<article><p>Definisanje nove kulturne politike i paradigme mora biti prioritet nove vlasti, kako bi Budva vratila svoj identitet i ponovno se profilisala kao centar mediteranske kulture, Evropski savez će Budvu ponovo učiniti crnogorskom kulturnom prijestonicom, kazala je <b>Dunja Dragović</b>, kandidatkinja na listi “Evropski savez – Petar Odžić (SDP, SD, LP i građani) – Čist izbor”.</p><p>- Nekada poznata kao kulturna prijestonica Crne Gore, Budva je danas, nažalost, često percipirana kao mjesto koje sve više gubi svoj mediteranski duh i šarm. Grad koji izgubi svoj identitet gubi i svoju dušu, naš zadatak je da taj trend preokrenemo - istakla je Dragović.</p><p>Dragović je kazala da Evropski savez iz svakodnevnih razgovora sa građanima sluša o najčešćim problemima, da ti problemi mogu biti riješeni ako građani dobiju vlast koja će istinski odgovarati na njihove potrebe, te da će se Evropski savez posebno posvetiti razvoju kulture, sporta i sadržaja za mlade.</p><p>- U svakodnevnim razgovorima s građanima najčešće dobijamo komentare koji se odnose na probleme kao što su partijsko zapošljavanje, neodrživa saobraćajna infrastruktura, nefunkcionalnost lokalne vlasti, izazovi s kojima se suočavaju sportski klubovi, te nedostatak Centra za kulturu i Doma za stare. Svi ovi problemi mogu biti riješeni ako građani dobiju vlast koja će istinski odgovarati na njihove potrebe - rekla je Dragović.</p><p>Prema njenim riječima, Evropski savez će Budvu ponovo učiniti evropskom i kulturnom prijestonicom.</p><p>- Osnivanje Centra za kulturu, koje planiramo nakon preuzimanja upravljanja gradom, predstavlja prvi korak ka ostvarivanju cilja – redefinisanja kulturne politike grada. Evropski savez će Budvu vratiti na kulturnu mapu ne samo Crne Gore, već i mnogo šireg prostora. Nakon izbora 17. novembra, Evropski savez će Budvu ponovo učiniti evropskom i kulturnom prijestonicom - zaključila je Dragović.</p></article>

<p>Definisanje nove kulturne politike i paradigme mora biti prioritet nove vlasti, kako bi Budva vratila svoj identitet i ponovno se profilisala kao centar mediteranske kulture, Evropski savez će Budvu ponovo učiniti crnogorskom kulturnom prijestonicom, kazala je <b>Dunja Dragović</b>, kandidatkinja na listi “Evropski savez – Petar Odžić (SDP, SD, LP i građani) – Čist izbor”.</p>
<p>- Nekada poznata kao kulturna prijestonica Crne Gore, Budva je danas, nažalost, često percipirana kao mjesto koje sve više gubi svoj mediteranski duh i šarm. Grad koji izgubi svoj identitet gubi i svoju dušu, naš zadatak je da taj trend preokrenemo - istakla je Dragović.</p>
<p>Dragović je kazala da Evropski savez iz svakodnevnih razgovora sa građanima sluša o najčešćim problemima, da ti problemi mogu biti riješeni ako građani dobiju vlast koja će istinski odgovarati na njihove potrebe, te da će se Evropski savez posebno posvetiti razvoju kulture, sporta i sadržaja za mlade.</p>
<p>- U svakodnevnim razgovorima s građanima najčešće dobijamo komentare koji se odnose na probleme kao što su partijsko zapošljavanje, neodrživa saobraćajna infrastruktura, nefunkcionalnost lokalne vlasti, izazovi s kojima se suočavaju sportski klubovi, te nedostatak Centra za kulturu i Doma za stare. Svi ovi problemi mogu biti riješeni ako građani dobiju vlast koja će istinski odgovarati na njihove potrebe - rekla je Dragović.</p>
<p>Prema njenim riječima, Evropski savez će Budvu ponovo učiniti evropskom i kulturnom prijestonicom.</p>
<p>- Osnivanje Centra za kulturu, koje planiramo nakon preuzimanja upravljanja gradom, predstavlja prvi korak ka ostvarivanju cilja – redefinisanja kulturne politike grada. Evropski savez će Budvu vratiti na kulturnu mapu ne samo Crne Gore, već i mnogo šireg prostora. Nakon izbora 17. novembra, Evropski savez će Budvu ponovo učiniti evropskom i kulturnom prijestonicom - zaključila je Dragović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lokalni izbori Budva

