Grlić Radman nakon izjava Milatovića i Krapovića: Najprije se informišite i zavirite u arhive, ne možete ući u EU a ignorisati Hrvatsku

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da bi crnogorski zvaničnici prije iznošenja ocjena trebalo da se informišu o činjenicama i zavire u arhive. On je to kazao gostujući na HRT a nakon izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića o pitanju vojne imovine.

Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milatović odbacio je kao nerealan zahtjev Hrvatske za povraćaj vojne imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara i upozorio da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo da usporavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Sa druge strane, Krapović saopštio je da ga je šokirala izjava Grlića Radmana o imovini, kao i da takav zahtjev nikada nije službeno stigao u Podgoricu već da je "iznesen javno, u formi svojevrsne političke i javne izjave".

Grlić Radman je pojasnio da je pitanje vojne imovine i sukcesije poznato već godinama i definisano Sporazumom o pitanjima sukcesije.

"Govorio sam o vojnoj imovini o kojoj se govori već godina. Ali zapravo sam ilustrovao činjenicu o postojanju te imovine, koju su stručnjaci procijenili. Postoji dokumentacija, interaktivne mape. Ali nisam govorio o toj temi na način da je to negdje bilo na stolu ili traženo. To je definisano ugovorom o sukcesiji iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004. godine. Ali govorio sam samo u odnosu na simboličan primjer broda Jadran koji je samo jedan mali primjer imovine", istakao je hrvatski ministar.

"Trebalo bi zaviriti u arhive, ovo su poznate teme"

Prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati pitanje vojne sukcesije, odnosno vojne imovine definisane sporazumom, od pitanja sukcesije vojne imovine koja služi u civilne svrhe.

"Mislim da je to bio i nesporazum, odnosno očigledno se pogrešno prati među crnogorskim političarima. Trebalo bi zaviriti u arhive. Nismo mi opterećivali nekim novim temama, to su teme koje su poznate. Zadnji smo susret sa crnogorskom delegacijom imali 2018. godine gdje se isto tako govorilo i o sukcesiji vojne imovine", dodao je on.

Podsjetio je da će Hrvatska i Crna Gora uskoro imati zajedničku komisiju posvećenu školskom brodu „Jadran“ i pitanju sukcesije vojne imovine.

"Tu bi se prije trebalo postaviti pitanje gdje su završila sva ta plovila, gdje je potrošen sav novac.. Ta plovila su završila u Crnoj Gori ona su prodana, bačena u staro željezo ili nekome poklonjena. Imamo i o tome informacije i saznanja. Ali ovdje prije svega govorimo o vrjednosnim pitanjima koja se moraju riješiti", naglasio je Grlić Radman u izjavi za HRT.

Grlić Radman je odbacio tvrdnje da je riječ o klasičnim bilateralnim pitanjima kojima Hrvatska pokušava da blokira evropski put Crne Gore.

"Nijesu stroga bilateralna pitanja, kako se želi u javnosti lansirati i stvoriti da nešto Hrvatska blokira. Pitanje je valdavine prava, to su evropske vrijednosti. Pitanje je vraćanja imovine otete Hrvatima u Crnoj Gori, tivatskim porodicama iz Hrvatske, pitanje odštete logorašima, nestalih osoba za vrijeme Domovisnkog rata...", kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.

"Kako ćemo gledati na budućnost EU, ako Crna Gora koja je kandidatkinja ignoriše prvog susjeda (Hrvatsku) i ne želi zapravo riješiti ta pitanja"

Smatra da crnogorski političari se, prije iznošenja procjena i ocjena, moraju najprije najprije informisati o svemu i zaviriti u arhive.

"O ovim temama se govorilo puno ranije, pa tek onda izaći sa procjenama i ocjenama. Hrvatska ne blokira, mi smo do sada dali saglasnost za 18 poglavlja, ali na ovaj način ignorisati Hrvatsku - ne može se ostvariti neko zadovoljstvo Hrvatske i podsticaj da budemo snažano za zatvaranje svih tih poglavlja...", istakao je Grlić Radman.

Govoreći o promjeni imena bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, Grlić Radman je kazao da je riječ o još jednom pitanju koje Hrvatska smatra važnim.

"To je bio zloglasni čuvar logora u Morinj, gdje su bili prisilno zatvoreni Hrvati. Znači neko je došao iz Crne Gore i prisilno odveo te ljude i izložio ih maltretiranju, mučenju, a neki su umrli kasnije. To su vrjednosna pitanja o kojima sa razgovarao i sa povjerenicom Martom Kos i sa crnogorskim kolegama sa kojima imam dobru saradnju", kazao je on.

O ovim temama i pitanja između Crne Gore i Hrvatske, Grlić Radman je rekao da su razgovarali sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

"Mi nismo adresa, tu smo apsolutno i čekamo da se nešto isporuči Hrvatskoj. Ne možete vi sada ući u EU, a ignorisati zemlju članicu koja ti je prvi susjed i članica EU. Pa recite mi - kako ćemo gledati na budućnost EU, ako zemlja koja je kandidatkinja ignoriše prvog susjeda i ne želi zapravo riješiti ta pitanja. A na stolu postoje i druga pregovaračka poglavlja koja su dužni ispuniti", ocijenio je Grlić Radman.

"Za 34 godine nismo vidjeli pomak"

Smatra da ako Crna Gora ispunjava poglavlja kako treba, onda treba da ispuni i ovo pitanje dobrosusjedskih odnosa.

"To je načelo EU i tu moraju pokazati neki napredak. Mi ovih 20 godina crnogorske nezavisnosti, i 34 godine koliko je bila u sastavu SRJ i Srbija i Crna Gora, nismo vidjeli nikakav pomak. Hrvatska je kroz sve ovo vrijeme pokazala veliku spremnost na pomoći Crne Gore kada je bilo u pitanju priznanje nezavisnosti, podrška članstvu u NATO. Našim znanjem i ekspertizom dali smo hiljade stranica pravne tekovine i Crnoj Gori i Srbiji", istakao je on.

Na mjesečnoj bazi, prema riječima Grlića Radmana, u Hrvatskoj imaju iz Crne Gore delegacije koje traže stručnu pomoć za neka pitanja.

"Nas niko nije zavadio, već odavno smo u fazi odličnih odnosa, ali se neke stvari moraju riješiti prema Hrvatskoj", poručio je Grlić Radman.