CIK ne smije biti formiran pod teretom sumnje i kršenja zakona

Jedan od kandidata za predsjednika i člana Centralne izborne komisije i bivši predsjednik Savjeta AZLP Muhamed Đokaj ponio je žalbu zbog ćutanja administracije, jer mu Skupština još nije dostavila tražene zapisnike i pravilnike o bodovanju sa prethodnih konkursa za formiranje tog izbornog tijela.

Đokaj je, u razgovoru za Pobjedu, najavio da će o svemu obavijestiti međunarodne partnere i pokrenuti sudski postupak.

Komentarišući status svog zahtjeva, upućenog po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI), Đokaj ističe da Skupština u zakonskom roku nije odlučila o njegovom upitu, niti mu je omogućila uvid u dokumentaciju.

- Zbog toga sam podnio žalbu zbog ćutanja nadležnog organa kako bi se izdejstvovalo donošenje odluke i omogućio pristup dokumentaciji koja bi, po prirodi stvari, morala biti dostupna kandidatima i javnosti. Ukoliko je sve, kako Komisija tvrdi, urađeno u skladu sa zakonom i drugim važećim pravnim postupcima, ne vidim razlog da mi sve što sam tražio ne bude i dostavljeno - naglasio je Đokaj.

On za naš list precizira da je tražio kompletnu dokumentaciju od drugog do petog konkursa, odnosno zapisnike sa sjednica, pravilnik i metodologiju ocjenjivanja i bodovanja, pojedinačne ocjene kandidata, odluke komisije, komunikaciju sa drugim državnim organima, kao i akte i odgovore na osnovu kojih su donosili zaključke.

- Moj cilj nije da osporavam bilo čiji profesionalni integritet bez dokaza, već da se na osnovu zvanične dokumentacije utvrdi da li je Komisija postupala mimo zakonskih ovlašćenja, utvrđujući vlastite i nepostojeće pravne prepreke, da li su kriterijumi primjenjivani jednako prema svim kandidatima i da li su prikupljani i obrađivani podaci koji nijesu neophodni za sprovođenje konkursa i koji nijesu propisani Zakonom o izboru odbornika i poslanika (ZIOP). Na ta pitanja sam upozoravao tokom samog intervjua na četvrtom konkursu. Nakon pet neuspješnih postupaka više nije riječ o pojedinačnom kandidatu, već o povjerenju u čitav proces formiranja CIK-a i podrivanju principa vladavine prava - upozorava Đokaj.

Moj cilj nije da osporavam bilo čiji profesionalni integritet bez dokaza, već da se na osnovu zvanične dokumentacije utvrdi da li je komisija postupala mimo zakonskih ovlašćenja, utvrđujući vlastite i nepostojeće pravne prepreke, da li su kriterijumi primjenjivani jednako prema svim kandidatima i da li su prikupljani i obrađivani podaci koji nijesu neophodni za sprovođenje konkursa i koji nijesu propisani Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pojasnio je Đokaj

Povodom njegovih navoda i zahtjeva za uvid u dokumentaciju, redakcija našeg lista uputila je zvanična pitanja Skupštini Crne Gore, Administrativnom odboru, kao i Kancelariji Delegacije Evropske unije u Podgorici, ali do zaključenja ovog broja lista ni sa jedne od navedenih adresa nijesmo dobili odgovore na upite o razlozima nedostavljanja dokumentacije, niti o stavu Brisela povodom otvaranja pravnog postupka uoči isteka avgustovskog roka.

Đokaj kaže da ne želi unaprijed da kvalifikuje ćutanje nadležnih kao svjesnu opstrukciju, ali ističe činjenicu da je odgovor izostao zbog čega je bio prinuđen da iskoristi žalbeni mehanizam.

Poručuje i da transparentnost u izboru tijela koje treba da štiti zakonitost, integritet i kredibilitet izbornog procesa, ne može biti stvar dobre volje, već pravna i demokratska obaveza institucija.

- Tako bi se mogle lakše dokazati ili osporiti iznesene tvrdnje o postupanju Skupštinske komisije po pitanju ozbiljne povrede Ustava, zakona i standarda Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama - dodao je on, navodeći da još nije donio konačnu odluku o svim narednim pravnim koracima.

Ta odluka, kako ističe, mora biti zasnovana na sadržaju dokumentacije, a ne na pretpostavkama.