Politika

Dragović: Evropski savez će Budvu ponovo učiniti crnogorskom kulturnom prijestonicom

<p>U Crnoj Gori treba dodatno jačati administrativne kapacitete u vezi sa sprovođenjem prava intelektualne svojine, rekao je šef radne grupe za pregovaračko poglavlje 7 <b>Nebojša Mugoša</b>, navodeći da je svijest građana po tom pitanju veća u odnosu na početak pregovora sa Evropskom unijom (EU).<br/>
<br/>
Mugoša je, u intervjuu Agenciji MINA, rekao da se, kada se priča o intelektualnoj svojini, govori o kreacijama, odnosno tvorevinama ljudskog uma.<br/>
<br/>
On je, odgovarajući na pitanje kakvi su benefiti za privredna društva kada je u pitanju pravo intelektualne svojine, kazao da kompanije ostvaraju ekonomske benefite od svojih prava intelektualne svojine.<br/>
<br/>
- Jedan način je da sami iskorišćavaju ta svoja prava, na primjer korišćenjem određenog pronalaska koji je zaštićen patentom kroz izradu sopstvenih proizvoda ili primjenom određenog postupka za koji je taj pronalazak zaštićen - naveo je Mugoša.<br/>
<br/>
On je kazao da je drugi način preko licence, odnosno ustupanje drugoj osobi da koristi to njihovo pravo intelektualne svojine.<br/>
<br/>
- Treći način obuhvata situacije u slučaju kršenja njihovih prava. Zakon predviđa mogućnost naknade štete od lica koja su njihova prava neovlašćeno koristila - dodao je Mugoša.<br/>
<br/>
On je, odgovarajući na pitanje šta su najvažniji rezultati u oblasti intelektualne svojine, s obzirom na to da je baš to poglavlje jedno od dva najbolje ocijenjena u Izvještaju Evropske komisije (EK), kazao da Izvještaj sadrži dvije ocjene.<br/>
<br/>
Mugoša je pojasnio da je jedna ocjena ocjena napretka u prethodnoj godini, koji je označen kao veoma dobar napredak, i da je to najveća ocjena koju je bilo moguće dobiti.<br/>
<br/>
- A s druge strane, procijenjena je i spremnost Crne Gore za članstvo u EU u ovom trenutku i tu je zabilježena jako dobra ocjena, između dobrog nivoa spremnosti i dobro naprednog nivoa, tako da nam je apsolutno zadovoljstvo što smo napredovali do tog nivoa - kazao je Mugoša.<br/>
<br/>
On je, govoreći o mjerama koje su doprinijele ocjenama EK, istakao dva seta izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima i dodao da je usvojen set zakona koji se bave implementacijom Marakeškog sporazuma, jedinstvenim digitalnim tržištem i tzv. “Satellite and cable” direktivom broj 2.<br/>
<br/>
- Pored toga, ono što je EK prepoznala je to da je Crna Gora ratifikovala Ženevski akt Lisabonskog sporazuma, kao i dio koji se tiče samog sprovođenja prava - dodao je Mugoša.<br/>
<br/>
On je rekao da se ne zadovljavaju time, već da žele da dodatno unapređuju zakonodavni okvir.<br/>
<br/>
Govoreći o implementaciji propisa, Mugoša je kazao da tu postoje određene razlike zavisno od institucije do institucije, kao i od prava koja se štite.<br/>
<br/>
On je naveo da se, kada se govori o pravima intelektualne svojine, radi primarno o privatnim pravima i da, zavisno od zainteresovanosti samih nosilaca prava, broj postupaka koji se vodi pred nadležnim organima može biti manji ili veći.<br/>
<br/>
- Ono pravo koje se najviše procesuira u Crnoj Gori u ovom trenutku je žig, kao i autorsko i srodna prava - rekao je Mugoša.<br/>
<br/>
Kako je dodao, najveći broj postupaka koji se vode u vezi sa žigom, vode Tržišna inspekcija i Uprava carina.<br/>
<br/>
- Tokom prošle godine bilo je nešto iznad 800 predmeta pred Tržišnom inspekcijom, a 108 od tih predmeta je bilo u vezi sa povredom žiga - rekao je Mugoša.<br/>
<br/>
On je kazao da je najveći broj predmeta koji se tiču registracije prava industrijske svojine u oblasti žiga.<br/>
<br/>
