim riječima, postignut njegovom vojnom intervencijom u Venecueli.

Na korak do rata: Otkriveno kako su Turska i arapske zemlje u posljednjem trenu spriječile Trampov napad na Iran

Srpski obavještajci testirali su zvučne topove na psima u saradnji s ozloglašenom ruskom sigurnosnom službom, prema vladinim dokumentima u koje je imao uvid Politico.
Srpski dokumenti potvrđuju da je administracija predsjednika Aleksandra Vučića provela eksperimente s visokosnažnim zvučnicima, kolokvijalno poznatim kao zvučni topovi, dvije sedmice nakon što je antivladin protest u Beogradu prekinut onim što su demonstranti opisali kao paralizirajući zvučni udar.
Zajedničko testiranje zvučnog oružja na životinjama naglašava dubinu sigurnosne saradnje između Rusije, najagresivnijeg protivnika Evropske unije, i Srbije, kandidata za članstvo u EU čiji je proces značajno otežan, a čija se vlada suočava s ozbiljnim izazovima.
Uređaji LRAD (Long-Range Acoustic Devices) se reklamiraju za komunikaciju na velikim udaljenostima, ali kada se koriste s male distance mogu izazvati oštećenje sluha. Također je zabilježeno da mogu uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu i mučninu. Vlada je negirala da je zvučne topove koristila protiv demonstranata.
Srbija je zahvaćena najvećim protestnim pokretom u posljednjih nekoliko decenija. Više od godinu dana desetine hiljada ljudi, povremeno i stotine hiljada građana, izlaze na ulice širom zemlje, održavajući redovne masovne proteste koji odražavaju sve dublje nezadovoljstvo vladom.
Tokom jednog od najvećih protesta, iznenadna, zaglušujuća buka prolomila se glavnom beogradskom avenijom, natjeravši val ljudi da potraže zaklon.
Videosnimci zabilježeni iz više uglova pokazuju kako se poremećaj širi kroz gusto zbijenu masu prije nego što su ljudi panično počeli bježati. Demonstranti koji su dolazili u beogradske hitne službe prijavljivali su mučninu, povraćanje, glavobolje i vrtoglavicu. Navodili su da su čuli zvuk poput "grupe motociklista" ili "lokomotive" koja im se približava.
Nakon što je u početku odbacio optužbe da su vlasti upotrijebile zvučni top, Vučić je rekao da će "u roku od 48 sati biti provedena potpuna istraga, nakon čega će svi odgovorni za takve brutalne izmišljotine i laži odgovarati pred nadležnim organima".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić također je negirao bilo kakvu zloupotrebu, insistirajući da Srbija "nije koristila nikakva ilegalna sredstva, uključujući takozvani zvučni top".
Mjesec dana nakon protesta, srpska obavještajna agencija BIA objavila je izvještaj koji je naručila od ruske Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB), u kojem se tvrdi da visokodecibelni uređaji "nisu korišteni tokom protesta" te da nije bilo masovnog "psihološkog, moralnog i fizičkog uticaja na ljude".
Prema dokumentima u koje je imao uvid Politico, a koje su izradili BIA i jedno ministarstvo, testovi na životinjama provedeni su u okviru istrage pokrenute nakon protesta.
Cilj je bio utvrditi da li su simptomi koje su opisivali demonstranti u skladu s efektima zvučnih topova, za koje su srpski zvaničnici ranije priznali da ih policija posjeduje.
Otprilike dvije sedmice nakon protesta, srpski i ruski obavještajni stručnjaci okupili su grupu pasa na ispitnom poligonu BIA-e kako bi procijenili "uticaj emitera na biološke objekte". Psi su izabrani kao testni subjekti zbog "njihove visoke osjetljivosti na akustične efekte".
Životinje su izložene djelovanju dva LRAD modela, LRAD 100X MAG-HS i LRAD 450XL, koje proizvodi kalifornijska kompanija Genasys, i to s "udaljenosti od 200, 150, 100, 50 i 25 metara", navodi se u dokumentima.
Tehnički podaci za korištene modele pokazuju da mogu emitirati zvuk jačine do 150 decibela, što je ekvivalent mlaznom avionu pri polijetanju.
Dokumenti također sugeriraju da su testovi možda provedeni bez potrebnih odobrenja za eksperimente na životinjama.
Danilo Ćurčić, srpski advokat za ljudska prava, rekao je da su psi bili "podvrgnuti ili eksperimentima ili zlostavljanju", kako je to definisano Zakonom o dobrobiti životinja u Srbiji.
On je naveo da srpski zakon zahtijeva da se eksperimenti na životinjama unaprijed registruju i odobre od strane nadležnih tijela, uključujući razmatranje pred etičkom komisijom, te da izričito zabranjuje testiranje životinja za "ispitivanje oružja i vojne opreme".
Radomir Lazović, opozicioni političar, opisao je testove kao "dio kampanje Aleksandra Vučića da prikrije upotrebu zvučnih topova protiv vlastitog naroda tokom protesta u martu".
"Hiljade ljudi su prošle godine osjetile snažne efekte ovog zvučnog oružja na vlastitoj koži", rekao je.
U svom izvještaju o eksperimentima na psima, FSB je insistirao: "Prilikom emitovanja osnovnih i testnih signala, biološki objekti (psi) nisu osjećali nelagodu (promjene u ponašanju) na ispitivanim udaljenostima. Psi su pregledani tri dana nakon testiranja i nisu pokazivali nikakve promjene u svom stanju."