- Ukoliko se, međutim, potvrde ozbiljne povrede postupka, razmotriću korišćenje svih raspoloživih pravnih sredstava pred nadležnim upravnim, sudskim i drugim institucijama, uz detaljno informisanje ambasada i međunarodnih organizacija koje pomažu Crnoj Gori na evropskom putu. Jednostavno rečeno, novi CIK ne smije biti formiran pod teretom sumnje da je njegov izbor rezultat kršenja međunarodnog i domaćeg normativnog okvira, odnosno zagarantovanih prava kandidata - poručio je Đokaj.

Osvrćući se na prošlonedjeljne izmjene ZIOP-a u parlamentu, Đokaj ocjenjuje da je dobro što je pronađen način za izlazak iz blokade, ali odbacuje tvrdnje vlasti da je problem bio u „nedostatku kadra na tržištu“.

- Činjenica je da su izmjene rezultat političkog dogovora parlamentarne većine i dijela opozicije i da je njima otvoren put za izlazak iz višemjesečne institucionalne blokade. Sa praktične strane, dobro je što je pronađen način da se izađe iz začaranog kruga i da se proces izbora CIK-a nastavi. Ipak, ostajem pri stavu da taj zastoj nije nastao zbog nedostatka kvalifikovanih pravnika, kako se to želi predstaviti, već zbog pogrešnog tumačenja, a onda i pogrešne primjene Zakona od strane komisije - kazao je Đokaj.

Tvrdi i da su se na konkurse prijavljivali stručni kandidati koji su ispunjavali sve zakonske uslove, ali da komisija, ni nakon pet pokušaja, nije uspjela ili željela da ispuni svoju obavezu zbog koje je i formirana.

Zato, ističe Đokaj, izmjene mogu biti pravno-političko sredstvo za projektovanu deblokadu budućeg postupka izbora predsjednika i članova CIK-a, ali ne mogu služiti kao retroaktivno opravdanje za moguće nezakonitosti u prethodnim konkursima.

- Promjena zakona može urediti ono što slijedi, ali ne može izbrisati obavezu da se preispita ono što je već učinjeno sa ozbiljnim pravnim nedostacima i štetom po budući rad CIK-a, na što je argumentovano već ukazala stručna javnost - podsjeća naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, ovo rješenje istovremeno nosi rizik da se na mala vrata izvrši deprofesionalizacija CIK-a.

- Profesionalizacija se ne postiže samo time što će se bjesomučno ponavljati nepostojanje bilo kakve veze kandidata s partijom. Ako je kandidat ispunio uslove koje je zakon propisao i pozvan na razgovor, skupštinska komisija ne može dodavati nove uslove i ići u non-sense krajnosti kojima se, uzgred, krše i ljudska prava. Zakon podrazumijeva jasne uslove i mjerljive stručne kriterijume, institucionalnu nezavisnost, integritet i postupak izbora koji ne ostavlja prostor da se partijski činovnici, pod plaštom profesionalizma, ponovo uvedu u izbornu administraciju. Svako ko je elementarno pravno pismen ili zna da pročita zakonski tekst, to mu jeste ili može postati jasno - naglašava Đokaj.

Odgovarajući na pitanje da li njegovo insistiranje na papirima usporava striktan rok Delegacije EU da CIK postane operativan do kraja avgusta, sagovornik poručuje da je transparentnost osnovni uslov evropskih integracija.

- Transparentnost ne može usporavati evropski proces, ona je njegov suštinski uslov. Delegacija EU jeste jasno poručila da CIK treba da bude potpuno operativan najkasnije do kraja avgusta i istovremeno naglasila da izmjene izbornog zakonodavstva moraju biti pripremljene kroz transparentan i inkluzivan proces i zasnovane na širokom političkom konsenzusu, te da navodi o nezakonitostima u dosadašnjem postupanju Skupštinske komisije moraju biti ispitani od strane nadležnih državnih organa - istakao je Đokaj.

On kaže da ne vjeruje da Brisel od Crne Gore očekuje samo formiranu instituciju, već instituciju formiranu na legalnim i legitimnim temeljima.

- Institucija formirana pod nerazjašnjenim sumnjama u zakonitost postupka ne bi predstavljala evropski uspjeh, već problem koji bi se prije ili kasnije ponovo otvorio - navodi Đokaj.

Ističe i da njegov zahtjev ne predstavlja pokušaj da se zaustavi izbor CIK-a.

- Naprotiv, cilj je da budući sastav ne započne mandat pod sjenkom mogućih nezakonitosti, tajnog ili nejednakog bodovanja i povreda ustavnih, konvencijskih i zakonskih prava kandidata. Rokovi jesu važni, ali vladavina prava nije administrativna smetnja koju treba zaobići – zaključio je Đokaj.