- Gdje godišnje imamo i preko 2,5 hiljada međunarodnih prijava za registraciju žiga, a kada su u pitanju nacionalne registracije broj se kreće oko 500, dok je taj broj značajno manji kada je u pitanju registracija patenata i industrijskog dizajna - kazao je Mugoša.<br/>
<br/>
Na pitanje da li su građani dovoljno upoznati sa mehanizmima zaštite koji su uspostavljeni u Crnoj Gori, on je odgovorio da je situacija sada mnogo bolja u odnosu na početak pregovora sa EU.<br/>
<br/>
- Naravno, to nije nešto sa čime se treba zadovoljiti, nego treba konstantno raditi na edukaciji, podizanju nivoa svijesti, kako stručne, tako i laičke javnosti - rekao je Mugoša.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, potrebno je približiti benefite koje intelektualna svojina pruža nosiocima prava, a ujedno pojasniti potrošačima zašto je bitno da kupuju robu koja nije krivotvorena ili nije piratizovano autorsko djelo.<br/>
<br/>
On je pojasnio da postoje određeni rizici koje takva roba može donijeti čak i po život i zdravlje potrošača.<br/>
<br/>
- Apelovao bih na građane da kupuju originalne primjerke robe - rekao je Mugoša.<br/>
<br/>
On je kazao da je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) prošle godine donijelo Nacionalnu strategiju intelektualne svojine za period 2023-2026 i da su kroz implementaciju tog dokumenta prepoznate određene aktivnosti koje je potrebno realizovati u cilju podizanje svijesti građana o intelektualnoj svojini.<br/>
<br/>
- MER po tom pitanju sprovodi aktivnosti, kao što su dani otvorenih vrata, organizovanje seminara, radionica - dodao je Mugoša.<br/>
<br/>
Upitan o dostupnosti raznih internet platformi i zaštiti građana od sadržaja koji se preko njih plasiraju, on je kazao da je razvoj savremenih tehnologija donio nove vidove korišćenja autorskog i srodnih prava.<br/>
<br/>
- Crnogorsko zakonodavstvo je na nivou zakonodavstava zemalja članica EU, s obzirom na to da su svi relevantni djelovi prenijeti u naše zakonodavstvo - rekao je Mugoša.<br/>
<br/>
On je naveo da, kada su u pitanju pružaoci usluga dijeljenja sadržaja na internetu, s obzirom na kompleksnost pojedinačnog pribavljanja autorskog i srodnih prava, Zakon predviđa da se ostvarivanje tih prava od njihovih nosilaca vrši kroz sistem kolektivnog ostvarivanja prava.<br/>
<br/>
Mugoša je rekao da se nada da će implementacija zakona i novih odredbi teći na najbolji mogući način.<br/>
<br/>
Govoreći o daljim izazovima u implementaciji, on je kazao da je EK prepoznala potrebu za daljem jačanjem administrativnih kapaciteta.<br/>
<br/>
- Jer samo dobro obučeni državni službenici koji rade na poslovima sprovođenja prava intelektualne svojine mogu doprinijeti daljem unapređenju u ovoj oblasti - naveo je Mugoša.<br/>
<br/>
On je dodao da je čitav set aktivnosti planiran za sljedeću godinu i da se tiče obuke službenika uprava policije i carina, Tržišne inspekcije, MER-a.<br/>
<br/>
Prema riječima Mugoše, posao MER-a ne završava se zatvaranjem Poglavlja 7, već da je to živa oblast koja se razvija i jedna od najnormiranijih na međunarodnom nivou.<br/>
<br/>
- Dovoljno je reći da je u ovom trenutku Crna Gora ratifikovala 30 međunarodnih sporazuma iz oblasti prave intelektualne svojine, koje su donijeti kako bi se na međunarodnom nivou uspostavili određeni minimalni standardi u ovoj oblasti, a nacionalni pravni okvir ima osam zakona kojim se uređuje ova oblast - kazao je Mugoša.<br/>
<br/>
Slijedi, kako je naveo, rad u cilju dodatnog jačanja institucija i postizanja što boljih rezultata, kako u korist građana, privrede, tako i samih nosilaca prava.<br/>
<br/>
Mugoša je bio gost podkasta “28do28” koji Agencija MINA sprovodi u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, kroz EU4ME projekat, u cilju predstavljanja pregovaračke strukture i napretka u procesu pregovora Crne Gore sa EU.</p>

Mugoša: Jačati administrativne kapacitete u oblasti prava intelektualne svojine

<p>Parlament u Bukureštu usvojio je većinom glasova zakon kojim se odobrava kupovina 32 američka višenamjenska borbena stelt aviona F-35 za 6,5 milijardi eura, a prvi primjerci trebalo da budu isporučeni Rumuniji 2031. godine.</p>
<p>Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža, poslanici rumunskog parlamenta su sa 194 glasa za, četiri protiv i jednim uzdržanim, podržali zakon koji im je Vlada po hitnoj proceduri poslala na usvajanje.</p>
<p>Osim 32 aviona, nabavka uključuje naoružanje, rezervne djelove, opremu i logističku podršku, a isporuka počinje 2031. godine.</p>
<p>Planirana je kupovina još 16 primjeraka za popunu tri eksadrile rumunskog vazduhoplovstva koje su trenutno naoružane avionima F-16 koji su nabavljeni kao prelazno rješenje.</p>
<p>Rumunija se oslanja na SAD u ambicioznom programu modernizacije odbrane i prelaska na zapadna rješenja. Ekonomski rast do sada je omogućio nabavku PVO sistema Patriot, višecjevnih lansera raketa HIMARS, naručeni su tenkovi Abrams a u saradnji kompanija General Dynamics i rumunske UMB proizvode se oklopna vozila Pirana.</p>
<p>Kako je Balkanska bezbjednosna mreža ranije objavila, američki Stejt Department 14. septembra odobrio je Rumuniji kupovinu 32 višenamjenska borbena aviona F-35 kao dio jačanja istočnog krila NATO sa najvišom cijenom sa naoružanjem, opremom i logistikom do 7,2 milijarde dolara.</p>
<p>Samo nekoliko dana prije odobrenja kupovine stelt aviona, SAD su odobrile Rumuniji kupovinu 186 raketa vazduh-vazduh srednjeg dometa „ispali i zaboravi“ AMRAAM a u maju 300 raketa kratkog dometa Sajdvinder. Te rakete mogu da koriste i F-16 i F-35A koji će ih zamijeniti.</p>
<p>Aviona F-35 (puni naziv je F-35 Lightning II odnosno Munja 2) je višenamjenska letilica pete generacije i svrstava se u red najsavremenijih borbenih sistema tog tipa. Izrađen je po stelt tehnologiji smanjenog radarskog odraza.</p>
<p>Za razliku od letilica sličnog tipa, F-35 je dokazan u borbi. Vatreno krštenje F-35A izveli su Izraelci u maju 2018. godine, a Amerikanci su ga prvi put koristili u borbi u septembru iste godine.</p>
<p>Trenutno 20 zemalja koristi ili je naručilo F-35. Najveći korisnik je Vojska SAD koja koristi sve tri varijante aviona F-35A sa klasičnim polijetanjem i slijetanjem, F-35B sa polijetanjem sa kratkih pisti i vertikalnim slijetanjem i F-35C za nosače aviona.</p>
<p>Do sada je isporučeno 1.040 aviona, obučeno 2.680 pilota i 17.200 pripadnika tehničkog sastava.</p>

Rumunski parlament odobrio nabavku američkih stelt aviona F-35

<p>Izraelski premijer<b> Benjamin Netanjahu</b> obratio se u utorak u video saopštenju Irancima, upozorivši ih da će treći napad Irana na Izrael "paralisati iransku ekonomiju".</p>
<p>- To će vas lišiti još mnogo više milijardi dolara - rekao je Netanjahu na engleskom jeziku, tvrdeći da je napad balističkim raketama Irana na Izrael 1. oktobra koštao Teheran 2,3 milijardi dolara.</p>
<p>Saopštenje bi se takođe moglo interpretirati kao prijetnja da će u slučaju da Iran napadne ponovo, Izrael težiti da nanese značajnu ekonomsku štetu toj zemlji.</p>
<p>Iran je zaprijetio da će napasti Izrael pošto se ta zemlja osvetila 26.oktobra vazdušnim napadima na iranske baterije protivvazdušne odbrane i vojne lokacije.</p>
<p>Izraelski lider je rekao da je napad 1. oktobra nanio Izraelu "marginalnu štetu". Bio je to drugi iranski napad na Izrael, poslije napada dronovima i raketama u aprilu.</p>
<p>- Ali kakvu je štetu nanio vama - upitao je Netanjahu, dodajući da je ta suma od milijardi dolara mogla biti dodata budžetu za transport, za obrazovanje.</p>
<p>Izraelski premijer je rekao i da bi se životi Iranaca promijenili kada bi režim trošio novac na obrazovanje, infrastrukturu i zdravlje umjesto na ratove s Izraelom.</p>
<p>- Znam da ne želite ovaj rat. Ni ja ne želim ovaj rat. Narod Izraela ga ne želi. Postoji jedna sila koja dovodi vašu porodicu u ozbiljnu opasnost: tirani Teherana. To je to - ocijenio je Netanjahu.</p>
<p>On je rekao i da iranski režim slabi, dok Izrael jača, te da je svijet vidio tek djelić snage njegove zemlje.</p>
<p>-- Ipak postoji jedna stvar koje se Hamneijev (vrhovnog lidera Irana Alija) režim plaši više nego Izraela. Znate li šta je to? To ste vi - narod Irana. Zato troše tako mnogo vremena i novca pokušavajući da sruše vaše nade i ne ispune snove - zaključio je Netanjahu.</p>
<p>Premijer Izraela je gledajući u budućnost u kojoj će, kako je najavio, biti mira između Irana i Izraela poručio Irancima da ne gube nadu i da znaju da Izrael i "drugi u slobodnom svijetu" stoje uz njih.</p>
<p>On je to saopštio u vrijeme kada se i dalje očekuje osveta Irana za izraelski napad na Iran i kada iranski lideri prijete osvetom.</p>

Netanjahu: Još jedan napad na Izrael paralisaće ekonomiju Irana

<p>Američki državni sekretar <b>Entoni Blinken </b>poručio je da učešće vojnika Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini zahtijeva "čvrst odgovor" saveznika.</p>
<p>- Ovaj dodatni element, kada su sjevernokorejske snage ubačene u bitku i sada bukvalno u borbu, zahtijeva i dobiće čvrst odgovor - poručio je američki državni sekretar nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO <b>Markom Ruteom</b>.</p>
<p>Blinken je ponovio odlučnost odlazećeg američkog predsjednika <b>Džoa Bajdena</b> da radi na jačanju sjevernoatlantskog saveza koji je, kako je rekao, kritičan za bezbjednost Sjedinjenih Država i Evrope.</p>
<p>- Mi ćemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu, kako bismo bili sigurni da može efikasno da se odbrani od ove ruske agresije - poručio je Blinken.</p>
<p>Posjeta Blinkena Briselu se održava sedam dana poslije američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio republikanac <b>Donald Tramp</b>.</p>
<p>Blinken će ponovo posjetiti Brisel sredinom decembra, kada se održava sastanak ministara inostranih poslova Alijanse.</p>
<p>Biće to, najvjerovatnije, posljednja Blinkenova posjeta u svojstvu državnog sekretara Briselu.</p>
<p>Šef NATO-a je poručio da Alijansa treba da uradi više kako bi se spriječio eventualni uspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.</p>
<p>Osvrćući se na učešće sjevernokorejskih vojnika u ratu, Rute je ocijenio da to ima svoju cijenu.</p>
<p>- Ovi sjevernokorejski vojnici predstavljaju dodatnu prijetnju Ukrajini i povećaće potencijal Putina da nanese štetu. Ali, istovremeno, on to mora da plati i on to plaća tehnologijom, na primjer, raketnom tehnologijom koja ide kroz Sjevernu Koreju. A to predstavlja prijetnju ne samo Evropljanima - naglasio je Rute.</p>

Blinken: Učešće Sjeverne Koreje u ruskom ratu u Ukrajini zahtijeva čvrst odgovor saveznika

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Dragović: Evropski savez će Budvu ponovo učiniti crnogorskom kulturnom prijestonicom

Tagovi

Mugoša: Jačati administrativne kapacitete u oblasti prava intelektualne svojine

Rumunski parlament odobrio nabavku američkih stelt aviona F-35

Netanjahu: Još jedan napad na Izrael paralisaće ekonomiju Irana

Blinken: Učešće Sjeverne Koreje u ruskom ratu u Ukrajini zahtijeva čvrst odgovor saveznika

PRATITE TVe UŽIVO